Prekršili ste SSP, a NIS nije srpski

Vladi Srbije, kao, nije bilo jasno kako je uvođenjem dvojnih akciza na goriva uvezenih iz Evrope stvorila povlašćeni položaj za NIS i prekršila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Zato je Evropska komisija morala da joj „crta“ šta znači liberalizacija i da je podseti da NIS više nije srpski.

Još je sredinom januara Brisel nedvosmisleno poručio Srbiji da je uvođenjem dvostrukih akciza na naftne derivate prekršila SSP. Potpredsednik Vlade Božidar Đelić tada je javno rekao da ćemo morati „da promenimo zakon i izjednačimo položaj domaćih i inostranih proizvođača“. Garantovao je još Đelić da nećemo dozvoliti da slučaj dvojnih akciza stigne pred Komitet koji će razmatrati da li smo prekršili SSP. I – ništa. Zakon nepromenjen, akcize netaknute, gorivo još skuplje. Sve to dogodilo se zato jer je Vladi Srbije trebalo zvanično objašnjenje kako je to ona prekršila Sporazum.

„Ukoliko dobijemo odgovor da je povećanje akciza u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju akcize ostaju, ukoliko dobijemo odgovor da nije u skladu po hitnom postupku će odluka o povećanju akciza na gorivo biti izmenjena.“ (predsednik Vlade Mirko Cvetković, Tanjug, 19. 1. 2011. godine)

Najuporniji u nerazumevanju bio je ministar energetike Petar Škundrić koji je potencirao dve teze: da i zemlje EU imaju dvojne akcize i da je NIS srpska kompanija.

„- Jeste li pročitali SSP gde se navodi da je zabranjena fiskalna diskriminacija?

– Ovde nije reč o fiskalnoj diskriminaciji. Različite akcize prema derivatima različitog kvaliteta imaju Austrija, Belgija, Bugarska, Nemačka, Estonija, Francuska i Švedska. U EU ne postoji zabrana za različite akcize za različite vrste benzina i dizela. Jedina obaveza zemalja članica EU jeste da ne određuju akcize niže od propisanog minimum.“

Danas, 19. 1. 2011. godine

„Uvek sam smatrao da treba sve uraditi da bi domaće kompanije mogle najbolje da funkcionišu. Mislim da se tako ponašaju i svi odgovorni ljudi u drugim vladama. NIS je 49 odsto srpski. Drugo, tu radi više od 10.000 naših radnika. Šta bi se desilo da stane Rafinerija Pančevo? Mislim da bi Pančevo zapalo u neverovatne probleme.“

Press, 6. 2. 2011. godine

Tačno je da neke države Unije imaju dvostruke akcize, ali je prećutao kako se ta politika tamo sprovodi. Veće akcize i porezi rezervisani su za gorivo lošijeg kvaliteta kako bi motivisali proizvođači da prave benzine u skladu sa ekološkim standardima. U Srbiji su stvari sasvim suprotno postavljene – manje kvalitetna NIS-ova goriva imaju niže akcize, a ona bolja, uvozna više.

Ako niste znali, NIS nije vaš

Što se tiče druge Škundrićeve, patriotske, tvrdnje ona je još problematičnija. Većinski paket NIS-a je još 2008. prodat ruskoj kompaniji Gaspromnjeft, a većinski paket odneo je iz NIS-a i upravljačka prava države Srbije. Ministar, uz to, navodno, brine za građane, pa zato zagovara aktuelne akcize. Da stvarno brine o našim interesima, Vlada bi izjednačile akcize, a jednake marže na NIS-ov i uvozni benzin izjednačile bi i njihove cene. Tada bi potrošači mogli za iste pare da kupuju kvalitetnije gorivo. Ovako, kako god da se okrene, potrošači nagrabuse – ili će u svoje automobile sipati loš benzin ili će skupo plaćati kvalitetnije gorivo.

Zvaničan odgovor EU je stigao krajem februara i, konačno, oborio ministrov stav.

„Mere predviđene trgovinskim sporazumom koji se odnose na privremenu zaštitu monopola ne mogu da se primenjuju na NIS jer ta kompanija više nije u vlasništvu Srbije, a po oceni EU upravo je NIS kompanija koja izvlači korist iz ovih mera.“

B92, 26. 2. 2011. godine

Potpredsedniku Vlade, Božidaru Đeliću, stiglo je objašnjenje da su izmene i dopune Zakona o akcizama povredile član 37 SSP-a „gde se navodi da će se i EU i Srbija uzdržavati od uvođenja svake mere ili prakse unutrašnje fiskalne prirode, kojom se proizvodi jedne strane, neposredno ili posredno, diskriminišu u odnosu na slične proizvode koji potiču sa teritorije druge strane“(B92, 26. 2. 2011. godine)

Tako je Vlada dobila i zvanično objašnjenje šta ne valja u njihovom pokušaju da uvede dvojne akcize i izigra Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Nema sumnje da će Vlada sada morati da učini ono što je premijer obećao, ali je pravo pitanje „kako će to uraditi?“. Da li će vratiti akcize na nivo od pre izmene zakona, izjednačiti ih na nižem nivou ili, gore po potrošače, ujednačiti ih na nivou viših akciza. Ta odluka pokazaće da li stvarno brine o građanima i da li će priče o liberalizaciji zaista značiti i jeftinije gorivo.