Popis stanovništva bacio u senku Gejtsa i kemtrejlse

Popis stanovništva, koji počinje prvog dana oktobra, izazvao je dosta nedoumica, kontroverzi, ali i teorija zavere na društvenim mrežama. Od tvrdnji da je cilj popisa „totalna kontrola” i da će se naši podaci „direktno prenositi u baze podataka EU, UN, SZO, MMF” jer se popis sprovodi „laptopovima sa softverom EU„, do pozivanja na bojkot popisa jer će nam posle njega navodno oduzimati imovinu. Iz Republičkog zavoda za statistiku odgovaraju da su softver razvili naši IT stručnjaci i da se podaci ne šalju nikome, a da je tvrdnje o oduzimanju imovine besmisleno i komentarisati.

Ovo nije popis, ovo je agenda radi totalne kontrole i oduzimanja svega što oni hoće ako smo recimo nepodobni”, jedna je od dezinformacija o popisu stanovništva koje se šire društvenim mrežama.

Uz podatke koje će popisivači tražiti od građana, u istoj objavi na Fejsbuku se poručuje da se popis „NE SME dozvoliti, jer kad steknu uvid i prava nad vašim imanjem, stanom, životinjama, biće kasno”.

 

Drugi korisnik Fejsbuka podelio je poruku u kojoj se tvrdi da se ovogodišnji popis sprovodi laptop računarima „sa softverom EU” i da će podaci naših građana direktno završiti u bazama podataka EU, UN, SZO, MMF „i ostale globalističke gamadi”.

U istoj objavi se navodi i da su pitanja „o ličnim bolestima, imovini na selu, proizvodnim sposobnostima” iz „Agende 2030” i poziva se na „ustanak” jer nam posle popisa navodno „oduzimaju svu imovinu, zabranjuju život na selu, uzgajanje svoje hrane i lekovitog bilja”.

 

Na Tviteru se pak tvrdi da „hoće da nam popišu i krvna zrnca” i daju se „saveti” kako da se doskoči državi i eskivira popis, iako onima koji odbiju da odgovore na pitanja ili daju netačne i nepotpune podatke preti kazna od 20.000 do 50.000 dinara.

Na istoj mreži jedna od grupa koja promoviše tradicionalne vrednosti i litije poentira: „Dakle, stanje je sledeće: američka ambasada nam organizuje pe*erluk, nemačka nam piše udžbenike, a engleska pravi popis stanovništva”.

Pametnom dosta, što se kaže u šali. Osim što ništa nije smešno, jer je pitanje da li će i kako oko 15.000 popisivača moći da završi popis do kraja oktobra, s obzirom na paniku koja se širi društvenim mrežama.

 

Softver domaći, lični podaci bezbedni
  

I dok se strah od eventualne zloupotrebe ličnih podataka može razumeti jer se popis prvi put sprovodi elektronskim putem, tvrdnje o totalnoj kontroli, softveru EU i oduzimanju imovine nemaju utemeljenje u stvarnosti.

U Republičkom zavodu za statistiku (RZS) naglašavaju da je popis statističko istraživanje koje se sprovodi u svim zemljama sveta, da se prikupljeni podaci koriste isključivo u statističke svrhe i da se ne mogu objavljivati niti ustupati bilo kome.

Lični podaci građana su zaštićeni i nijedna institucija, osim statistike, nema pristup podacima. Na osnovu podataka koje su građani dali ne mogu im se nametati nikakve obaveze. Softver je razvijen od strane IT stručnjaka zaposlenih u Zavodu, podaci se ne šalju nikome, a o ‘oduzimanju imovine, zabrani života na selu i zabrani uzgajanja hrane’ besmisleno je bilo šta komentarisati”, kažu u RZS-u za Istinomer.

Naglašavaju da su u skladu sa Zakonom o popisu i drugim zakonima i propisima iz oblasti informacione bezbednosti preduzete sve mere da se lični podaci zaštite, uključujući i kriptovanje podataka.

U upitnicima za Popis stanovništva, domaćinstava i stanova, koji su dostupni na sajtu Popis 2022, ima ukupno 69 pitanja. Građani će biti pitani o polu, državljanstvu, bračnom stanju, broju živorođene dece, ekonomskoj aktivnosti, stepenu završenog obrazovanja, da li imaju problema u obavljanju svakodnevnih aktivnosti zbog invaliditeta i kako putuju u školu ili na posao. Tu su i pitanja u vezi sa migracijama, a popisivači će tražiti i podatke o adresi stanovanja, zgradi i stanu u kom živimo, te o domaćinstvu.

Jedina pitanja na koja građani, u skladu sa Ustavom i zakonom, nisu u obavezi da odgovore jesu pitanja o nacionalnoj pripadnosti, veroispovesti i maternjem jeziku.

Nema pitanja o ličnim bolestima, imovini na selu, proizvodnim sposobnostima”, naglašavaju u RZS-u.

Upitani da li se i u čemu upitnici za popis 2022. razlikuju od poslednjeg popisa iz 2011. godine, iz Republičkog zavoda za statistiku su nam odgovorili da nema značajnih razlika.

Izmena u odnosu na prošli popis je ta što i muškarce pitamo koliko imaju dece (biološke), a u prošlom popisu smo samo ženama postavljali pitanje o broju živorođene dece. Malo je izmenjeno i pitanje za lica koja su živela u inostranstvu pa su se vratila u Srbiju – pitamo za godinu kada su otišli i godinu kada su se vratili. U prošlom popisu pitali smo samo za godinu kada su se vratili.

 

Šta će državi svi ti podaci?

 

I dok „antipopisari” smatraju da su pitanja na popisu sredstvo za „totalnu kontrolu” i da se državi „ne sme dozvoliti” uvid u naša domaćinstva i stanove, u Republičkom zavodu za statistiku podsećaju da tradicija sprovođenja popisa u Srbiji datira još od 1834. godine i objašnjavaju da se popisom obezbeđuju podaci o broju i teritorijalnom rasporedu stanovništva i osnovnim demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migratornim i drugim karakteristikama stanovništva, kao i o stambenom fondu.

Podaci su značajni svima, kako državi za donošenje planova i strategija, tako i lokalnoj samoupravi, ali i najširem krugu korisnika – da znamo koliko nas je u ovom momentu, da uporedimo podatke sa ranijim popisima, da ostavimo belešku za buduće generacije.”

Dobićemo, dakle, i odgovor na jedno vrlo političko pitanje, kojim se često manipuliše u javnosti, a koje glasi – koliko je tačno ljudi napustilo Srbiju od poslednjeg popisa 2011, a koliko njih se u tom periodu vratilo u zemlju.

Naslovna fotografija: Istinomer