Dezinformacije o virusu – zarazne i neuništive kao vodeni medvedi

Tačno dve godine od proglašenja vanrednog stanja u Srbiji zbog korona virusa, nakon što je pandemija preuranjeno odnela najmanje šest miliona života širom planete, mi se i dalje borimo na dva različita fronta. Čovečanstvo se podelilo i odbija da sarađuje. U najvažnijoj bitki za naše zdravlje ni dan danas nismo solidarni. Informaciono doba se već decenijama guši u sopstvenom paradoksu. Dostupnost činjenica sve više stvara glad za abnormalnostima i tajnama. U taj se metafizički deo stvarnosti usadilo seme beskonačne sumnje, koje hrane i neguju oni koji dobro poznaju slabe tačke naše podsvesti. Zbog svoje otpornosti, dezinformacije o kovidu 19 veoma podsećaju na jedno fascinantno stvorenje koje može da opstane i u najekstremnijim uslovima, pa čak i na Mesecu.

 

“Srbija je danas u ratu protiv nevidljivog protivnika kojeg naša zemlja mora da pobedi”, ove reči izgovorio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na ovaj dan pre tačno dve godine, kada je u Srbiji proglašeno vanredno stanje zbog kovida 19.

Tada nismo ni slutili da će se paralelno sa virusom, među nas ušunjati još jedan nevidljivi neprijatelj, koji će inficirati naš način razmišljanja i poimanja istine.

Kovid je stavio na test naučna dostignuća ljudske civilizacije kao nijedna pojava na svetu u skorijoj istoriji čovečanstva. A sve zato što ljudi – nemaju poverenja. Ni u nauku, ni u sistem koji njome rukovodi.

A kada nemamo poverenja u sistem, pribegavamo idejama koje mu savršeno prkose.

To znaju oportunisti, koji ni u momentu svetske zdravstvene krize ne prezaju od toga da profitiraju koristeći drevni zanat fabrikovanja propagande.

Različite vlade i pojedinci iz celog sveta učestvuju u ovoj mašineriji. Ipak, najveći broj studija pokazao je da su Kina i Rusija odigrale vodeću ulogu u jačanju politički svrsishodnih zavera u vezi sa vakcinama i poreklom virusa.

No, odakle god da dezinformacije stižu, iskustvo je pokazalo da na kraju završe svuda.

Fleksibilne su, izdržljive, lukave i prepredene.

Kada su okolnosti nepovoljne za njihovo širenje i razmnožavanje, umeju da se primire i pređu u stanje hibernacije, strpljivo iščekujući pogodan momenat da ponovo ožive. Setimo se čuvenih kemtrejlsa i šta im je kovid uradio.

Sve ove karakteristike poseduje i jedna mikroskopska životinja, koja prema mišljenju nekih naučnika ima najveće šanse da preživi apokalipsu.

Intrigantni tardigardi, odnosno “mali vodeni medvedi” (kako ih je 1773. godine nazvao njihov otkrivač, nemački zoolog Johan Avgust Efraim Geze), vizuelno podsećaju na gusenicu koja puši nargilu iz “Alise u zemlji čuda”, a u stanju su da opstanu čak i u svemiru.

Izraelska organizacija ih je poslala u svemir u sklopu nastojanja da stvore „rezervnu“ Zemlju, da ljudsko znanje, floru i faunu planete, pohrane na različite lokacije u Sunčevom sistemu, gde bi preživele eventualnu apokalipsu, piše časopis “Nacionalna geografija”.

Tako je, uz njih, prema Zemljinom satelitu upućena „Mesečeva biblioteka“, svojevrsni DVD na kojem se nalazi 30 miliona stranica istorije čovečanstva.

Slično tome, naša ideja tokom protekle dve godine bila je da, kao što su naučnici na neustrašive tardigarde prikačili istoriju ljudske civilizacije, mi na dezinformacije koje vladaju sajber prostorom – prikačimo činjenice.

Te da ako dođe do apokalipse digitalnog univerzuma, postoji nada da će u nekoj novoj virtuelnoj stvarnosti ostati živa i po neka istina. Iz koje će možda izniknuti neki smisleniji svet.

U njemu, nećemo morati da sumnjamo da moćnici iz senke žele da nas istrebe tako što će nam ubrizgati otrove upakovane u vakcine.

Nećemo izgubiti poverenje u najhumanije zanimanje na svetu, dok drhtavim korakom koračamo do obližnje apoteke u kojoj se na crno prodaje neodobreni lek.

Avioni na nebu i njihovi tragovi, asociraće nas na putovanje među oblacima, a plašićemo ih se samo ako patimo od straha od visine.

U knjigama, stripovima i video igrama uživaćemo bez težnje da u njima pronađemo šifrovana proročanstva o nadolazećim apokalipsama.

Koka-kolu ćemo piti bez da nam padne na pamet da je testiramo na izmišljeni virus.

A smrti.. smrti ćemo se, naravno, uvek plašiti.

Ali nećemo dozvoliti da se sa njom suočimo preuranjeno zbog toga što smo naseli na laž.

 

 

 

Povezan sadržaj
Nataša Kilibarda 4. 8. 2021.

 

Povezan sadržaj

 

 

Naslovna fotografija: Tardigrade playing a tiny violin/Twitter