U Srbiji mediji uglavnom protiv Vučića

Šef poslaničkog kluba SNS-a o odnosu medija prema Aleksandru Vučiću, SNS-u i Vladi Srbije. (YouTube/SNS, 11. 2. 2019.)
“Kad saberete, odnosno kad stavite na neku vagu medije koji su za Vučića i medije koji su protiv Vučića, ja odgovorno tvrdim da su danas u Srbiji, mediji, uglavnom protiv Aleksandra Vučića, protiv SNS i protiv Vlade Srbije.“
Sredinom februara na konferenciji u Skupštini Srbije šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke Aleksandar Martinović rekao je da su u Srbiji uglavnom svi mediji protiv Aleksandra Vučića i da opozicija „ne može da se požali na medijski mrak“. 
Naprotiv, “danas smo u mraku mi koji imamo podršku više od 55 posto građana Srbije“, požalio se Martinović. On je rekao da se na nekim televizijama iz dana u dan vrte jedna ista lica, “lica ljudi koji su na izborima osvojili pet, šest, sedam odsto, itd. i koji kažu da su oni legitimni predstavnici naroda“.
“Danas imate nedeljnike u kojima se potpuno slobodno, niko te ljude nije pozvao na odgovornost, ništa loše im se nije desilo, oni svoju rođenu državu upoređuju sa Aušvicem. Objavljuju naslovne stranice na kojima piše ’arbajt maht fraj’, Vučića prikazuju kao Hitlera, ministre u Vladi prikazuju kao prostitutke, naše žene, bez obzira da li su narodne poslanice, da li su ministarke nazivaju kurvama, fuksama itd. Je l’ se desilo nešto loše tim ljudima? Nije“, objasnio je šef naprednjaka u skupštini.

*
Foto: FoNet/Nenad Đorđević

Pokušali smo od Martinovića da dobijemo podatke koji bi potvrdili ovu njegovu tvrdnju, ali on ni ovaj put nije odgovorio na naše upite.

Iako bi se letimičnim pogledom naslovnih strana većine dnevnih listova, kao i brzim pregledom vesti internet portala u Srbiji, izjava šefa posalničke grupe SNS-a mogla demnatovati, nećemo se zaustaviti na opštem utisku. Smelu Martinovićevu tvrdnju proverićemo koristeći egzaktne, merljive i uporedive podatke o kvantitetu i kvalitetu izveštavanja medija o Aleksandru Vučiću, SNS-u i Vladi Srbije.
Da vidimo šta kažu dostupune analize. 
Za proveru Martinovićevih tvrdnji uzećemo poslednje monitoringe medija relevantnih organizacija, to jest one rađene za predsedničke izbore 2. aprila 2017. godine. U periodu od 15. februara do 30. marta Crtina posmatračka misija Građani na straži pratila je naslovne strane osam dnevnih listova – Alo, Blic, Danas, Večernje novosti, Informer, Kurir, Srpski telegraf, Politika i četiri nedeljnika – Vreme, NIN, Nedeljnik i Ekspres.
Analiza je pokazala da je predsednički kandidat i tadašnji premijer Aleksandar Vučić bio najprisutniji na naslovnicama, dok su drugi predsednički kandidati bili predstavljeni u značajno manjoj meri. Takođe, Aleksandar Vučić je za razliku od drugih kandidata na naslovnicima predstavljen najviše u pozitivnom i, u manjoj meri, neutralnom kontekstu, dok su ostali kandidati predstavljeni prvenstveno negativno ili neutralno.
“Od ukupno 251 naslovne strane, tadašnji predsednik Vlade i predsednički kandidat Aleksandar Vučić pojavljivao se na više od polovine – 58,6 odsto, odnosno 147 naslovnica. Od toga je u pozitivnom kontekstu prikazan na 80,3 odsto, odnosno na 118 naslovnih strana. U neutralnom kontekstu, Vučić se pojavljuje na 17 naslovnih strana, a u negativnom na 12, odnosno osam odsto ukupnog broja pojavljivanja”, navodi se u Crtinom izveštaju.
Poslednjeg dana kampanje, 30. marta, sve dnevne novine osim Danasa i Informera pojavile su se na prodajnim mestima umotane u reklamu za predsedničkog kandidata Aleksandra Vučića. 
*
Foto: Istinomer/Zoran Drekalović

Crta je analizirala i jutarnje prgograme javnog servisa, TV Pink i TV N1. U okviru rubrike “Prelistavanje“ na televizijama RTS i Pink, u kojoj javne ličnosti analiziraju aktuelne događaje, tokom čitave kampanje dominirali su provladini analitičari, novinari, urednici i predstavnici vladajućih stranaka. 
“Iako bi trebalo da i u ovom segmentu programa budu ravnopravno zastupljene osobe različitih političkih stavova – ni jednom tokom 45 dana ove medijske analize, u jutarnjem programu RTS i Pinka nije gostavao niko ko je i u najmanjoj meri kritičan prema vladi“, navela je Crta.
Sa druge strane, u prelistavanju na TV N1, mogli su da se vide i čuju novinari medija kritički orijentisanih prema vlasti, javne ličnosti koje su podržale nekog od opozicionih kandidata i neutralni analitičari. Međutim, primetno je da se na N1 nisu pojavljivali novinari i urednici provladinih medija.
Analiza hedova tj. udarnih vesti koje se pojavljuju odmah na početku centralnih informativnih emisija – dnevnika na RTS-u, Pinku i N1 pokazala je da je od 125 udarnih vesti Aleksandar Vučić je bio prisutan ili se pominjao u 95. Od tog broja, Vučić je u pozitivnom kontekstu pomenut u 67 hedova, u 24 neutralno, a u četiri kritički ili negativno.
Slična tendencija zabeležena je i u lokalnim medijima.
“Predsednički kandidat Aleksandar Vučić je bio upadljivo prisutan u svim lokalnim medijima, daleko više od ostalih kandidata koji se uglavnom nisu ni pojavili. Takođe, zabeleženo je da su čak i stanice koje inače nemaju informativni program tokom predizborne kampanje prenosile skupove predsedničkog kandidata Aleksandra Vučića iz svih krajeva Srbije. Na lokalnim televizijama su u drugoj polovini kampanje bili prisutni uglavnom predizborni spotovi premijera i predsedničkog kandidata Aleksandra Vučića“, pokazuje Crtina analiza.
Organizacija Transparentnost Srbija se pred predsedničke izbore bavila dokumentovanjem primera funkcionerske kampanje, ipak u izveštaju je ukazano na pristrasno izveštavanje štampanih medija.
“Na naslovnim stranicama dnevnih listova dominirali su naslovi (najčešće uz fotografiju) o Vučiću u pozitivnom kontekstu, što je posebno bilo naglašeno u nedelji od 22. do 28. marta. Ravnomerno je bio zastupljen na naslovnim stranicama kao premijer i kao kandidat za predsednika. Jedini je koji se na naslovnim stranicama niških ’Narodnih novina’. Kao premijer, pojavio se i na naslovnoj stranici Sportskog žurnala (pored Vučića, jedno pojavljivanje nekog funkcionera ili kandidata, na naslovnoj stranici sportskog dnevnog lista imao je dva puta ministar sporta Vanja Udovičić. Saša Janković i Vuk Jeremić imali su gotovo stoprocentni negativni kontekst u četiri tabloida, a izuzetak su bile najave za intervjue sa njim. Luka Maksimović – Beli uglavnom je predstavljen u pozitivnom kontekstu.“, navodi se u izveštaju Transparentnosti “Funkcionerska izborna kampanja 2017, njeno medijsko praćenje i nepostupanje državnih organa“.
Rezultati monitoringa Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) koji je pratio glavne dnevnike na televizijama RTS, B92, Prva, Pink, Happy, N1, pokazuju da je medijska sveprisutnost Aleksandra Vučića pred predsedničke izbore porasla u odnosu na period pred vanredne parlamentarne izbora 2016. godine. 
„Nasuprot 27% na parlamentarnim izborima iz 2016, Vučić je na predsedničkim izborima zabeležio približno 47% od ukupnog predizbornog vremena. Prosta računica kaže da samo nekoliko procenata deli Vučića od toga da bude zastupljeniji nego svi ostali akteri zajedno“, navodi se u izveštaju Birodija.
Iz te organizacije dalje su istakli da je Vučić tokom marta 2017. godine prosečno dnevno beležio nešto manje od trideset i jedne minuta prisutnosti na svim televizijama zajedno. Pri tome mediji su uglavnom pozitivno tretirali predsednika SNS.
“Medijska suverenost Vučića na ovogodišnjim predsedničkim izborima blago je osnažena
u odnosu na parlamentarne izbore 2016. Posebno se to odnosi na njegovu premijersku
funkciju, gde je imao samo 0.7% negativnog tonaliteta. S druge strane, kao kandidat beleži 94.3%, a kao premijer čak 96.4% pozitivnog tonaliteta. U medijskom liku Aleksandra Vučića se, dakle, združuju neuporediva zastupljenost i preovlađujući pozitivni tonalitet“, zaključio je u analizi Birodija.
Prema analizama Agencije za praćenje i analizu medija Kliping, za period od 2. do 12. marta 2017. godine, u centralnim informativnim emisijama televizija sa nacionalnom frekvencijom i TV N1 dominirao je predsednički kandidat vladajuće stranke.
“Od ukupno 30.676 sekundi posvećenih predizbornim aktivnostima kandidata na sedam TV stanica, Aleksandru Vučiću je pripalo 58,45 odsto, a za njim slede Vuk Jeremić (6,99 odsto) i Saša Janković (6,75 odsto)“, saopštila je ta agencija. 
Prema Klipingovoj analizi najravnopravniji tretman predsednički kandidati su imali na TV N1, a vreme za predstavljanje predsedničkih kandidata bilo je relativno koretno raspoređeno na RTS-u i RTV-u. Sa druge strane, privatne tv stanice, narčito Prva i Pink dale su veći prostor Aleksandru Vučiću, nego ostalim kandidatima.
Monitoring medija koji je Birodi sproveo pred beogradske izbore od 2. februara do 1. marta 2018. godine ukazao je na istu tendenciju. Dakle, iako se radilo o izborima za skupštinu glavnog grada, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u centralnim dnevnicima na RTS-a, Pinka, Prve, O2, Hepija, imao najveću zastupljenost i dominantno pozitivan ton izveštavanja. Isti je slučaj i sa dnevnim listovima Novosti, Politika, Informer, Blic, Danas, Kurir, Informer, koje je Birodi pratio u tom periodu.  
Prema rezultatima monitoringa medija organizacije Transparentnosti Srbija za prošlogodišnje beogradske izbore, lista SNS je imala dominantno prisustvo u medijima, pre svega zahvaljujući aktivnostima Aleksandra Vučića u svojstvu predsednika države.
„Ova lista ili njeni predstavnici se pojavila 294 puta na naslovnim stranicama dnevnih novina u pozitivnom kontekstu, za 94 više nego sve druge liste zajedno“, istakli su iz Transparentnosti.
Imajući sve navedeno u vidu, nije jasno gde je Aleksandar Martinović pronašao uporište za svoju izjavu da su danas mediji u Srbiji uglavnom protiv Vučića, protiv SNS i Vlade Srbije. Zbog toga od Istinomera dobija ocenu “neistina“.

Naslovna fotografija: FoNet/Zoran Mrđa