Oko slučaja “tenk” još nema konsenzusa

Još jedan uznemirujući video iz Kijeva obišao je svet putem društvenih mreža. Snimak oklopnog vozila koje gazi putnički automobil, u viralnim postovima je deljen uz opis “ruskog oklopnjaka koji je pregazio civilni auto u vožnji”. Prema poznatim podacima, reč je o Streli-10 koju inače koriste ukrajinske snage. Ukrštanjem snimaka različitih trajanja, koje su napravili očevici, vidi se da je vozač oklopnjaka izgubio kontrolu i tom prilikom udario u vozilo koje se kretalo u suprotnom pravcu. Međutim, još uvek ne postoji konsenzus o tome koja je „strana“ upravljala vozilom.

 

Slučaj „ruskog tenka“ pratile su burne rasprave na društvenim mrežama, a on se pokazao kao još jedan primer kako viralni post koji sadrži poluinformacije postaje izvor lažnih vesti.

Dakle, serija snimaka ukrajinskih očevidaca koji prikazuju oklopno vozilo koje prelazi preko automobila u Obolonu, stambenom naselju u Kijevu, postali su viralni za izuzetno kratko vreme.

Na jednom od njih, oklopnjak u velikoj brzini skreće ulevo, gubi kontrolu nad vozilom i gazi vozilo koje se kreće u suprotnom pravcu.

 

 

Na drugom videu, Kijevci koji su se našli u blizini mesta udesa, pokušavaju da izvuku svesnog vozača iz demoliranog automobila. Na nekoliko snimaka iz drugog ugla, vidimo i da je oklopnjak relativno brzo napustio mesto nezgode.

Brojni izvori inicijalno su preneli da je reč o ruskom tenku, uključujući i novinara Projekta za izveštavanje o organizovanom kriminalu (OCCRP) Iliju Lozovskog, BBC na srpskom, pa i faktčekerski portal Snopes.

U međuvremenu, Lozovski je svoj tvit izbrisao uz pojašnjenje da ima nagoveštaja da „se radilo o ukrajinskom vozilu koje je izgubilo kontrolu“ i dodao da je to još jedan podsetnik da se ne širi neproveren sadržaj.

 

 

Ono što se u ovom trenutku može potvrditi da je na snimcima stariji model sovjetskog mobilnog protivvazdušnog sistema kratkog dometa, 9K35 Strela 10 (NATO izveštajnog imena SA-13 Gopher). U ranijim sukobima, proruski separatisti u Ukrajini su koristili ovakvu vrstu zemlja-vazduh raketnog sistema na oklopnom vozilu. Ruska vojska danas poseduje modernije verzije Strela-10M3 i Strela-10M4.

Doktorant ratnih studija na Kraljevskom koledžu u Londonu sa fokusom na rusku odbrambenu poliku, Rob Li, takođe je potvrdio je je u pitanju Strela-10 koju koristi ukrajinska vojska.

 

 

„Više je snimaka ove Strele-10 u Obolonu u Kijevu. Nema smisla da je ovo ruski oklopnjak. Da jeste, uz njega biste videli veliki ruski tenk ili motorizovanu jedinicu, a osim toga, to ne bi bilo jedino vozilo koje biste videli“, navodi Li.

Ruska oklopna vozila koja su tokom prepodneva ušli u Kijev, imaju jasne bele oznake po sebi, najčešće u obliku slova „V“ ili „Z“.

Prema vojnim stručnjacima, ovakvi simboli bi mogli da označavaju kretanja i buduću geografsku lokaciju vojnih jedinica.

Oklopno vozilo sa snimaka iz Obolona nema nijednu oznaku.

 

 

Ujutru 25. februara Ministarstvo odbrane Ukrajine je izvestilo o diverzantsko-izviđačkoj grupi u kijevskom naselju. „Na Obolonu se nalazi neprijateljski DRG [diverzantsko-izviđačka grupa, prim. aut.].“, navodi se u poruci Ministarstva odbrane. Sat vremena kasnije, Oružane snage Ukrajine prijavile su uništavanje DRG na Obolonu, saopštile su Kopnene snage Ukrajine.

Kontroverzni snimak i dalje generiše milionske preglede, a ukrajinski faktčekerski portal StopFake je objavio analizu u kojem navode da je ruski BMP (sovjetsko amfibijsko gusenično borbeno vozilo, prim.aut.) bio na ulicama Kijeva, iako je dokazano da se na snimcima ne nalazi tenk.

Elajdža J. Magnier, vojni vojni izveštač iz ratnih zona, takođe je potvrdio da je sporno vozilo ukrajinska Strela-10, napominjući da je malo verovatno da je Rusija imala nameru da okupira Kijev sa jednim takvim vozilom.

„Nema ‘ruske Strele-10’ u Kijevu, još uvek nema Rusa u Kijevu. Civilni vozač je preživeo“, navodi Magnier.

 

 

Međutim, ovaj zaključak nije konsenzus. Još uvek se sa sigurnošću ne može utvrditi ko je upravljao oklopnim vozilom tog dana na ulicama Kijeva.

***

Istinomer je pronašao niz dezinformacija na društvenim mrežama, koje su „eksplodirale“ paralelno sa vestima o dešavanjima u Ukrajini. Kao što smo na početku talasa lažnih vesti i manipulacija napisali – stari snimci, fotografije iz video igrica i scene eksplozija s drugih krajeva sveta, postali su viralni jer su ih pojedinci doveli u vezu sa poslednjim sukobom Ukrajine i Rusije.

Tradicionalni mediji su više puta upali u zamku poslednjih dana i pokazalo se da često – ne provere – sadržaj pre objave. Dodatno problematično je što su i „zvanični“ podaci, mimo snimaka i fotografija, teško proverivi, s obzirom na stanje u Ukrajini.

Ilustrativan je primer vojnika koji su navodno poginuli, potom odlikovani posthumno, a sada mediji prenose informaciju da su ipak živi. U ovom lancu nepouzdanih vesti učestvovao je i sam predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski.

U našem tekstu Dezinformacije o Ukrajini – zapaljive i brže od vesti; kako ih prepoznati? Možete pronaći alatke za brzu proveru fotografija i snimaka na internetu. Na ovom linku možete pronaći dezinformacije koje su fektčekeri širom sveta do sada uočili.

 

Naslovna fotografija: Facebook/Screenshot