U antivakcinalnim krugovima „reanimirane” dezinformacije o vitaminu K i bebama

Obmanjujuće tvrdnje o navodnim opasnostima injekcije vitamina K za novorođenčad, godinama kruže društvenim mrežama. Injekcija ovog vitamina, međutim, predstavlja ustaljenu medicinsku praksu pri rođenju deteta, preporučenu od strane svih relevantnih zdravstvenih institucija u svetu za sprečavanje hemoragijske bolesti kod novorođenčadi.

  • Neutemeljene tvrdnje o štetnosti vitamin K koji se daje bebama u prvim satima po rođenju prisutne su godinama u antivakcinalnim krugovima.
  • Jednokratna injekcija vitamina K efikasan je način za sprečavanje potencijalno smrtonosnog krvarenja u mozgu novorođenčadi i odojčadi.
  • Primena vitamina K pri rođenju bila je predmet niza opsežnih studija čiji rezultati osporavaju teze da ovaj injekcija vitamina K uzrokuje dečju leukemiju.

Poslednjih nedelja se Fejsbukom dele teze o, navodno, veoma štetnim posledicama vitamina K koji se daje tek rođenoj deci. U objavama koje ciklično kruže u antivakcinalnim krugovima unazad nekoliko godina, kao glavni dokaz u prilog štetnosti injekcije vitamina K se navodi studija britanskih istraživača koja je pronašala — do sada nepotvrđenu — vezu između intramuskularnog davanja vitamina K pri rođenju i povećanog rizika od leukemije u detinjstvu.

Iako su dva istraživanja zaista objavljena 1990. i 1992. godine, njihovi rezultati su u narednim godinama osporeni nizom relevantnih studija iz celog sveta. Dodatno, u  pomenutim studijama se nije iznela nedvosmislena kauzalnost, već samo sumnja o mogućoj povezanosti bez njenog jasnog, biološkog tumačenja.

Nijedno od naknadno sprovedenih opsežnih istraživanja, uključujući dve studije iz 1993. sprovedene u Sjedinjenim Državama i Švedskoj, ali i u Ujedinjenom Kraljevstvu 2003, nisu uspela da ponove nalaze početne studije o uzročno-posledičnoj povezanosti vitamina K i leukemije.

Zaključujemo da nema ubedljivih dokaza da neonatalna primena vitamina K, bez obzira na način na koji se daje, utiče na rizik da deca razviju leukemiju ili bilo koju drugu vrstu kancera“, navodi se u studiji istraživača iz Ujedinjenog Kraljevstva.

Do sličnog zaključka došao je i tim iz SAD dodajući da „nema razloga da se odustane od rutinske primene vitamina K kod novorođenčadi, osim ukoliko se ne pojave drugi dokazi koji podržavaju vezu između vitamina K i leukemije“. Takvi dokazi do danas nisu pronađeni u praksi, kako ne postoji „biološka uverljivost veze između vitamina K i kancera”.

 

Zbog čega se bebama daje vitamin K1?

 

Novorođenče dobija vitamin K odmah po rođenju još u porodilištu, ali se za posebno propisane slučajeve, može primenjivati i naknadno oralnim putem. 

Jedan od glavnih razloga za primenu injekcije vitamina K po rođenju jeste što novorođenčad uglavnom imaju nizak status ovog vitamina — zbog niske rezerve u jetri, ali i zbog nedovoljno razvijene gastriointestinalne mikrobiote neophodne za sintetizu vitamina K u dovoljnoj količini, ističe dr sc. Nevena Ivanović, bromatološkinja i docentkinja Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Ivanović za stručni portal Trudnoća i zdravlje dodaje i da pored unosa kroz namirnice kao što su spanać, karfiol, kupus, žumance i puter, vitamin K sintetišu i bakterije prisutne u našem gastrointestinalnom traktu.

Povezan sadržaj
Nataša Kilibarda 9. 4. 2021.

Novorođenčad, dakle, za razliku od odraslih imaju predispoziciju za nizak nivo vitamina K, važnog za pravilno zgrušavanje krvi.

Kao direktna posledica tog prirodnog nedostatka vitamina K, može se razviti hemoragijska bolest kod novorođenčadi (HBN). U najvećem riziku od ove bolesti koja se manifestuje krvarenjem u mozgu su novorođenčadi majki koje su tokom trudnoće uzimale lekove za lečenje epilepsije, prevremeno rođene bebe, bebe sa urođenim bolestima jetre, bebe sa poteškoćama u hranjenju.

Prevenciji ove bolesti stečene nastale usled nedostatka vitamina K, posvećuje se pažnja već više od pola veka, a prve pisane preporuke usvojila je Američka akademija za pedijatriju (AAP) 1961. godine.

Ovu vrstu preporuka prati većina zemalja, uključujući i našu zemlju, i ogledaju se u intramuskularnoj primeni — u  mišić butine ili zadnjice deteta — jednog miligrama vitamina K, u prvih dva sata nakon rođenja. Vitamin K se kod prevremeno rođene dece daje u duplo nižoj dozi od standardno propisane, 0,5 miligrama.

U Srbiji su od strane Republičke stručne komisije za zdravstvenu zaštitu žena, dece i omladine usvojene i preporuke za produženu oralnu primenu vitamina K1 prihvaćene u cilju prevencije profilakse kasne hemoragijske bolesti.

Preporuke se odnose pre svega na novorođenčad koja su na prirodnoj ishrani majčinim mlekom. Produžena primena K se daje i kod novorođenčadi sa neonatalnom žuticom, u slučaju primene antibiotika, kao i u slučaju uzimanja određenih lekova od strane majke poput antibiotika ili antiepileptika.

 

Vitamin K pri rođenju, bezbedan i potreban

 

Uprkos svim kontroverzama s kojima je prevencija HBN u novorođenačkom razdoblju bila povezana, i danas se smatra da je intramuskularna, jednokratna primena vitamina K1 po rođenju najdelotvorniji način prevencije hemoragijske bolesti kod novorođenčadi, navodi se na portalu Newmed.

Na stranici pregleda koje beba dobija u porodilištu ginekološko-akušerske klinike Narodni front u Beogradu, ističe se da „svako novorođenče, odmah po prvom zbrinjavanju, dobija injekciju vitamina K u mišić zadnjice ili butine, kako u prvim danima života novorođenčad nisu u stanju da stvaraju vitamin K koji je potreban za zgrušavanje krvi.“ Injekcija vitamina K ih štiti od razvijanja retke, ali ozbiljne bolesti krvarenja koja može da im ugrozi život, dodaje se u nastavku.

Izloženost dezinformacijama o nepotvrđenoj vezi leukemije i vitamina K, dovela je do veoma sumornih posledica krvarenja u mozgu za troje novorođenčadi u američkoj saveznoj državi Tenesi, 2013. godine. Ministarstvo zdravlja Tenesija i CDC istražili su grupu kasnih slučajeva HBN i otkrili da su roditelji kao razlog zbog kojeg su odbili injekciju vitamina K naveli „zabrinutost zbog povećanog rizika od leukemije“, kao i da su injekciju smatrali nepotrebnim izlaganjem njihove dece „toksinima”.

Iako je i primena vitamina K u svojoj ranoj fazi nailazila na negativne kritike, danas se jednokratna, intramuskularna primena smatra neophodnom i iznad svega, bezbednom.

Dečija bolnica Univerziteta Mičigen Mot je u svom izveštaju iz 2016. godine procenila da ukoliko bi zdravstveni radnici u SAD prestali sa primenom vitamina K pri rođenju, „12.000 do 80.000 beba godišnje bi razvilo hemoragijsku bolest usled nedostatka tog vitamina“, što je „više od 200 beba dnevno“.

Po podacima Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), jedna od pet beba sa hemoragijskom bolešću premine.

InfantRisk centar sa Teksaškog tehničkog univerziteta kaže na svojoj veb stranici da odbijanje injekcije vitamina K pri rođenju „povećava rizik od hemoragijskog krvarenja kod novorođenčadi za više od 80 puta“.

 

Naslovna fotografija: Canva