Zauvek zaustavljamo divlju gradnju – zakonom iz 2015.

Tadašnji predsednik Vlade Srbije o zakonu o legalizaciji bespravno podignutih objekata. (Otvoreni parlament, 12. 11. 2015. godine)
„Mi ćemo sada doneti novi Zakon o ozakonjenju, to je važna vest za građane, to zbog njih i govorim, u kojim će vam za porodične stambene objekte, dakle do 100 kvadratnih metara sveukupno, biti potrebno svega 5.000 dinara da ga legalizujete, jednom zauvek, ali će biti obavezno. (…) Posle toga će njihove nekretnine da vrede više i posle toga ćemo jednom zauvek i konačno da završimo sa tom pričom, zaustavljanje divlje gradnje.“

Kada se u novembru 2015. godine Aleksandar Vučić, tadašnji predsednik Vlade Srbije, obratio poslanicima Skupštine Srbije, najavio je, između ostalog, donošenje novog Zakon o ozakonjenju objekata, tvrdeći da će time „jednom zauvek“ biti rešen problem divlje gradnje u Srbiji.

Aleksandar Vučić na sednici Skupštine Srbije, novembar 2015 / Foto: Fonet, Božidar Petrović
Otvoreni parlament, 12. 11. 2015. godine

'Takođe bih želeo da vam ukažem na još jednu stvar, bavili su se pitanjem legalizacije 15 godina. Mi smo prošle godine na osnovu svih tih propisa legalizovali 1.850 objekata samo. Mi ćemo sada doneti novi Zakon o ozakonjenju, to je važna vest za građane, to zbog njih i govorim, u kojim će vam za porodične stambene objekte, dakle do 100 kvadratnih metara, sveukupno biti potrebno svega 5.000 dinara da ga legalizujete, jednom zauvek, ali će biti obavezno. Za one do 200 kvadratnih metara, između 100 i 200 metara, do 15.000 dinara, dakle, za sto evra moći ćete 200 kvadrata kuću da legalizujete. Za porodične i stambene kuće između 200 i 300 do 20.000 dinara, a za one najveće preko 300 kvadrata, za bogate ljude, maksimalno do 400 evra. Mislim da je to nešto što nikada na takav način nije ponuđeno ljudima i da jednom zauvek hoćemo to da završimo, od toga nema, budžetski troškovi to je fiskalno neutralno, znate zato se Vujović namrštio, zato što ovde država ne može da dobije ništa. Ovde država ne može da zaradi ništa, ali mi hoćemo da naši ljudi zarade zato što posle toga će moći da budu na tržištu nekretnina. Posle toga će njihove nekretnine da vrede više i posle toga ćemo jednom zauvek i konačno da završimo sa tom pričom, zaustavljanje divlje gradnje.'

O prednostima novog zakona u javnosti je najviše govorila tadašnja ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović. Ističući da je država odlučila da „stavi tačku“ na problem nelegalne gradnje, tvrdila je da je u pitanju konačno rešenje i da neće više biti novih zakona o ozakonjenju, niti bilo kakvih „produžetaka“

Tanjug, 15. 9. 2015. godine

'Onaj ko počne da gradi, i dan pre i dan posle zakona, neće moći da bude ozakonjen zbog toga što ćemo se koristiti ortofoto snimcima, odnosno satelitskim snimcima i poredićemo apsolutno svakoga. Kada građevinska inspekcija dođe na određeni objekat ona će porediti to stanje sa stanjem sa snimka. Nećemo dozvoliti da u narednih šest meseci ili godinu dana neko koristi svo to vreme i dodatno gradi nelegalno. Znači, ovde je presek. Prethodni zakoni nisu imali ovaj deo kad vi kažete ’naterati’, građevinska inspekcija već vrši evidenciju i popis komplet svih objekata na teritoriji Srbije koji su izgrađeni na nelegalan način. Građevinska inspekcija će ka ovoj drugoj grupi, koju smo imali, koji nisu podneli zahtev, doći i dati rešenje o rušenju. Rešenje o rušenju neće biti sprovedeno ukoliko to lice ne krene u proces ozakonjenja u narednih 30 dana.'

Iznela je podatak da je „svaki treći objekat u Srbiji nelegalno izgrađen“ i da u tom trenutku na teritoriji Srbije ima „ogroman broj“ takvih objekata, čak „milion i 400 hiljada“

Tanjug, 15. 9. 2015. godine

'Ja najavljujem da ćemo svakako, kao Vlada, odnosno kao država, naći rešenje za veoma veliki broj nelegalno izgrađenih objekata na teritoriji Srbije. Danas ih ima milion i 400 hiljada, to je ogroman broj, svaki treći objekat u Srbiji je nelegalno izgrađen, ne postoje papiri za takve objekte i ono što je veoma veliki problem, oko 700.000 ljudi se prijavilo i dalo svoje zahteve za legalizaciju, odnosno za ozakonjenje, a 700.000 onih nije čak ni krenulo u taj proces, a imali su mogućnost po određenim prethodnim zakonima. Na kraju se danas može slobodno reći da, bez obzira koliko zakona bilo pravljeno u prethodnom periodu, u prethodnih 18 godina, prvi je bio još daleke 1997. godine i veoma veliki broj zakona, kad kažem veliki broj, za mene je veliki i broj zakona po toj temi i da ih bude i četiri-pet od 2000. godine do danas, nijedan nije dao rezultat. Ni po jednom od tih zakona se nije desilo da mi imamo trend smanjenja broja nelegalno izgrađenih objekata, nego po svakom zakonu smo kasnije imali za rezultat stalni, stalni rast nelegalno izgrađenih objekata. I taj proces, taj problem prosto mora da se zaustavi. Zato što veliki broj nelegalno izgrađenih objekata, sa trendom rasta kakav sasvim sigurno danas postoji u Srbiji, ugrožava direktno praktično legalno izgrađene objekte. Država je procenila da je u pitanju javni interes.'

Naglašavala je da je namera države da „jednokratno završi proces ozakonjenja objekata“ i to „na brz i jeftin način“.

Tanjug, 15. 9. 2015. godine

'Najprostijim rečima - za stan ili za kuću, u proseku oko 100 metara kvadratnih, kompletan iznos ozakonjenja će biti u proseku oko 100 evra. Izražavam se na ovaj način u evrima, što možda nije u redu, ali oko 12.000 dinara. Zašto 12.000 dinara? Zato što postoji jedan deo koji ne zavisi od države, a to je pitanje tog elaborata koji sam pominjala, koji rade privatne projektne kuće. Ja se nadam da ćemo mi kao Ministarstvo uspeti sa njima da napravimo određene dogovore da ta njihova cena bude minimalna. Ono što država naplaćuje, odnosno lokalne samouprave, jeste taksa koja je jednokratna i koja iznosi 3.000 dinara, kada je u pitanju 100 metara kvadratnih stana ili porodične kuće, ili 10.000 dinara kada je u pitanju 200, ili 20.000 dinara kada je u pitanju 300 metara kvadratnih.'

Objašnjavala je zašto je ubeđena da će baš novi zakon biti taj koji će rešiti višedecenijski problem. 

Tanjug, 15. 9. 2015. godine

'Ono što je novina u ovom zakonu, jer će mnogi, verovatno, reći - pa bilo je toliko zakona, ali kao što sam i sama rekla, nijedan od njih nije dao rezultat, odnosno nije dao mogućnost da se smanji broj nelegalno izgrađenih objekata, kako ćemo naterati, da tako kažem, sve ove ljude, pogotovo ovih 700.000 koji nisu uopšte podneli zahtev da ozakone svoje objekte. Ovaj zakon daje samo dve mogućnosti: jedna mogućnost je da ozakonite svoje objekte, druga je mogućnost da ne ozakonite, odnosno da sasvim sigurno podležete drugoj vrsti zakona - da se vaš objekat ruši, odnosno da snosite posledice krivičnog dela. Od 2002. godine nelegalna gradnja je krivično delo. Nema više novih zakona o ozakonjenju, neće više biti nikakvih produžetaka. Mi hoćemo jednostavno da završimo i da stavimo tačku na ovo pitanje kako bismo mogli normalno da dalje se bavimo samim sektorom građevinarstva.'

U odlučnost države da ovog puta definitivno stane na kraj divljoj gradnji uveravala je javnost i tadašnja državna sekretarka u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, a sadašnja ministarka Aleksandra Sofronijević. 

TV Pink, 16. 9. 2015. godine

'Od 2002. godine krivično je delo bespravna gradnja. Mi sada imamo praktično 770.000 ljudi koji ne potpadaju pod krivičnu odgovornost, ali oko 800.000 lica koja po trenutno važećem zakonu su praktično učinili krivično delo bespravne gradnje, a pravni status njihovih objekata jeste da je jedina sankcija predviđena zakonom rušenje. Prosto nijedna država ne bi mogla da prihvati tako nešto, da poruši 800.000 objekata. To je jedan od razloga zašto kroz ovaj zakon neki poslednji pokušaj... Uvek se govori o podvlačenju nekih crta i uvek nam se dešavalo da umesto da stvarno stanemo, zato će Ministarstvo apsolutno raditi na prevenciji, da nove gradnje više ne bude. Čuli su se glasovi ovih dana, naravno kad se obnaroduje, da kažem, novi zakon, pravilo je da kreće i nova bespravna gradnja. Da bismo to sprečili, odmah da kažem, imamo satelitske snimke gde je definisano stanje na određeni datum ove godine tako da svaka nova bespravna gradnja biće sankcionisana posle tog datuma. A takvi objekti neće biti predmet ozakonjenja. Imali smo slučajeve do sada da su investitori čim se najavi donošenje novog zakona bukvalno stavljali četiri stuba i neki krov da bi bili snimljeni i da su već kao bili izgrađeni. Znači, zloupotreba je uvek bilo, mi se trudimo da ih svedemo na najmanju moguću meru, koristićemo satelitske snimke, ortofoto snimke... I njih apsolutno treba rušiti.“

Skupština Srbije usvojila je 20. novembra 2015. Zakon o ozakonjenju objekata, koji je stupio na snagu sedam dana kasnije. Ministarka Mihajlović naglasila je da „nema razgovora o tome da neko može i da pomisli da gradi nelegalno, a kamoli da izgradi čitave kuće i zgrade“, zato što „postoji satelitski snimak koji pokazuje šta je izgrađeno pre usvajanja zakona“

Beta/B92, 26. 12. 2015. godine

'Zakon o ozakonjenju objekata je jeftin, brz i već je počeo da se primenjuje', rekla je Zorana Mihajlović u intervjuu agenciji Beta i dodala da su formirani timovi ministarstva na terenu kako bi pomogli građanima i lokalnim samoupravama. Naglasila je da nema razgovora o tome da neko može i da pomisli da gradi nelegalno, a kamoli da izgradi čitave kuće i zgrade, jer postoji satelitski snimak koji pokazuje šta je izgrađeno pre usvajanja zakona. 'Sve što je izgrađeno bez građevinske dozvole, nakon stupanja zakona na snagu, jer su neki nažalost nastavili da grade, to će biti srušeno. Ono prethodno što je u skladu sa zakonom biće ozakonjeno', objasnila je ministarka. Navela je i da svi objekti koji nisu mogli da se legalizuju po prethodnim zakonima, ne mogu to ni po ovom zakonu. 'Najjednostavnije je da onaj ko ima takav objekat, sam ga sruši, a ako ne, rušiće ga lokalna samouprava', naglasila je Mihajlović i dodala da za sada nema tačnih procena koliko je objekata namenjeno za rušenje, ali da ne očekuje da je u pitanju veliki broj.'

„Naš cilj je da do kraja mandata završimo potpuno ozakonjenje nelegalno izgrađenih objekata, jer sve naše analize i procene pokazuju da je to apsolutno moguće“, izjavila je ministarka Mihajlović u novembru 2016, godinu dana od usvajanja Zakona.

RTS, Tanjug, 30. 11. 2016. godine

'Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infratrukture omogućiće svim opštinama u Srbiji da na određeno vreme angažuju ukupno 1.046 ljudi, koji će raditi na poslovima ozakonjenja objekata. Resorna ministarka Zorana Mihajlović rekla je da će taj proces biti završen do kraja mandata ove vlade, odnosno za tri godine. Mihajlovićeva je rekla da je na današnji dan popisano 364.400 nelegalno izgrađenih objekata, kao i da je do sada ozakonjeno 37.850 objekata. 'Iako to nekom može da izgleda malo, to je više nego što je urađeno po svim drugim zakonima o legalizaciji', istakla je Mihajlovićeva. Navela da u Srbiji ima oko 1,6 miliona nelegalnih objekata, od čega je oko 85 odsto porodičnih kuća i stanova. Mihajlovićeva je dodala da u procesu ozakonjenja prirotet imaju upravo porodični objekti.'

Povezan sadržaj

Dve godine kasnije, krajem oktobra 2018, Skupština Srbije usvojila je izmene Zakona o ozakonjenju, kojim će se, kako se isticalo, omogućiti „lakšе i bržе donošеnjе i sprovođеnjе rеšеnja o uklanjanju nеlеgalnih objеkata“.

Politika, 1. 11. 2018. godine

'Između 120.000 i 130.000 zahteva za ozakonjenje objekata do 200 kvadratnih metara početkom sledeće godine rešavaće službenici 17 beogradskih opština. Oko 100.000 predmeta ostaće na policama Sekretarijata za legalizaciju, koji će postupati po zahtevima bespravnih graditelja, vlasnika nelegalnih kuća i poslovnih zgrada većih od 200 kvadrata. Ovo je samo jedna od novina u izmenama Zakona o ozakonjenju, usvojenih nedavno, tri godine pošto je taj akt donesen, jer očigledno je da nije pokazao velike rezultate. U Beogradu je za poslednje tri godine ozakonjeno svega 23.000 objekata od njih 250.000, koliko je za tri decenije sagrađeno bez građevinske dozvole. Nemanja Stajić, sekretar za legalizaciju, priznaje da ovaj 'rezultat na semaforu' nije zavidan, ali je, tvrdi, bolji od svih prethodnih. Stajić veruje da će preostalih 230.000 predmeta biti rešeno u naredne četiri godine i da će država konačno moći da garantuje pravnu sigurnost koja je preduslov za investicije. Samo objekti koji su sagrađeni do 27. novembra 2015. mogu da budu ozakonjeni. Oni koji do tog datuma nisu bili na satelitskom snimku koji je urađen iste godine neće moći da dobiju naknadnu građevinsku dozvolu, tvrdi Nemanja Stajić.'

Zakon je ponovo izmenjen u julu 2023.

RTS, Tanjug, 26. 7. 2023. godine

'Poslanici Skupštine Srbije usvojili su dopune Zakona o ozakonjenju objekata kojim se omogućava građanima koji žive u nelegalizovanim objektima da se privremeno priključe na struju i vodu. Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić poručio je da nikome neće biti ozakonjen objekat na osnovu dopuna ovog zakona. 'Ozakonjenje je proces koji se obavlja po ovom zakonu, a omogućavanje nekome da se priključi (na struju i vodu) nije ozakonjenje. To je humanitarna mera, mera na koju nas je upozoravao i Zaštitnik građana više puta, jer su mu se građani obraćali', rekao je Vesić u raspravi Skupštini Srbije.'

Od usvajanja Zakona prošla je cela decenija, a Aleksandar Vučić, sada kao predsednik Srbije, najavljuje donošenje novog zakona o ozakonjenju bespravno podignutih objekata, kojih sada, kako ističe, ima – 4,8 miliona

TV Pink, 21. 9. 2025. godine

'Verujem da ćete svi biti radosni kada čujete šta predlažemo i nudimo građanima Srbije. Vi znate da u našoj zemlji, možda ne znate za ovaj precizan podatak, postoji 4,8 miliona objekata koji se koriste bez upisa prava ili bez upotrebne dozvole. Dakle, imamo 4,8 miliona nelegalnih objekata u našoj zemlji. Ti ljudi ne mogu da te objekte da stave pod hipoteku, ne mogu da koriste kredite, da ih stave u pravni promet u skladu sa zakonom, ne mogu da raspolažu tom imovinom. Istovremeno se i najčešće ne plaća porez na imovinu na takve objekte, gde i država gubi, i imamo jednu nepoznatu situaciju u kojoj ljudi nemaju izvesnu budućnost, a mi smo od 1997. godine to rešavali, svi genijalnim zakonskim predlozima, moda ne uvek tako lošim, ali u primeni je to bilo loše i nismo rešili ni 320.000 predmeta, a imamo 4,8 miliona takvih objekata. Mi sada ćemo predložiti zakon koji smo mi popularno nazvali 'Konačno svoji na svome'. Nešto pod neverovatnim uslovima za građane Srbije. Ja ću to da definišem na sledeći način: naša ideja je da prostom prijavom, bez komplikovanih procedura, u digitalnoj formi, mi evidentiramo sve objekte i mi ovde odlučujemo o vlasništvu. Šta je to što mi radimo: elektronsku prijavu pošaljete, podzakonskim aktom će to biti uređeno da bude do Nove godine. Pošaljete samo prijavu, objasniće vam na svakom mestu, u opštini, to će raditi agencije za prostorno planiranje, u svakom katastru, svuda ćete imate te informacije, jedan običan papir pošaljete najjednostavniji i vi do Nove godine, u roku od 60 dana, imate legalan svoj objekat. U potpunosti. I sad slušajte po kojoj ceni! Cena se kreće, za oko 70 odsto objekata, za kompletan objekat platite 100 evra za legalizaciju. Ne 100 evra po kvadratu, nego 100 evra ukupno. A najskuplje će biti, recimo, stan na Terazijama 200 kvadrata, za to platite 1.000 evra, to je najskuplje. I stan postaje legalan i uknjižen i imate upis prava svojine.”

„Ovo je tačka na nelegalnu gradnju“, tvrdi Vučić u septembru 2025.  

TV Pink, 21. 9. 2025. godine

'I sad da biste razumeli da ovo nije šala, mi donosimo i nove odredbe za budućnost. Nećemo da pretimo rušenjem, jer država nikad nije sposobna da sruši. Imamo mnogo nesavesnih građana, ali nije samo nesavesnih građana, prosto je takva situacija bila, ljudi su žudeli za životnim prostorom i pronalazali načine, snalazili se… Sada, ukoliko želite da se i dalje u budućnosti bavite nelegalnom gradnjom, nećemo ništa da vam rušimo, nismo mogli ni dosad, nešto drugo ćemo da uradimo, to će da postane vlasništvo države. Čisto ko suza. Napravili ste nešto, mislili ste da ćete da prevarite državu. Ne! Jednim aktom to u danu postaje vlasništvo države. (…) Ovo je tačka na nelegalnu gradnju.”

S obzirom na to da je 2015. godine tvrdio da će novim Zakonom o ozakonjenju „jednom zauvek i konačno“ biti zaustavljena divlja gradnja, a da deset godina kasnije, najavljujući novi zakon kojim će se staviti „tačka na nelegalnu gradnju“, priznaje da tada usvojeni akt ne samo da nije rešio problem zbog kojeg je donet, već je broj nelegalno izgrađenih objekata porastao sa oko 1,4 na čak 4,8 miliona, obećanje Aleksandra Vučića ocenjujemo kao neispunjeno.

Foto: FoNet/Nenad Ðorđević