Agencija za sprečavanje korupcije: Daleko je Letonija (3. deo)

Ni u vezi s finansiranjem političkih aktivnosti Agencija za sprečavanje korupcije nije bila naročito aktivna iako je to, kao što je rečeno u prethodnom delu Istinomerovog dosijea, oblast u kojoj ima veća ovlašćenja i mogućnosti delovanja. 
Foto: Canva/AZSK

Tužilaštvu je ukazala, na primer, na slučaj primalaca socijalne pomoći koji su donirali novac za kampanju Srpske napredne stranke što je, razume se, davalo osnova za sumnju u finansijske malverzacije, ali i ta priča je utihnula. 

Sagovornik Istinomera Vladimir Tupanjac, pravni ekspert Crte, navodi primer Letonije gde se direktor agencije, koja ima sličan mandat kao i naša AZSK, sukobio s premijerom. Kada je premijer pokušao da ga smeni, građani su izlaskom na ulicu “spasili” direktora antikorupcijskog tela.

Jasno je da smo mi jako daleko i od takvog nivoa građanske svesti, ali i od nezavisne institucije koja bi stekla poverenje građana doslednom i hrabrom odbranom svoje misije. 

Po mišljenju Tupanjca, mnogo toga zavisi i od ličnosti koja se nalazi na čelu agencije. Da li je ta osoba partijski opredeljena? Kod nas je sada takav slučaj, ali ni ranije nije bilo krupnih rezultata. Nekadašnja direktorka Tatjana Babić je započela određene procese, ali se, ipak, opredelila za sudijsku funkciju i otišla iz agencije. 

 

Najlakše je odbaciti 

 

Agencija bi trebalo da ima važnu ulogu i u izbornom procesu, tj. obezbeđivanju uslova za slobodne i poštene izbore. 

Posmatračka misija Crte  je samo u poslednjoj predizbornoj kampanji agenciji prijavila 28 slučajeva vezanih za javne funkcionere i 18 slučajeva u vezi s kojima je argumentovala da političke stranke krše zakon.

“Dobili smo pozitivne odgovore za šest prijava protiv političkih stranaka. Skor je još lošiji kada su  funkcuoneri u pitanju – na četiri prijave su odgovorili, za četiri još čekamo odgovor, a 20 su odbacili”, rekla nam je Tamara Branković, koordinatorka istraživačkog tima Crte. 

Ona kaže da je problem što se Agencija ne upušta u utvrđivanje  činjenica. “Mi im pošaljemo link sa društvenih mreža ili snimak objavljen na  Youtube-u, ali oni odgovore da je to svako mogao da postavi, a sami se nijednom nisu angažovali da istraže slučajeve na koje smo im ukazali.”

Izveštaj Crtine posmatračke misije navodi da je AZSK u poslednjoj izbornoj kampanji imala aktivniju ulogu nego ranije, da je imala svoje posmatrače i redovno izdavala saopštenja. 

Ipak, kada se pogledaju konkretni primeri, vidi se da je to nedovoljno za pohvalnu ocenu. 

“Agencija je u tri situacije u kojima je utvrdila da postoji povreda zakona, izrekla meru upozorenja Srpskoj naprednoj stranci, dok je u isto vreme, za istovrsnu povredu zakona podnela zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv Socijalističke partije Srbije, što predstavlja strožu sankciju. S obzirom na to da su se prijave Crte odnosile na spotove koje su i jedna i druga stranka snimile u prostorima javnih ustanova, čime je došlo do zloupotrebe javnih resursa, Agencija je pokazala nedoslednost u odlučivanju i izricanju mera”, piše u pomenutom izveštaju.

 

 

Evropska komisija: “Ograničeni napredak”  

 

Inače, u najnovijem Izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije piše da je u borbi protiv korupcije postignut “ograničeni napredak” što je ista ocena kao i prošle godine. Uz pohvale za novi zakon koji je tek stupio na snagu, ocenjeno je da je generalno posmatrano, korupcija i dalje problem koji izaziva zabrinutost, a mehanizam za efektivnu prevenciju korupcije i dalje nije uspostavljen, dok se broj okončanih slučajeva visoke korupcije smanjio u odnosu na prethodne dve godine.

Drugim rečima, preventiva ne deluje, terapije još nema. 

 

Kraj.

 

Timeline: Agencija za borbu protiv korupcije: Mukotrpno osnivanje

 

 

 

Ram za sliku AZSK
Agencija za sprečavanje korupcije je samostalan i nezavisan državni organ, koji za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti odgovara Narodnoj skupštini.

Sredstva za rad Agencije obezbeđuju se u budžetu Srbije u posebnom budžetskom razdelu. Za 2020. godinu Agenciji za sprečavanje korupcije opredeljeno je 312.878.000 dinara. Od toga 130.806.000 ide na plate zaposlenih, još oko 15 miliona na dodatne troškove zaposlenih, više od 50 miliona na usluge po ugovoru, dok je 8 miliona dinara izdvojeno za podizanje svesti javnosti o korupciji.

Nadležnosti agencije su da nadzire sprovođenje strateških dokumenata, podnosi Narodnoj skupštini izveštaj o njihovom sprovođenju s preporukama za postupanje, daje odgovornima preporuke kako da otklone propuste u sprovođenju strateških dokumenata i inicira izmene i dopune strateških dokumenata.

Jedan od glavnih poslova agencije je sprovođenje Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije, koju Srbija još uvek nema.

Agencija pokreće i vodi postupak u kome se odlučuje da li postoji povreda zakona i izriče mere, procenjuje da li postoji sukob interesa, podnosi krivične prijave i inicijative za pokretanje disciplinskog postupka.

Zakon kaže da Agencija obavlja poslove u skladu sa zakonom koji uređuje finansiranje političkih aktivnosti, odnosno zakonom koji uređuje lobiranje, vodi i objavljuje Registar javnih funkcionera i Registar imovine i prihoda javnih funkcionera, proverava izveštaje o imovini i prihodima koje podnesu javni funkcioneri, daje mišljenja o primeni ovog zakona na sopstvenu inicijativu ili na zahtev drugih lica .

Agencija bi trebalo da istražuje stanje korupcije, analizira rizike od korupcije i sačinjava izveštaje sa preporukama radi otklanjanja rizika, donosi uputstva za obuku u oblasti sprečavanja korupcije i obavlja i druge poslove određene zakonom.

Direktor Agencije Dragan Sikimić trenutno je jedini u mandatu dok se čeka raspisivanje konkursa za Veće agencije.

Direktora bira Narodna skupština većinom glasova svih narodnih poslanika posle sprovedenog javnog konkursa, koji raspisuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

Veće Agencije čini pet članova. Ono odlučuje o žalbama na odluke koje donosi direktor, nadzire rad direktora i prati njegovo imovinsko stanje.

Kako se troši budžet na sajtu Agencije nije prikazano, dok je, na primer, na sajtu antikorupcione agencije u Crnoj Gori javno predstavljeno po stavkama sve na šta se troši novac.

Agenciju treba razlikovati od Saveta za borbu protiv korupcije koji je osnovan Odlukom Vlade Srbije 11. oktobra 2001. godine. Savet je stručno, savetodavno telo Vlade Srbije sa zadatkom da sagleda aktivnosti u borbi protiv korupcije, da predlaže Vladi Republike Srbije mere koje treba preduzeti u cilju efikasne borbe protiv korupcije, kao i da prati njihovo sprovođenje. Za svoj rad Savet odgovara Vladi.

Savet za borbu protiv korupcije je iz budžeta za 2020. godinu dobio 22.436.000 dinara.

 

Prethodne delove serijala Istinomera o Agenciji za sprečavanje korupcije čitajte ovde ovde.

 

Naslovna fotografija: Canva/AZSK