Cvetanje demokratije, ulje na platnu

Prošla nedelja bila je zaista uspešna za Skupštinu Srbije, skoro da ima razloga za slavlje. Iako parlament u kom 97% poslanika čini vladajuću većinu obeshrabruje demokratske potencijale institucija u Srbiji, međunarodna zajednica je sa svih strana otvorila prostor za pozitivna tumačenja stanja vladavine prava u Srbiji.
Zoran Drekalović

Pozitivne poruke su stigle i od Evropske komisije i od Venecijanske komisije, a malo se predsednik skupštine hvalio i sam. Kako i ne bi, kada su sve kozmetičke promene u radu skupštine na koje smo ukazivali još od konstituisanja ovog saziva parlamenta, urodile plodom. Kruna sedmice bio je finiš međustranačkog dijaloga bez prisustva parlamentaraca, kao još jedno ruganje onima što su se uzdali u bojkot i pomoć Evrope. 

Novi izbori biće na proleće, a za sadašnju vlast dodatni uspeh bi bio da nezgodna opozicija ponovo bojkotuje, a da ova “poslušna” ili ostane  ispod cenzusa ili ostane “poslušna”. Uostalom sada je tek nejasno zašto se uopšte raspisuju vanredni izbori, kad demokratija cveta. 

 

Naravno da nije bez kritike

 

U Skupštini Srbije, kao i u čitavom javnom prostoru, svi su već naviknuti na oštar govor, otvorene kritike, optužbe za pljačku i izdaju, tako da se fine kritike izrečene diplomatskim jezikom uopšte ne računaju i ne razumeju. Dodatno, u medijima se najčešće pojavljuju predstavnici vlasti koji posebno ističu samo pohvale, dok prećutkuju i najmanju primedbu koju je Evropska komisija iznela u ovogodišnjem izveštaju. Ukratko, kako su preneli ovdašnji mediji, ispada da možete uništavati opoziciju i sve koji se usude da misle drugačije, dok ih ne iskorenite, ali samo nemojte donositi zakone po hitnom postupku. Ili, ako organizujete javnu raspravu na kojoj će učestvovati samo državni organi i sve proteći bez i jedne kritike, nema veze. Javna rasprava je održana, štiklirajte i krenite dalje. Kodeks ponašanja poslanika usvojen je i izmenjen, nema veze što nije primenjen. Računa se samo statistika. A da li je baš tako i Šta se krije iza „najboljeg“ izveštaja Evropske komisije? Pročitajte u analizi Crte.

Povezan sadržaj
Milijana Rogač 21. 4. 2021.
Tim Istinomera 12. 2. 2021.

 

Promena Ustava do sredine februara

 

Predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić očekuje da će cela procedura oko izmena Ustava Srbije u oblasti pravosuđa biti završena u mandatu aktuelnog saziva parlamenta. Iako je ranije prognozirao da taj posao može biti završen do kraja godine, najnovija procena je da će UUstav biti izmenjen do sredine februara, dakle pred raspisivanje vanrednih izbora. Ono što je Dačić istakao kao najvažnije je što je Venecijanska komisija dala pozitivno mišljenje na nacrt ustavnih amandmana. Dačić je rekao da je u dogovoru sa Venecijanskom komisijom organizovan i sastanak na kome bi učestvovali i predstavnici opozicionih partija kako bi izneli svoje predloge i sugestije i dali doprinos donošenju ustavnih promena. Ako je to trebalo da bude na Odboru za ustavna pitanja, onda je samo delimično uspelo. Deo opozicije koji je bojkotovao prethodne izbore odbio je da se u ovoj fazi uključi u proces uz ocenu  da „nelegitiman saziv parlamenta ne može da se bavi izmenama Ustava“, ali to nije smetalo skupštini. Bili su ponuđeni.

Povezan sadržaj
 
Ustupci opoziciji jer – demokratija

 

I međustranački dijalog bez posredovanja stranaca priveden je kraju, ali je potpisivanje sporazuma ponovo odloženo. Možda je nekome ko prvi put čuje za ovaj dijalog moglo da se učini da se u skupštini uz prisustvo predsednika Srbije i nekoliko političkih partija stvarno nešto dešavalo, ali onima koji su ovaj dijalog pratili od početka jasno je da novih vesti nema. 

Na primer, predsednik Srpskog pokreta Dveri, Boško Obradović, izjavio je, kao i mnogo puta do sada, da je opozicija povukla svoje crvene linije i odredila bez čega neće potpisati sporazum o unapređenju izbornih uslova. I ponovio da opozicija želi od medija da dobije konkretan plan tretmana opozicije u narednih pet i po meseci, do izbora. Mediji taj plan mesecima ne dostavljaju, neke od najgledanijih prorežimskih televizija ove sastanke ignorišu, ali opozicija se i dalje nada. 

Predsednik Skupštine, Ivica Dačič, takođe je izjavio da je postignut načelni dogovor o tekstu sporazuma za unapređenje izbornih uslova koji bi učesnici mogli da potpišu do kraja nedelje. I otišao korak dalje – kaže, ovaj sporazum treba da potpišu i oni koji su pristali da razgovaraju isključivo uz posredstvo  evroparlamentaraca, iako su onda odbili i njihov predlog. Ova će ponuda, izgleda, biti bolja. Šta bi moglo da pođe naopako? Uostalom, šta ima čudno u tome što treba da priznamo da institucije neće da rade svoj posao, kao što je, na primer, slučaj sa Regulatornim telom za elektronske medije. Ako REM neće da radi, napravićemo novo telo.  E to novo, kad ga nazovemo Privremeno nadzorno telo za medije, ono će da radi. I izborni uslovi će biti odlični.

 

Vulinov srpski svet

 

Građani treba da veruju u dobre namere vlasti, kao što poslanici veruju ministru unutrašnjih poslova Aleksandru Vulinu kada u Skupštini ponovo objašnjava da nazivati kosovskog Albanca “Šiptar” nije uvreda. Ili kad kaže da je zalaganje za “srpski svet” u kojem će Aleksandar Vučić biti predsednik svih Srba, njegova lična zamisao i zamisao njegovog Pokreta socijalista koji nikad nije izašao na izbore samostalno, niti ima merljiv rejting. O čemu je još bilo reči na zasedanju kada je Vulin trebalo da brani međunarodne sporazume, poslušajte u novoj epizodi Strofa refren replika. 

U skupštini će biti interesantno sve do kraja godine. Samo naredne nedelje na dnevnom redu je i Predlog zakona o Zaštitniku građana i izmene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, a tek se čeka još jedan rebalans budžeta.

 

Naslovna fotografija: Istinomer / Zoran Drekalović