Jeste se dogodio neki zločin u Srebrenici - ali to sigurno nije bio genocid. Jeste da su ubijeni Bošnjaci, ali su stradali i Srbi. A uostalom i ti Bošnjaci su bili članovi Armije BiH. Genocid je izrežiran kako bi se naškodilo Srbiji. Sve u svemu, najveća žrtva 11. jula je, ipak, Aleksandar Vučić koga su pre sedam godina pokušali da ubiju. Ovako je ukratko izgledalo izveštavanje najuticajnijih domaćih medija o obeležavanju 27. godišnjice genocida u Srebrenici.
Koliko u Srbiji vrede životi dece čija smo mršava tela, uvaljana u prljavštinu državne ustanove koja o njima treba da brine, gledali na fotografijama poslednjih dana? Da li su jeftiniji od tenkova, od kojih nema ništa lepše za videti, da parafraziram predsednika? U jednom od njih se tokom vojne vežbe ugušio vodnik Dejan Stanković. Da li je mera vrednosti tih života u Srbiji zapravo upravo srazmerna meri vrednosti života ljudi iz Srebrenice, leta 1995. godine? Ako ne možemo da proizvedemo empatiju prema ljudskim životima u Srbiji, da li čudi što je nemamo prema ljudskim životima u Srebrenici? Pre neki dan je grupa mladića i devojaka nacističkim pozdravima protestovala ispred prostora u centru Beograda u kom je otvorena izložba „Duša Srebrenice“. Ti mladi ljudi, koji se ne sećaju 1995. godine, nisu pokazali saosećanje prema žrtvama, ali je zato policija pokazala saosećanje prema njima, te nije ni intervenisala, niti ih je sprečila. Ali to nije vest. Moj današnji sagovornik je nedavno rekao da je naše društvo izgubilo kompas i da je prestalo da razlikuje dobro i zlo. Ivan Đurić, programski direktor Inicijative mladih za ljudska prava, u razgovoru za podkast Istinomera „U mikrofon“ kaže da desničari ispred izložbe nisu vest, ali se njihovim protestima povodom obeležavanja događaja iz ratne prošlosti u javnosti kreira slika o postojanju „dva pola, dva ekstrema“. S jedne strane imamo naciste „koji zighajluju, a ovamo imamo neke autošoviniste koji žele da razgovaraju o odgovornosti Srbije za ono što se desilo devedesetih“.
Aleksandar Vučić i Aleksandar Vulin, dve karijere, kao lijane već decenijama; jin i jang, jedan sada predsednik, drugi ministar, često na iste teme, daju dopunjujuće izjave. Malo srpski svet, malo Evropa; pretnje po život, ma ko je rekao da postoji opasnost; evo, javnosti, izvolite detalje iz istrage; taman posla, to nije moja nadležnost, neka sudovi rade svoj posao, neka svako radi svoj posao. I tako… Poslednjih dana na red je došla Crna Gora. Ovoga puta, njihove izjave su skoro pa identične i obe izjave su, čuda li, spin i neistine.
U Centru za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) 24. septembra, u četvrtak, održava se premijera predstave „Srebrenica. Kad mi ubijeni ustanemo“ Helsinškog odbora za ljudska prava, koju je režirao Zlatko Paković. Ona je imala svoj uvod, pre oko godinu dana, na Kolarcu, kada je javno, pred publikom čitan tekst, u kome je akcenat na eliti koja je kreirala platformu na osnovu koje se dogodio rat i genocid.
Drugostepeno veće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, pravnog naslednika Haškog tribunala, izreklo je doživotnu kaznu zatvora bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću.
Političari su uspeli da ubede ljude da sudska presuda o genocidu u Srebrenici znači da smo mi genocidan narod, kaže Nemanja Stjepanović iz Fonda za humanitarno pravo. „Pričamo o budućnosti, ali kosturi iz prošlosti stalno iskaču iz ormana i prave veliku pometnju u celom regionu. Mislim da je Evropska unija to prepoznala i da joj […]
Zar gnevu ne prethodi nešto što je žrtva gneva prethodno učinila?! Zašto da u Srebrenici za prvi julski vikend ne budu Dani gneva, po uzoru na Dane šljive ili Dane Vranja u Vranju?!
Genocid, pa genocid. & U bitku protiv tuđica uključio se i predsednik Nikolić, u Srebrenici je according to President of Serbia izvršen veliki zločin, tako sin Šumadije lektoriše presudu Međunarodnog suda koji, pak tako veeliki zločin tvrdoglavo zove genocidom; uglavnom se nekadašnji Šešeljev humanitarac, radikal bez granica, koji je lično nosio pomoć u Slavoniju, i […]
Ministarstvo unutrašnjih poslova zabranilo je sve skupove u Beogradu zakazane za 11. jul. Jedan skup je tako zabranjen jer je hteo da se spomenu žrtve najmasovnijeg pojedinačnog zločina u procesu bogaćenja političkih elita, poznatom i kao građanski rat na prostoru bivše Jugoslavije. Drugi skup je zabranjen jer je hteo da bije i prekine ovaj prvi […]
Istinomer.rs koristi kolačiće (cookies) radi boljeg uvida u potrebe i zahteve korisnika. Google Analytics je jedini neophodan kolačić koji koristimo, a korisnicima je omogućeno onesposobljavanje kolačića.
Koristimo kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i analiziranje saobraćaja. Takođe delimo informacije o tome kako koristite sajt sa partnerima za društvene medije, oglašavanje i analitiku koji mogu da ih kombinuju sa drugim informacijama koje ste im dali ili koje su prikupili na osnovu korišćenja usluga.
Istinomer može prikupljati vaše podatke iz sledećih izvora: Google Analytics tracking code, HotJar tracking code, Alexa Certify, Facebook Pixel Code.