Plava boja i imovina poznatih – nastavlja se širenje dezinformacija o požarima na Havajima

Nakon tvrdnje da je požar na Havajima izazvalo takozvano direktno energetsko oružje, društvenim mrežama se prošila tvrdnja da su plavo obojena imovina, automobili i predmeti, koji su navodno izbegli oštećenja od požara, dokaz teorije zavere o upotrebi direktnog energetskog oružja u ovoj istorijskoj katastrofi o kojoj smo već pisali.
Požar Havaji
Izvor: Canva / AI

U požarima na Mauiju poginulo je najmanje 115 ljudi, dok se više stotina osoba još uvek vodi kao nestalo. Grad Lahaina, na severozapadu ovog havajskog ostrva, u velikoj meri je uništen.

Za sada se pretpostavlja da je širenje požara podstaknuto jakim vetrovima od uragana Dora, ali i veoma niskom relativnom vlažnosti, što je dovelo do toga da avgustovski požari u Mauiju postanu najsmrtonosniji šumski požari u SAD od 2018. godine.

Među viralnim tvrdnjama koje kruže u vezi sa ovom katastrofom je da su plavi objekti pošteđeni prilikom uništenja ostrva, uključujući imanje poznate voditeljke Opre Vinfri. Ova teorija takođe zasniva neke od svojih zaključaka na ideji da plavi automobil i neki plavi kišobrani nisu pretrpeli istu štetu kao druga vozila u blizini požara iz razloga što direktno energetsko oružje, iz neobjašnjihog razloga, ne pogađa plavu boju.

„Na Hawaima u Maui je sva imovina izgorjela osim,OSIM SVEGA ŠTO JE PLAVO! Naravno i drveća nisu izgorjela i kuće slavnih i bogatih”, navodi se u jednoj od objava na Fejsbuku.

Izvor: Facebook / Screenshot
Izvor: TikTok / Screenshot

Isti video o plavim objektima plave boje podeljeni su i na TikToku i društvenoj mreži X.

U nijednoj od objava se, međutim, ne navodi dokaz da je reč o upotrebi takozvanog DEW (direktnog energetskog oružja) koje je „programirano da ne pogađa premete plave boje”. Štaviše, u pojedinim viralnim snimcima van našeg govornog područja su se čak delili snimci i fotografije koji ni na koji način, pa ni geolokacijom, nisu povezani sa ostrvom Maui.

Osim toga, pronašli smo dokaze imovine i predmeta i u drugim bojama, poput crvene i zelene, koji takođe nisu pretrpeli velika oštećenja u požaru. Međutim, boja objekta izvesno nije igrala veliku ulogu u njihovoj zaštiti od požara, koliko drugi faktori poput materijala od kojih su izrađeni i njihove pozicije u odnosu na vetar.

LA Times (arhivirano ovde) je 18. avgusta izvestio o crvenoj kući koja je ostala neoštećena uprkos činjenici da je požar naneo veliku štetu u neposrednoj okolini objekta. Vlasnica kuće, Dora Atvater Millikin, rekla je za LA Times da je razlog tome izvesno leži u zameni asfaltnog krova onim od metala velikih dimenzija, dok su grane oko krova uklonjene u sklopu restauracije.

Povezan sadržaj

Kada se sve ovo dešavalo, videli smo zapaljene komade drveta — od po 15-30 centimetara — koji su maltene lebdeli u vazduhu pod jakim vetrom“, rekla je vlasnica crvene kuće.

Da je naš krov bio asfaltni, možda bi se zapalio, a kada bi zapaljeni komadi drveća padalo sa krova, zapalile bi se i grane oko kuće“, dodaje Millikin.

Da plava boja nije „programirani repelent” za direktno energetsko oružje, pokazuju i satelitski snimci Lahaine nastali u vremenu pre požara — na njima se vidi veliki broj zgrada koje su bile ofarbane u plavo, a koje su ipak uništene u šumskim požarima — čemu svedoče snimci materijalnog uništenja iz vazduha od 11. avgusta.

Izvor: The Guardian / YouTube

Krovovi su ključni faktor koji doprinosi zapaljivosti kuće jer mogu poslužiti za sletanje žeravica”, navodi za LA Times Suzi Kočer, savetnica za šumarstvo sa Univerziteta Kalifornija, inače i koautorka vodiča o zaštiti domova od požara. U ovom slučaju, običan krov od asfaltne kompozicije bi verovatno uradio jednako dobar posao kao i metal, kako većina (asfaltnih krovova danas) ima klasu otpornosti na vatru, dodala je Kočer.

Što se tiče fotografija plavog automobila, video snimak snimljen u ulici Front, Lahaina, gde su automobili napušteni dok su se požari širili gradom, prikazuje brojna vozila i u drugim bojama osim plave koja nisu bila toliko oštećena razornim plamenom.

 
Izvor: CTV News / YouTube

Iako zvanični uzroci šumskih požara na Mauiju 2023. još nisu objavljeni, pretpostavlja se da su ekstremni vremenski uslovi, visoke temperature, suša, niska relativna vlažnost vazduha, ali i jaki vetrovi, svakako odigrali ulogu u njegovom širenju.

Prema Kancelariji za odgovornost američke vlade (GAO), oružje usmerene energije (direct energy weapon, DEW) koristi „koncentrisanu elektromagnetnu energiju ispaljenu brzinom svetlosti za borbu protiv neprijateljskih snaga i sredstava”.

Osim rutinske mogućnosti da su faktori ljudske nepažnje i nemara institucija i vlasti mogli biti umešani, ne postoji ubedljiv razlog da se objašnjenje za katastrofu svrsta u kontekst teorije zavere.

Iako je Ministarstvo odbrane trošilo milijardu dolara godišnje na razvoj ovog oružja za uklanjanje pretnji od raketa i bespilotnih letelica, izveštaj GAO-a iz aprila 2023. godine kaže da je odeljenje imalo problema da primeni ove tehnologije van laboratorija zbog nedostatka planiranja tranzicije.

Državni zvaničnici su istakli da su različiti oblici ekstremnog vremena, poput ekstremno suvih uslova, niske relativne vlažnosti vazduha i jakih vetrova, uzrokovanih uraganom Dora, uticali na ekstremne šumske požare, ali njihov tačan uzrok ostaje da se utvrdi.

Ne znamo šta je zapravo pokrenulo požare, ali nas je Nacionalna meteorološka služba unapred obavestila da smo u situaciji sa crvenom meteo alarmom“, rekao je general-major Kenet Hara iz havajskog Ministarstva odbrane.

Oružje usmerene energije, koje koristi energiju ispaljenu brzinom svetlosti, dakle, nije izazvalo požare na Mauiju. Niko ne može da izazove požar i spali samo određene boje, rekao je za PolitiFact Skot Savić, viši inženjer u RAND Corp, istraživačkom centru za globalnu politiku.

„Iako različito obojeni predmeti variraju u stepenu u kome apsorbuju različite talasne dužine svetlosti…niko ne bi mogao da pokrene šumski požar sa planom da spali samo određene boje”, rekao je Savić. „Ako je neko želeo da pokrene požar, čak i sipanje tečnosti za upaljač na suvo lišće bi imalo više smisla nego korišćenje lasera i DEW“, zaključuje Savić.