Evropski sud pravde ne obavezuje na donošenje Zakona o istopolnim zajednicama

Članica predsedništva Dveri o stavu Evropskog suda pravde prema istopolnim zajednicama. (Utisak nedelje,16. 5. 2021. godine)
“Evropski sud pravde ne obavezuje da se donese zakon o istopolnim zajednicama. Obavezuje da se poštuje njihova odluka za boravak istopolnih parova i za slobodu kretanja.”

Iako je delovalo da je Srbija na korak do dobijanja Zakona o istopolnim zajednicama, neobičnu tišinu u kojoj je najavljivano njegovo donošenje iznenada je prekinuo predsednik Aleksandar Vučić, rekavši da neće potpisati zakon ako ga Narodna skupština usvoji. Vučić je ukratko objasnio da je „dužan da štiti Ustav“ koji brak definiše kao zakonom uređenu zajednicu muškarca i žene, i pored toga što i ministarka Gordana Čomić i LGBT organizacije već nekoliko meseci uporno govore da zakon ne predviđa istopolni brak. 

Kako je došlo do preokreta, pošto je malo verovatno da je zakon pripreman i najavljivan bez njegovog znanja, Vučić nije objasnio. Nije, međutim, isključio mogućnost da se u najavljene izmene Ustava uključe i odredbe koje bi omogućile istopolnim zajednicama da ostvare svoja prava, jer, kako je rekao, Srbija treba da postane “moderna i normalna zemlja”, ali treba i da se u njoj poštuje pravni poredak. 

Tvrdnjom da je Zakon o istopolnim zajednicama protivustavan i pozivanjem na poštovanje Ustava i pravnog poretka, Vučić je sasvim sigurno postigao poen kod konzervativno orijentisanih birača. Ipak, iako je preuzeo retoriku Dveri, iz tog pokreta građanima poručuju da se ne daju prevariti, jer iza Zakona o istopolnim zajednicama stoje SNS i Aleksandar Vučić, a ne Gordana Čomić, kao što se stiče utisak. 

To je u emisiji “Utisak nedelje” izjavila članica predsedništva Dveri Radmila Vasić, dok je ponavljala da je zakon neustavan i da se njen pokret zalaže za poštovanje zakona i Ustava. Ona je ocenila da članovi LGBT zajednice već imaju sva prava, a da ukoliko trpe nasilje, to treba da bude posao za policiju i tužilaštvo. Poručila je i da se Dveri zalažu za “prirodnu porodicu” i da bi usvajanje Zakona o istopolnim zajednicama “ugrozilo porodične vrednosti” zbog čega traže da se on povuče. To što Srbija, po statističkim podacima, već ima najnižu stopu sklopljenih brakova na Zapadnom Balkanu, a sve veći broj broj razvoda i dece rođene izvan braka, za članicu predsedništva Dveri nije bila tema. 

Vasić je istakla da ni sve članice EU nemaju donete zakone o istopolnim zajednicama i da ne zna “zašto se insistira da to sve baš bude u Srbiji”. 

“Evropski sud pravde ne obavezuje da se donese zakon o istopolnim zajednicama. Obavezuje da se poštuje njihova odluka za boravak istopolnih parova i za slobodu kretanja”, rekla je Radmila Vasić i dodala:  

“Znači, Evropski sud pravde nije izričit i nema odluku kojom naređuje svojim članicama da moraju ovo da poštuju. Moraju da poštuju slobodu kretanja, moraju da poštuju boravak ako je jedan od partnera državljanin članice zemlje EU. Samo to, ništa više, nikoga ne prisiljavaju.”

Da li je baš tako kao što kaže Vasić i šta je zaista odlučio Evropski sud pravde? Ovaj sud, sa sedištem u Luksembergu, presudio je 2018. u korist rumunskog državljanina Adrijana Komana, koji je tražio da njegov suprug, Amerikanac, sa kojim se venčao u Belgiji, živi s njim u Rumuniji. Ta zemlja, koja ne priznaje istopolni brak, odbijala je, međutim, da američkom državljaninu da pravo boravka iako to pravo imaju supružnici u heteroseksualnim brakovima. 

Evropski sud pravde je naglasio da države članice Evropske unije imaju slobodu da odluče da li će dozvoliti istopolne brakove, ali da ne smeju da sprečavaju pravo boravka na svojoj teritoriji supružnicima građana EU, bez obzira na to da li oni imaju državljanstvo članice EU ili ne. Sud je, takođe, odlučio da je pojam “supružnika” rodno neutralan i faktički je naložio državama članicama da moraju da prepoznaju istopolni brak, zasnovan u zemljama EU i obezbede pravo boravka supružnicima. 

Povezan sadržaj
Mihaela Šljukić 23. 2. 2021.

Dakle, tačno je da Evropski sud pravde nije obavezao države članice EU da moraju da donesu zakon o istopolnim zajednicama ili brakovima, ali je zapravo odlučio da istopolni brak ima istu važnost kao i heteroseksualni i da države članice moraju da prepoznaju gej brak, zasnovan u zemljama EU, tako što će, kao i u slučaju heteroseksualnih brakova, obezbediti pravo boravka gej supružnicima. Zbog toga se smatra da je ova odluka Evropskog suda pravde veoma važna i da će imati veliki uticaj na venčane gej parove. Budući da je članica predsedništva Dveri Radmila Vasić zanemarila tu činjenicu, njenu izjavu o stavu Evropskog suda pravde prema istopolnim zajednicama ocenjujemo kao “zloupotrebu činjenica”.

Istovremeno, ovo nije jedina odluka evropskih sudova kojom se priznaju istopolni brakovi, partnerstva ili zajednice. Drugi gost “Utiska nedelje”, Marko Mihailović iz Beograd Prajda, podsetio je svoju sagovornicu iz Dveri da je regulisanje pitanja istopolnih zajednica međunarodna obaveza koju ima i Srbija, kao članica Saveta Evrope. Vasić je, međutim, uporno ponavljala da Srbija nije članica EU, iako se govorilo o članstvu u Savetu Evrope, i pozivala se na Evropski sud pravde. 

Nije se obazirala ni na opasku Mihailovića da je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu presudom u slučaju “Oliari i drugi protiv Italije” iz 2015. godine obavezao sve članice Saveta Evrope, dakle i Srbiju, da na neki način regulišu pitanje istopolnih zajednica u domaćim zakonodavnim sistemima. 

Sud je, naime, u tom slučaju odlučio u korist tri homoseksualna para, koja po italijanskom zakonodavstvu nisu imala mogućnost da zasnuju brak ili registruju istopolno partnerstvo. Evropski sud našao je da je povređen član 8. Evropske konvencije (pravo na privatnost), jer trenutna pravna zaštita istopolnih partnera ne obezbeđuje suštinske potrebe onih koji se nalaze u stabilnoj vezi i nije dovoljno pouzdana. Sud je odlučio da bi za istopolne partnere, koji se nalaze u istoj situaciji kao i podnosioci tužbe, najbolji način pravnog priznanja bile građanska zajednica ili registrovano partnerstvo. Dakle, ukoliko bi zbog istog razloga neki homoseksualni par iz Srbije tužio državu pred sudom u Strazburu, bila bi doneta identična presuda. 

 

Naslovna fotografija: Radmila Vasić / Printscreen/Nova S