Nema zakona po kojem bojkot opozicija može na RTS pred izbore

Savetnica za medije predsednika Srbije o opoziciji i RTS-u (Hit Tvit, 17.1.2021.)  
„Bojkot opozicija nije bila na RTS-u, zato što su bojkotovali izbore. Ne postoji zakon po kom vi možete u vreme izborne kampanje da imate predstavnike tih opozicionih stranaka na televiziji, ako ne učestvujete na izborima.“

Suzana Vasiljević, savetnica za medije predsednika Aleksandra Vučića, komentarisala je nedavno zastupljenost opozicije u medijima. Na komentar novinara Nikole Tomića u emisiji Hit Tvit da je bojkot opozicija pod snažnom medijskom blokadom i da njih na RTS-u praktično nema, Vasiljević je rekla da ih nije bilo upravo zato što su bojkotovali izbore.

“Evo pogledajte BBC-jev zakon na koji se svi tako često pozivaju. On vam lepo kaže, tačno tačku po tačku, radila 14 godina tamo, znam sve. Na televiziji BBC, na javnom servisu ne može da učestvuje niko ko ne učestvuje na izborima. Shodno veličini stranke, toliku minutažu dobijaju.(…) Učestvovali su i podjednako bili zastupljeni svi učesnici izbora.”

 

 

U nastavku njihovog razgovora Tomić je pitao kako to da je “RTS zvao Jeremića i Sergeja pre izborne kampanje”  i da li su se onda predomislili, na šta je Vasiljević rekla da su bile teme vezane za neke druge stvari.

Savetnica predsednika je previdela više stvari.

Povezan sadržaj
Milijana Rogač 25. 12. 2020.

Za početak, principi po kojim RTS treba da radi nabrojani su u Zakonu o javnim medijskim servisima. A on je vrlo jasan.

Nalaže istinito, nepristrasno, potpuno i blagovremeno informisanje; nezavisnost uređivačke politike; zabranu svakog oblika cenzure i nezakonitog uticaja na rad javnog medijskog servisa, redakcije i novinara; poštovanje profesionalnih standarda i kodeksa…

U kontekstu teme “bojkot opozicije” i njenog prisustva na RTS-u, da podsetimo na još jedan član Zakona koji se odnosi na poštovanje i podsticanje pluralizma političkih, verskih i drugih ideja i omogućavanje javnosti da bude upoznata s tim idejama, ne služeći interesima pojedinih političkih stranaka i verskih zajednica, kao ni bilo kom drugom pojedinačnom političkom, ekonomskom, verskom i sličnom stanovištu ili interesu.

Dakle, uprkos tvrdnji Suzane Vasiljević da ne postoji zakon po kojem možete u vreme izborne kampanje da imate predstavnike opozicionih stranaka na televiziji ako ne učestvuju na izborima – to je neistina. Zakon – koji pretpostavlja pluralizam, nepristrasnost i objektivno izveštavanje – postoji i reč je o Zakonu o javnim medijskim servisima.

 

Ravnopravni učesnici

 

Dodatno, početkom juna na sajtu RTS-a objavljena su Pravila o praćenju predizborne kampanje i predstavljanju podnosilaca izbornih lista i kandidata sa izbornih lista za izbore za narodne poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srbije koji će se održati 21.06.2020. godine”.

 

Povezan sadržaj
Milijana Rogač 26. 12. 2020.

 

Po njima, RTS se obavezuje, između ostalog, da će ravnopravno i objektivno predstavljati sve podnosioce izbornih lista i kandidate izbornih lista.

U obavezni deo programa spadaju emisije u kojima liste čija je kandidatura na parlamentarnim izborima prihvaćena imaju garantovan i ravnopravan vremenski okvir da predstave svoje planove, programe i ponudu biračima. A, kako navode, urednički deo predizbornog programa na RTS-u su “emisije na radiju i televiziji koje uređuju i vode novinari Javnog servisa i u koje se politički akteri, analitičari i kandidati pozivaju shodno novinarskim i profesionalnim normama, uz poštovanje važećih zakona i propisa”.

 

RTS saga

 

O uredničkim potezima i politici RTS-a pisali smo više puta. Kako izveštava RTS, možemo da vidimo i u podacima iz monitoringa medija.

Organizacija CRTA, u sklopu posmatranja izbora, vršila je monitoring pet televizija sa nacionalnom frekvencijom, u proširenom prajmtajmu od 17.30 do 24 sata. Prate se svi sadržaji u kojima se pojavljuju politički akteri. Po podacima za period od sredine oktobra 2019. do 2. februara 2020. godine, na RTS-u je 80 odsto vremena posvećeno političkim akterima vladajuće koalicije i oni su prevashodno pozitivno predstavljeni. Partije koje su objavile da su u bojkotu zauzele su 14 odsto ukupnog vremena. Najčešće su neutralno ili negativno predstavljene. Ostalim partijama pripalo je sedam odsto ukupnog vremena i predstavljene su najčešće neutralno ili pozitivno. Aleksandar Vučić sam zauzima trećinu vremena. U centralnoj političkoj emisiji Dnevniku 2 dominiraju, takođe, predstavnici vlasti.

 

Daleko je BBC

 

Savetnica predsednika se pozvala i na sopstveno iskustvo stečeno u BBC korporaciji.

Povezan sadržaj
Milijana Rogač 27. 12. 2020.

Istinomer je već pisao i poredio javne servise u Srbiji, Hrvatskoj i Velikoj Britaniji. Britanski javni servis je najstariji javni medijski servis i jeste uzor, ne samo organizaciono, već i po vrednostima koje deklariše i poštuje, javnim servisima koji su nastali kasnije.

Zbog strogih zakona, podsetimo, BBC mora da ostane politički neutralan i da kandidatima posveti isto vreme.

Aleksandra Nikšić, urednica BBC News-a na srpskom, rekla je za Istinomer prošle godine da “osnovna načela BBC-a važe u svim situacijama”.

“Istina, nepristrasnost, tačnost i nezavisnost od političkog uticaja, između ostalih, vrednosti su od kojih se ne odstupa, bez obzira na teme, vreme ili okolnosti izveštavanja. Jedan od proklamovanih ciljeva BBC-ja kao medijskog javnog servisa je da – obezbedi nepristrasne vesti i informacije koje će pomoći ljudima da razumeju i uključe se u svet koji ih okružuje… da sva publika može da bude upoznata u potpunosti sa glavnim lokalnim, regionalnim, nacionalnim, državnim i svetskim pitanjima i učestvuje u demokratskom procesu na svim nivoima, kao publika koju čine aktivni i obavešteni građani – piše u osnivačkoj povelji BBC-ja”, objasnila je Nikšić.

Od Suzane Vasiljević nismo dobili odgovor kojim bi pojasnila kako je zaključila da postoje zakonske prepreke za pojavljivanje opozicije u programu javnog servisa. Na osnovu odredbi Zakona o javnim medijskim servisima koje smo naveli, izjavu savetnice predsednika Srbije ocenjujemo kao – zloupotrebu činjenica.

 

Naslovna fotografija: Istinomer/Zoran Drekalović