“Sada krećemo ubrzane radove, baš od danas, sutra, kreću ubrzani radovi za ovo parče, za ovu sekciju puta od Sombora do Bačkog Brega”. Ovako predsednik Srbije najavljuje izgradnju brze saobraćajnice od Sombora do Kikinde, koja je, prema ranijim obećanjima već trebalo da bude u funkciji ili, makar, pred otvaranjem.
Predsednik Srbije najavljuje da nas uskoro očekuje otvaranje 23 kilometra brze pruge od Niša do Brestovca, pritom previđajući činjenicu da je upravo on svečano otvorio radove na toj deonici pre skoro četiri godine, a tada je rok za završetak bio jun 2023.
Nastavićemo da gradimo pun profil auto-puta prema Prokuplju, Kuršumliji i Merdaru, uzviknuo je predsednik Srbije u Nišu na, kako je rekao, "najvećem skupu ikada", ali je zanemario činjenicu da je početak gradnje ove saobraćajnice najavljen još pre deset godina, da su radovi zvanično počeli u decembru 2021, a da je do sada otvorena samo deonica od 5,5 kilometara, na kojoj su planirani i dodatni radovi.
Uz konstataciju da se radi o "velikom uspehu", da je u pitanju "fantastičan, pre svega graditeljski poduhvat" i da je kompanija koja je izvodila radove to učinila u "veoma jakom intenzitetu, uz vrhunski kvalitet", v. d. direktora "Koridora Srbije“ Aleksandar Antić najavio je otvaranje 54 kilometra brze saobraćajnice Šabac – Loznica, koja je, prema ranijem obećanju predsednika Srbije, trebalo da bude završena još pre godinu dana. Vučić je to i priznao u oktobru 2023, prilikom svečanog otvaranja auto-puta Ruma – Šabac, dužine 24,6 kilometara, koji je deo saobraćajnice od Rume do Loznice.
Jedan od najčešćih argumenata vlasti u raspravi oko sprovođenja projekta kopanja litijuma u Srbiji je da će naša država u slučaju da odustane od projekta morati da plaća veoma visoke penale kompaniji “Rio Tinto”. Predstavnici vlasti u ovom kontekstu pominju različite cifre - od jedne milijarde evra, do više milijardi evra koliko smo čuli u jednoj od poslednjih izjava ministra unutrašnje i spoljne trgovine Tomislava Momirovića. Pokušali smo da proverimo koliko je ova opasnost realna i na osnovu čega tačno Momirović i njegove kolege iz vlasti iznose ove tvrdnje. Ukratko - tačan i precizan odgovor na ovo pitanje (makar javno) ne postoji, jer sem Međunarodnog bilateralnog sporazuma iz 2002. između Srbije i Ujedinjenog kraljevstva, ne postoje podaci da je naša zemlja sa samom kompanijom sklopila neki dodatni ugovor i ne znamo da li su za eventualnu odluku da se Srbija povuče iz ovog posla predviđene neke kazne. Za odgovor na ovo konkretno pitanje ostali smo uskraćeni i od samog ministra i od “Rio Tinta”, a stručnjaci koje smo konsultovali različito gledaju na posledice odustajanja od projekta. Nedostatak informacija i transparentnosti kada je reč o kopanju litijuma u Srbiji tako ostavlja sumnju da je u pitanju “zastrašivanje građana” - ovog puta velikim iznosima koje će država morati da plati iz zajedničkog budžeta.
Istinomer.rs koristi kolačiće (cookies) radi boljeg uvida u potrebe i zahteve korisnika. Google Analytics je jedini neophodan kolačić koji koristimo, a korisnicima je omogućeno onesposobljavanje kolačića.
Koristimo kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i analiziranje saobraćaja. Takođe delimo informacije o tome kako koristite sajt sa partnerima za društvene medije, oglašavanje i analitiku koji mogu da ih kombinuju sa drugim informacijama koje ste im dali ili koje su prikupili na osnovu korišćenja usluga.
Istinomer može prikupljati vaše podatke iz sledećih izvora: Google Analytics tracking code, HotJar tracking code, Alexa Certify, Facebook Pixel Code.