Tužilaštvo ne valja, glavna tužiteljka odlična

Na sledećoj, vanrednoj sednici skupštine između devet tačaka dnevnog reda, kao sedma tačka, bez velike pompe, pojavio se izbor Republičkog javnog tužioca. Predlog je upućen po hitnom postupku, a rešenje je samo jedno - da dosadašnja tužiteljka Zagorka Dolovac na tom mestu ostane još šest godina, odnosno da se njenoj funkciji omogući da proslavi punoletstvo.

Kako smo ranije saznali iz medija, na početku je bilo petoro kandidata. A onda je kao u pesmi o ljutim gusarima, jedan sam povukao prijavu, jedna prijava je odbačena kao neblagovremena, a dve kao nepotpune. I izbegnuta je pomisao kolebanja. Dragi narodni poslanici, imate jednog kandidata, izvolite, birajte! Uostalom, za Zagorku Dolovac i neki drugi poslanici glasali su 2009. pa ponovo 2015. godine. Da ima bolje, do sad bi je pronašli.

 

Gore nema, bolju nećemo naći

 

U obrazloženju predloga, Državno veće tužilaca piše da je nadležna komisija kandidatkinju Dolovac ocenila sa „naročito se ističe“. U biografiji Zagorke Dolovac pored opštih podataka o radu, stoji da je „obavljajući funkciju Republičkog javnog tužioca uložila maksimalan napor da obezbedi efikasno i uspešno postupanje i jačanje kapaciteta javnog tužilaštva“. Pored toga, ocenjeno je da je radila „u cilju obezbeđenja vladavine prava i boljeg i sigurnijeg društva za građane Srbije“.

 

Nema sumnje da će narodni poslanici dati podršku tužiteljki da nastavi da unapređuje vladavinu prava jer su oni više puta pokazali da su prezadovoljni kako država funkcioniše, onako sa vrha. Međutim, interesantno je da tokom skupštinskih zasedanja, narodni poslanici nisu imali mnogo reči hvale – ni o tužilaštvu, ni o pravosuđu uopšte. Ustaljena praksa ovog saziva je da na svakoj sednici na kojoj se biraju sudije i tužioci, javnost ništa ne sazna o kandidatima koji se biraju, već poslanici govore „na slobodnu temu“. A da bi izgledalo kao da se drže dnevnog reda, najčešće pominju sudije ili tužioce i sami svesni da „tu nešto ne funkcioniše“.

 

Puna saglasnost da pravosuđe ne radi….

 

I dok vanparlamentarna opozicija ponavlja da je Srbija „zarobljena država“ i da tužiteljka nije reagovala na brojne afere, poslanici, verovali ili ne, ponavljaju isto to. Samo opozicija tvrdi da rušenje u Savamaloj, trgovina oružja preko fabrike Krušik, slučaj Zorana Babića i sudara na naplatnoj rampi, navijači, preskupe nekretnine ministara, napadi na novinare – do danas nisu predmet istraga, jer je tužilaštvo pod jakim uticajem vladajuće garniture. I vlast je saglasna da je Srbija zarobljena jer afere iz vremena demokratske stranke, poslovanje firmi Dragana Đilasa, pljačkaške privatizacije i lažne optužbe do danas nisu ispitane pošto je pravosuđe korumpirano.

Kako drugačije tumačiti reči poslanika SNS-a i predsednika Odbora za pravosuđe Vladimira Đukanovića koji nedvosmisleno kaže: „Najveći pritisak na pravosuđe dolazi iz privrednih krugova. To je najveći pritisak koji postoji – tajkuni, raznorazni privrednici koji misle da mogu tek tako da dođu do sudije da im reši problem itd, oni vrše pritisak. To će vam reći sve časne sudije”. (Izvor: Steno beleške, 27. decembar 2020.)

Poslanici žele da sudije budu nezavisne, ali se te samostalnosti najviše i plaše. Oni su načelno svesni da je sudska grana vlasti odvojena, ali ne bi tako lako da ispuste kontrolu. Zato se u debati najčešće koristi fraza „pravosuđe mora biti nezavisno, ali ne sme biti nezavisno od naroda“.

 

Foto: Istinomer/Zoran Drekalović

 

I tu je matricu postavio Đukanović: „To što sada neko traži i vrše se strašni pritisci da isključivo sudije same sebe biraju. Ljudi, to nije normalno. Svakako da nezavisnost i samostalnost mora da postoji, ali ne možete da budete odvojeni od naroda. Šta ćemo da imamo, kastu od 10 ljudi koji će da bira sudije? Pa ti će da budu najbogatiji u državi onda jer će da odlučuju o tome ko će da vam bude sudija, a onda sudovi nikom živom neće odgovarati i sada imamo taj problem“. (Izvor: Steno beleške, 27.decembar 2020.)

Posle ovog govora, brojne kolege poslanici ponavljali su da će Srbija promeniti Ustav jer to traži Evropska unija, ali da oni lično ne veruju u nezavisnost sudstva.

 

….da tužioci rade pod pritiskom

 

Kako kaže čest tumač prilika u pravosuđu Marijan Rističević, “određeni delovi sudstva, posle ustavnih promena, će biti bukvalno samostalne trgovinske radnje gde će se naručivati presude.“ (Izvor: Steno beleške, 7. jul 2021.)

Kada je reč o tužiocima, njima se svakodnevno u Skupštini zamera ne samo lenjost i sklonost korupciji, već su se čule tvrdnje da baš tužioci medijima doturaju detalje optužnica, pa pojedini advokati i njihovi klijenti sa televizije ili iz tabloida čuju šta im se stavlja na teret.

Pomenutog Marijana Rističevića na stepeništu Skupštine u maju 2020. godine napale su tadašnje kolege, poslanici Dveri. „Šta da govorim o pravosuđu i tužilaštvu? Mi imamo status službenih lica i na stepeništu Narodne skupštine. Napad na poslanika koji je krenuo na svoj posao na stepeništu Narodne skupštine je napad na službeno lice. Tužilaštvo to odmah kvalifikuje kao nasilničko ponašanje, kao da su me uhvatili na stadionu, pa su onda krenuli huligani, pa su me dočekali zato što navijam za suprotnu ekipu, pa se to smatra nasilničkim ponašanjem u grupi. Ne razumem.“ (Izvor: Steno beleške, 26. decembar 2020.)

 

Taj stav podržava i Nataša Jovanović i kaže da je „tužilaštvo apsolutno nezavisno, čak toliko da rade na svoju ruku i selektivno”:

“Više puta smo mi narodni poslanici ukazivali o potrebi brzog reagovanja. Došli smo u situaciju da naš šef poslaničke grupe SNS, Aleksandar Martinović i zamenik šefa poslaničke grupe Sandra Božić štrajkuju glađu kako bi skrenuli pažnju tužilaštvu na ogroman problem i da reaguju, tj. samo da rade svoj posao. Toliko o samostalnosti.“ (Izvor: Steno beleške, 8. april 2021.)

O tužilaštvu su danima govorili poslanici Jedinstvene Srbije u vreme kada je lider njihove stranke Dragan Marković Palma optužen za organizaciju žurki na kojima je navodno bilo prostitucije i mogućeg podvođenja maloletnica. Poslanica Marija Jevđić pitala je tužilaštvo „do kada će se tolerisati situacija da svako može protiv bilo koga da iznese najprizemnije i najgnusnije laži, a da pri tom ne odgovara“. (Izvor: Steno beleške, 20. april 2021.) Poslanici su nastavili da apeluju svih ovih meseci. Da li je tužilaštvo reagovalo? Nije. Da li će poslanici podržati predlog za tužioca? Hoće.

 

Pobogu, optužite Đilasa! Bilo za šta!

 

Ipak, omiljeni hobi poslanika je da prozivaju tužilaštvo što ništa ne čini povodom enormog bogaćenja lidera Stranke slobode i pravde Dragana Djilasa i njegovih „skrivenih računa“. Ilustracija, skoro pa lična karta ovog režima je govor poslanika Uglješe Mrdića:

„Ja sam uveren i ubeđen da neće niko, ni u tužilaštvu, ni u sudstvu, niti u drugim nekim državnim institucijama koje učestvuju u ovoj istrazi protiv Dragana Đilasa u vezi njegovih ne milionskih, nego su u pitanju prevare od desetine miliona, pare koje je uzeo od građana Srbije, nadam se da će se doći na kraju i do tih 619 miliona evra koliko je i ukupno oteo od građana Srbije Dragan Đilas zajedno sa svojim saradnicima, jer Srbija je, kao što sam rekao na početku svog izlaganja, zemlja pravde, zemlja poštovanja, zemlja zakona.“ (Izvor: Steno beleške 20. april 2021.)

I tako iz dana u dan, u istoj rečenici priznanje da za skoro deceniju vlasti korupcija i nemar u tužilaštvu nisu ni pipnuti, a opet verujemo svi da će isto to tužilaštvo na čelu sa istom tom Zagorkom Dolovac sve srediti, jer smo zemlja pravde.

Evo poslanik Stranke pravde i pomirenja Samir Tandir, kada je pričao o borbi protiv kriminala, prvo je pozdravio opredeljenost, rešenost, ali i konkretno činjenje predstavnika Vlade.

Nema, kaže Tandir „organizovanog kriminala bez pomoći iznutra, iz sistema. Onog trenutka kada se otkriju oni koji iz sistema, a počela su ta otkrivanja, procesuiranja, ja očekujem pravosnažne presude. Ljudi iz tužilaštva, iz policije, iz sudstva, kada se oni otkriju, koji su davali podršku onima koji su pljačkali i zloupotrebljavali muku našeg naroda, e tada više neće biti organizovanog kriminala i to je nešto što apsolutno treba pozdraviti.“ (Izvor: Steno beleške, 8. april 2021.)

 

 

Poslanici ponekad, kao Milanka Jevtović Vukoičić, savetuju tužiocima šta treba da rade – naravno „da ispitaju kako i na koji način je tajkun Dragan Đilas došao do ovih para, da ispitaju poreklo ovog novca, ne samo radi nas, nego radi građana Srbije, jer taj novac sigurno potiče od građana Republike Srbije.“ (Izvor: Steno beleške, 8. april 2021.)

Nekad se po potrebi kao Ljiljana Malušić u optužbama pozivaju na pisanje „uglednog Tabloida“. Ona tvrdi da su „bivša ministarka (prim. nov. pravde Snežana) Malović i tužilac Miljko Radisavljević uspešno trgovali sa onima koji danas odgovaraju pred specijalnim sudom. Darko Šarić je bio primoran da ministarki i tužiocu kupi stan ni manje ni više nego u Vašingtonu i snabde ih velikom količinom novca, četiri miliona dolara. Magazin „Tabloid“ je godinama opisivao kriminalna dela gospođe Malović i tužioca Radosavljevića.“ (Izvor Steno beleške 8. april 2021.)

Jahja Frehatović iz Stranke pravde i pomirenja ocenio je da „i ono što se kvalitetno odradi od strane pripadnika unutrašnjih poslova bude obezvređeno određenim dogovorima pojedinih korumpiranih tužilaca i sudija sa pripadnicima organizovanog kriminala …. naravno niko iz sudstva, iz tužilaštva nikada nije odgovarao za tu spregu, što je pogubno i što šalje jednu strašnu poruku svima, da prosto onaj ko ima svoga sudiju, onaj ko ima svoga tužioca, može se ponašati kako hoće i on je iznad zakona.“ (Izvor: Steno beleške, 7. jul 2021)

I nije se tu zaustavio. Kaže da mu je „telefon, kao i svim drugim našim narodnim poslanicima, pun takvih primera gde postoje konkretni dokazi o sprezi određenih pripadnika tužilaštava, određenih sudija sa određenim ljudima iz kriminalnog miljea.“ Istog dana, šef skupštinskih naprednjaka Aleksandar Martinović glasno se pitao:

„Da li postoji bankarski lobi? Postoji. Da li postoji advokatski lobi? Da li postoji sudijski lobi? Da li postoji tužilački lobi? Pa, kako to da se ovejani kriminalci, evo, sad ja, možda će me kritikovati moja stranka, kako to da se ovejani kriminalci, ljudi koji su optuženi za ubistvo puštaju iz pritvora, a recimo jedan predsednik opštine, možda je kriv, možda nije kriv, a evo možda i da je kriv za ono što mu se stavlja na teret, mislim na bivšeg predsednika opštine Palilula Aleksandra Jovičića, drži se čovek u pritvoru iako su saslušani svi svedoci, nema nikakve opasnosti da će da vrši pritisak na bilo koga, čovek je u pritvoru samo zato što je član SNS.“ (Izvor: Steno beleške, 7. jul 2021.)

 

Potom je i Nebojša Bakarec, uplašen najavama opozicije da će kad-tad oteti vlast, glasno zavapio „Gospodo tužioci probudite se“, pa naveo da lideri opozicije „prete vlastima, prete svim političarima neistomišljenicima, prete poslanicima”.

Primera kada poslanici zahtevaju da tužilaštvo radi svoj posao je i – previše. Tvrdnji da pravosuđe zavisi od bivše vlasti takođe. A opet, kad žele da istaknu svoju demokratičnost, poslanici kažu da eto oni biraju Zagorku Dolovac koja je bila dobra i bivšoj vlasti. Izgleda da će ona biti dobra i budućoj vlasti i da će neke nove generacije poslanika nastavljati da traže da se ispitaju afere Jovanjica, Rio Tinto, Savamala, leks specijalisi u korist investitora, ali za to neće kriviti Zagorku, već Maju Popović i Nelu Kuburović, ako ih se iko bude sećao ili Aleksandra Vučića.

***

Inače, prema Ustavu Srbije, javno tužilaštvo je samostalan državni organ koji goni učinioce krivičnih i drugih kažnjivih dela i preduzima mere za zaštitu ustavnosti i zakonitosti. Na sajtu tužilaštva, u sred jula 2021. godine i dalje dominira intervju Zagorke Dolovac iz novembra 2020. godine, kao i vest o donaciji Ministarstva pravde i Ambasade SAD Republičkom javnom tužilaštvu iz decembra 2020. Ukoliko baš želite da čitate vesti iz Tužilaštva, poslednja je da je Zagorka Dolovac 28. juna 2021 godine, održala radni sastanak sa predsednikom i potpredsednikom pravosudne mreže za saradnju Evropske Unije ”Evroxast”. Pored toga sastala se sa šefom misije OEBS u Srbiji, sa holandskim tužiocem, učestvovala u uvodnim rečima onlajn konferencije „Kapaciteti institucija Republike Srbije u prevenciji i borbi protiv korupcije“.

Pored još jednog saopštenja o kovidu, to bi bilo sve za ovu godinu.

 

(Tekst je nastao u saradnji s inicijativom Otvoreni parlament)

 

Naslovna fotografija: Canva/Istinomer/Zoran Drekalović/rjt.gov.rs