Slučaj “Linglong”: Kršenje zakona po feng-šuiju

Kršenje radnih prava, nehumani uslovi smeštaja vijetnamskih radnika i optužbe za moguću trgovinu ljudima, samo su jedna u nizu kontroverzi koje prate kinesku kompaniju Linglong od kako je pre tri godine počela izgradnju fabrike automobilskih guma u Zrenjaninu. Kako je Linglong od najveće strane investicije koju je vlast predstavila kao istorijsku, postao jedna od najvećih afera i sinonim za kršenje zakona Srbije?
Građanski preokret - Youtube/PrintScreen

Vest da će kineski proizvođač automobilskih guma Shandong Linglong Tire, u okviru projekta kineskog predsednika Si Đinpinga ”Pojas i put”, graditi fabriku u Zrenjaninu, pre tri godine je predstavljena kao istorijska. Jer, kako su predstavnici vlasti govorili, iako su u trci bile i Poljska i Češka, Srbija je uspela da privuče najveću investiciju od koje će korist imati ne samo Banat, već cela zemlja.

Sporazum o izgradnji fabrike potpisan je u avgustu 2018. godine, kada je i najavljeno da će kineska kompanija uložiti 950 miliona dolara, a proizvoditi više od 13 miliona guma godišnje. Tadašnji kineski ambasador u Srbiji Li Mančang rekao je da sporazum ne bi bio potpisan da nije bilo predsednika Aleksandra Vučića, koji je direktno pregovarao sa predstavnicima kompanije.

Borili smo se iz dana u dan. Rekao sam da će imati najpovoljnije uslove i da dođu u srednji Banat. Hoćemo da vratimo život, nadu, da Banat bude bogat”, rekao je tada Vučić.

Da su ih privukli uslovi koje je srpska vlast ponudila, potvrdila je i kompanija Shandong Linglong koja je na svom portalu objavila da je odluka o investiranju u Srbiju doneta zbog malih troškova investicije, izgradnje, radne snage i utrošene energije u poređenju sa drugim zemljama u Evropi.

 

I državna pomoć po feng-šuiju

 

Čime je tačno Srbija privukla kinesku kompaniju postalo je jasnije u proleće naredne godine, kada je Linglongu poklonila 96 hektara obradivog zemljišta, vrednog 11,9 miliona evra. Odmah zatim, a usred Vučićeve kampanje “Budućnost Srbije”, počela je izgradnja “najveće fabrike pod krovom u Srbiji”, površine 500.000 kvadratnih metara.

Da bi i nadalje sve išlo glatko, odnosno po feng-šuiju, kamen temeljac je po želji investitora položen tačno u 10.18 sati, 30. marta 2019. godine. Predsednik kompanije Feng Vang smatrao je, naime, da je dobar znak da se poslovi započnu u martu kad procveta cveće.

Gospodin Vang je bio veoma težak čovek za pregovore”, ispričao je Vučić nakon polaganja kamena temeljca i objasnio da je prvom čoveku Linglonga još ranije rekao da će Srbija “ponuditi za bar 10 odsto bolje uslove od onih koje su im ponudile druge zemlje u regionu” i da “naša zemlja ima sigurno bolju radnu snagu”.

Paralelno sa početkom izgradnje fabrike, kompanija Shandong Linglong Tire postala je trogodišnji sponzor fudbalske Super lige Srbije, koja od tada nosi ime po kineskoj kompaniji.

Srbija je zatim u junu 2020. kineskom investitoru dala i 75,8 miliona evra državne bespovratne pomoći za izgradnju fabrike pneumatika u Zrenjaninu. Kineski investitor je kao razlog za traženje državne pomoći naveo ubrzanje realizacije projekta, a Komisija za dodelu državne pomoći navela je da se ova kompanija obavezala da zaposli najmanje 1.200 radnika na neodređeno vreme do kraja 2024. godine.

Ni tu se nije stalo, pa su dva meseca kasnije odbornici Skupštine grada Zrenjanina odlučili da put kroz industrijsku zonu u kojoj se gradi fabrika nazovu Avenija Linglong, ne bi li se, valjda, još malo dodvorili kineskom investitoru.

 

Investitor krši zakone, država žmuri

 

S druge strane, građani Zrenjanina i aktivisti zrenjaninske organizacije Građanski preokret od početka protestuju zbog izgradnje fabrike automobilskih guma usred plodnih oranica i to u gradu koji skoro dve decenije nema zdravu vodu za piće.

Građanski preokret je od starta isticao da je izgradnja postrojenja počela bez Studije o proceni uticaja na životnu sredinu i upozoravao da se desetinama kilometara sa svih strana buduće fabrike na banatskim oranicama proizvodi hrana, zbog čega je posebno važno obratiti pažnju na uticaj tog postrojenja na životnu sredinu. Upozoravali su i da Zrenjanin nema prečistač otpadnih voda, zbog čega će se otpadna voda iz kineskog postrojenja neprečišćena izlivati u kanalizaciju, odnosno u već zagađeni Begej.

Građanski preokret je ukazao da je Linglongu, računajući i poklonjeno zemljište, država ukupno dala 83,5 miliona evra, kao i da bespovratna novčana pomoć višestruko prevazilazi podsticaje za otvaranje novih radnih mesta.

I Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) tvrdi da novčana pomoć Linglongu nije dodeljena u skladu sa Zakonom o kontroli državne pomoći i odgovarajućom Uredbom. Iz ove organizacije upozoravaju da su prekršeni i Zakon o planiranju i izgradnji i Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu.

Obe organizacije podnele su krivične prijave Osnovnom javnom tužilaštvu u Zrenjaninu protiv odgovornih u Linglongu zbog građenja bez građevinske dozvole. Građanski preokret je to učinio nakon što je nadležna građevinska inspekcija utvrdila da je kineska kompanija na gradilištu u Zrenjaninu bez građevinske dozvole gradila osam objekata na više od 47 hiljada kvadratnih metara.

Zbog potencijalnog zagađenja životne sredine i nedostatka odgovarajućih dozvola za izgradnju, građani i aktivisti organizovali su i proteste ispred gradilišta kineske fabrike u Zrenjaninu, tražeći da strani investitori, ali i Vlada Srbije, poštuju važeće zakone države Srbije.

Odgovor premijerke Ane Branbić na proteste bio je da iza njega stoje “ludistički pokreti” koji protestuju “protiv investicija koje dolaze u Srbiju”, dok je predsednik Vučić ocenio da su organizatori ekoloških protesta “sebični” jer građanima srednjeg Banata “uskraćuju normalan život”, tako što “vrše pritisak na investitore koji u Srbiju ulažu 850 miliona evra”.

 

Eksploatacija radnika i moguća trgovina ljudima

 

U sličnom tonu, punom razumevanja za kineskog investitora, Vučić je nakon nekoliko dana ćutanja prokomentarisao i uznemirujuće otkriće o ropskim uslovima života i rada oko 500 vijetnamskih radnika, koji rade na izgradnji kineske fabrike.

Predsednik je rekao da ne razume smisao medijsko-političke kampanje protiv Linglonga, koja se, po njegovim rečima, vodi godinu dana, kao što se „kampanja vodila i protiv svih kineskih kompanija“.

Šta hoćete, da uništimo investiciju od 900 miliona dolara? Gledaćemo da pomognemo i vijetnamskim radnicima, a da rasterujem investitore neću”, poručio je Vučić i rekao da je u fabriku u Zrenjaninu “na pritisak poslata inspekcija i da je utvrđeno da su uslovi smeštaja loši, ali da će se napraviti bolji“.

Vijetnamski radnici su tek posle pritiska javnosti preseljeni iz prljavih i neuslovnih baraka u kojima su mesecima živeli bez grejanja, tople vode i kanalizacije.

Foto: Inicijativa A11

Inicijativa za ekonomska i socijalna prava – A11 i Akcija protiv trgovine ljudima (ASTRA), podnele su prijavu zbog moguće trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije, nakon što su u razgovoru sa radnicima zaključile da za to ima više indikatora – od toga da su državljani Vijetnama plaćali za dolazak u Srbiju, da su dovođeni u zabludu o uslovima rada i boravka, da im nije regulisan radni status, do toga da im je poslodavac uzeo pasoše.

Ako je neko i sumnjao u navode da kineska fabrika Linglong izgleda kao radni logor robova, snimci na kojima se vidi kako privatno obezbeđenje sprečava aktiviste da iz fabričkog kruga odvezu radnika-uzbunjivača, raspršili su sve sumnje.

Na jednom od snimaka, naime, čuje se kako pripadnik obezbeđenja doslovce pita aktiviste “s kojim pravom uzimaju radnike” i “da li imaju nalog za to”, na šta jedna aktivistkinja šokirano odgovora: “Nalog za uzimanje čoveka?! Je l’ on roba?!

Da kineski investitor funkcioniše kao država u državi uverila se i ekipa N1, čije je vozilo svojim automobilom blokirao nepoznati muškarac, verovatno jedan od kineskih menadžera, u nameri da spreči izveštavanje o položaju radnika iz Vijetnama.

 

Srbija da ispita kineske investicije

 

I dok predsednik Vučić izjavljuje da se protiv kineskih investitora u Srbiji vodi kampanja, a premijerka Brnabić tvrdi da sve institucije rade svoj posao i da se slučaj politizuje, iz Evropske unije poručuju da slike iz kineske fabrike Linglong nemaju mesta u Evropi 21. veka.

Svi radnici u zemljama kandidatima zaslužuju sigurne radne uslove i standarde zaštite jednakog kvaliteta. Pozivam nadležne srpske vlasti da ovaj slučaj detaljno istraže”, precizirao je izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik na Tviteru.

Nekoliko poslanika Evropskog parlamenta (EP) saopštilo je da ćutanje srpske vlade o prinudnom radu u Linglongu znači da su oni saučesnici u modernom ropstvu i pozvalo nadležne institucije da odmah reaguju na ove eklatantne povrede radničkih prava i ljudskog dostojanstva u zemlji.

Povezan sadržaj
Tim Istinomera 26. 2. 2021.

Srbija mora da pokaže da pripada evropskoj porodici nacija promovisanjem visokih standarda ljudskih i radničkih prava, uključujući sprovođenje temeljne analize kineskih investicija u zemlji i sprovođenje standarda rada i zaštite životne sredine”, stoji u saopštenju objavljenom na sajtu Viole fon Kramon-Taubadel, poslanice EP iz redova nemačkih Zelenih.

Suprotno premijerkinoj ranijoj izjavi da “kineski investitori više nisu prljava tehnologija, već moderna”, iz Brisela je već bilo zabrinutih komentara u vezi sa sve većim kineskim uticajem u Srbiji i posledicama koje kineske kompanije ostavljaju na životnu sredinu.

Skrećući pažnju na niz kineskih investicija teške industrije u Smeredevu, Boru i Kostolcu, kao i fabriku guma Šandong Linglong u Zrenjaninu, 26 članova Evropskog parlamenta početkom godine uputilo je pismo evropskom komesaru Oliveru Varheljiju u kom ga pozivaju “da podseti Vladu Srbije da se pridržava svog nacionalnog zakonodavstva, kao i pravila EU koja se odnose na proces pristupanja”.

 

Naslovna fotografija: Građanski preokret – Youtube/PrintScreen