Da li je predlog tri opozicione stranke o alternativnom uređivanju informativnog programa RTS-a, koji je deo paketa za eventualni dijalog o fer izbornim uslovima, održiv? Kako je moguće da decenijama unazad javni servis nije u stanju da informiše na zakonom propisan način? Da li je za profesionalce zaposlene u javnom servisu potrebna politička odluka i dozvola da mogu da rade profesionalno? Da li o profesionalizmu RTS-a treba da sudimo i na osnovu snimka, koji je nekako dospeo u javnost, a na kom se čuje i vidi kako novinarka dogovara pitanja sa predsednikom Skupštine Ivicom Dačićem?
Uzbunjivač iz Krušika, “samohrana majka čija su deca gladna i bosa, ratar kome je nevreme uništilo letinu” - ne mogu da se nadaju da će zaslužiti ozbiljnu minutažu na RTS-u. Makar dok se o njima ne oglase institucije. I to nije nikakvo proizvoljno tumačenje. Iz RTS-a su tako rekli. Pa na primer, dok je Džeki Čen igrao svoju igru na programu javnog servisa, u najbližem komšiluku Takovske 10 zahuktavali su se julski protesti zbog “korona mera”, koji su tek naknadno “zaslužili” da se o njima izveštava i na Prvom programu.
“Mi ne tražimo pomoć Evropskog parlamenta zato što smo neki očajnici u Srbiji koji ne znaju sami šta će da rade, već zato što je to u interesu i Evropske unije", kaže, između ostalog, Pavle Grbović, predsednik Pokreta slobodnih građana, u razgovoru s Danicom Vučenić za Istinomerov podcast „U mikrofon“.
Zabrana snimanja sednica moblinim telefonima i otežano formiranje odborničkih grupa - to su, u najkraćem, novine koje su stigle s izmenama Poslovnika SO Stara Pazova, usvojenim prošle nedelje. Po mišljenju opozicionih odbornika, nova pravila ugrožavaju javnost rada lokalne skupštine i onemogućavaju manjinu da učestvuje u donošenju odluka.
Između sahrane u Podgorici, kao regionalnog, i američkih izbora kao globalnog događaja, objavljeno je lokalno istraživanje čiji rezultati pokazuju da, kako kaže glavni istraživač Demostata Srećko Mihajlović, „nama ni Bog ne može da pomogne”. Naime, ovaj istraživački centar pitao je građane šta misle o pandemiji izazvanoj virusom COVID 19. Odgovori su zanimljivi i indikativni. 51 odsto ispitanih bi prihvatio vakcinisanje ako to preporuče lekari i stručnjaci, a 17 procenata ako to preporuči predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Slično su se izjasnili i ispitanici koji podržavaju stranke koje su izašle na parlamentarne izbore - 53 odsto bi poslušalo lekare, dok je 48 posto pristalica stranaka koje su bojkotovale izbore odgovorilo da se ne bi vakcinisali ni pod kojim uslovima. Mereno je i poverenje građana u institucije i aktere koji se bave korona virusom. Građani imaju više poverenja (44%) u lekare i naučnike mimo Kriznog štaba. U svim ostalim slučajevima situacija je obrnuta, čak i u slučaju predsednika Republike. Njemu ne veruje 39 odsto, a veruje 31, dok Kriznom štabu ne veruje 35 odsto, a Vladi Srbije 41 odsto ispitanika. Istraživanje je rađeno neposredno, na 1.200 ispitanika, u septembru ove godine. Programski direktor Demostata Zoran Panović u razgovoru za podkast Istinomera „U mikrofon“ pojašnjava da je reč o „dubinskom istraživanju“ koje ukazuje da je naše društvo „autoritarno“. Kako kaže, rezultat iz prethodnog istraživanja koje je pokazalo da je 80 procenata građana „neposredno ili posredno autoritarno, potvrđuje se kroz ove rezultate“.
Na listama kandidata za izbore ove godine nema mnogo prepoznatljivih ljudi čijih karijera šira javnost može da se seti bez „guglanja“. O tome da na listama vladajuće koalicije nema ni premijerke ni velike većine ministara Istinomer je već pisao. A ko još ima šanse da se nađe u novom sastavu Skupštine Srbije? Od dobro poznatih imena koja su nova u politici, do potpunih autsajdera, analizirali smo one liste koje po poslednjim istraživanjima imaju šanse da preskoče cenzus od tri odsto izašlih birača.
U periodu predizborne kampanje, najveći broj reakcija na Tviteru beleže objave sa profila lidera političkih stranka koje ne pripadaju vladajućoj većini, a prednjače objave lidera opozicije koji zagovaraju bojkot predstojećih izbora. Međutim, u pogledu deljenja (“share”) objava od strane pratilica, ubedljivo vode profili stranka i lidera vladajuće većine, pokazalo je istraživanje posmatračke misije Crte.
U dosadašnjoj kampanji za izbore koji nas čekaju za dve nedelje nismo u velikoj meri imali priliku da čujemo koje javne politike zagovaraju političke partije, još manje kakvi su im programi, ako ih uopšte imaju. Ono što, sa druge strane, jesmo videli su zloupotreba javnih resursa, funkcionerska kampanja, pritisci na birače, radne akcije širom Srbije, kao i masovni javni radovi koje su otvarali i obilazili funkcioneri. Uprkos suprotnim preporukama međunarodnih organizacija, partije, uglavnom one na vlasti, nisu se libile da temu korona virusa koriste za svoju političku promociju. Sve ove pojave zabeležila je posmatračka misija Crta u periodu od 4. marta do 24. maja, tokom kojeg se zvanično predizborna kampanja vodila u dva dela, s pauzom izazvanom epidemijom i vanrednim stanjem.
Istinomer.rs koristi kolačiće (cookies) radi boljeg uvida u potrebe i zahteve korisnika. Google Analytics je jedini neophodan kolačić koji koristimo, a korisnicima je omogućeno onesposobljavanje kolačića.
Koristimo kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i analiziranje saobraćaja. Takođe delimo informacije o tome kako koristite sajt sa partnerima za društvene medije, oglašavanje i analitiku koji mogu da ih kombinuju sa drugim informacijama koje ste im dali ili koje su prikupili na osnovu korišćenja usluga.
Istinomer može prikupljati vaše podatke iz sledećih izvora: Google Analytics tracking code, HotJar tracking code, Alexa Certify, Facebook Pixel Code.