Srbija – raj za investiranje

Predsednik Tadić o investiranju u Srbiju. (Tanjug, 26. 05. 2010. godine)
„Srbija je stabilna i sigurna zona za investicije.“

Da je tako kao što veli predsednik, strani ulagači bi hrlili u Srbiju. Ali nije tako. Ogromne dažbine i porezi, sporost administracije, pravna nesigurnost i politička nestabilnost samo su neki od razloga zbog kojih investitori radije zaobilaze Srbiju.

„Srbija odbija investitore, jer je još politički nestabilna i pravno nesigurna za ulaganje, a i suviše dugo traje proces dobijanja dozvola za izgradnju ‘na ledini’.“

Ekonomist, 1. 2. 2008. godine

„Strani investitori pod pritiskom krize, ali i novih zakona o poljoprivrednom zemljištu i zakona o planiranju i izgradnji, napuštaju Srbiju. Masovna rasprodaja zemljišta uz autoput Beograd–Zagreb i pokraj beogradske obilaznice po upola nižim cenama dokaz je da im je ulaganje u beogradskoj privrednoj zoni preskupo. Nijedan projekat, uzimajući u obzir vreme neophodno za uhodavanje administracije, izdavanje dozvola i proces izgradnje, neće biti realizovan u naredne dve ili tri godine.“

Politika, 21. 01. 2010. godine

„Čak i da su sigurni da će odluka biti doneta u skladu sa zakonom, pravedna i tako dalje – oni gledaju trošak. Jer, njihov interes je pre svega da prave profit. Ako investitori gube novac na neke stvari koje smatraju nepotrebnim, a to su nekakvi dugi procesi kojima se ne vidi kraj, oni neće biti zainteresovani i gledaće da odu tamo gde ih to manje košta.“

portparol kancelarije Svetske banke Vesna Kostić, Dojče vele, 12. 04. 2010. godine

Da to nisu prazne priče dokazuju brojke. Srbija se ni u regionu ne ističe po broju privučenih grinfild investicija, a o globalnom nivou da se i ne govori.

Iako je Srbija pokušala da kroz snižavanje poreza na profit privuče ulagače, ni to nije urodilo plodom. Razlog je što je porez na rad ostao ogromna stavka za nekog ko tek počinje poslovanje i stiče profit. Za prenamenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko investitor, takođe, treba da računa na još 20 (ukoliko gradi objekat od opšteg interesa) ili 50 odsto (kada gradi fabriku) od vrednosti placa; npr. za zemljište od milion evra, treba izdvojiti još 200.000 ili 500.000 za njegovu prenamenu. Previše.

Jedno su želje predsednika, ali realnost Srbije je drugačija. Istinomer zato njegovu izjavu ocenjuje kao neistinitu.