Trošićemo, a deficit će da se smanjuje

Premijer o budžetskom deficitu. (Ekspoze, 14. 3. 2011. godine)
„Da bi realizovala ove ciljeve i poboljšala standard građana, ova Vlada će u mesecima koji su pred nama sprovesti mere ekonomske politike koje će omogućiti dalje smanjenje javne potrošnje i fiskalnog deficita kako bi se obezbedila dugoročna makroekonomska stabilnost.“

Prema usvojenom budžetu Srbija bi 2011. godinu trebalo da završi sa deficitom od 120,5 milijardi dinara. Međutim, već polovinom godine ta namera i Cvetkovićeva najava o smanjenju minusa u državnoj kasi je ugrožena. Za prva tri meseca deficit budžeta je iznosio 30,75 milijardi, a u junu on je već dostigao nivo od 71,7 milijardi dinara.

I umesto da „steže kaiš“ vladajuća koalicija je i prognoze za 2012. godinu dovela pod znak pitanja. Stvar se, naime, dodatno zakomplikovala nakon što je krajem juna Skupština usvojila izmene Zakona o finansiranju lokalne samouprave, a kojim se predviđa da lokalne samouprave od oktobra 2011. umesto 40 dobijaju 80 odsto prihoda na zarade.

Ekonomisti su upozoravali da izmene načina finansiranja lokalnih samouprava uvećavaju ionako visok budžetski deficit, a na to je upozoravao i Fiskalni savet. Prema njegovom mišljenju planirani deficit za 2012. godinu, ukoliko se ne pronađe način da se nadoknade gubici, biće veći za trećinu.

„S obzirom na to da predlog ne podrazumeva prenos obaveza i funkcija sa republičkog na lokalni nivo, ne bi se mogla očekivati dodatna smanjenja rashoda na republičkom nivou po osnovu predložene decentralizacije. Predloženi model fiskalne decentralizacije nije fiskalno održiv, te bi njegovo usvajanje zahtevalo značajno fiskalno prilagođavanje od 1,1 BDP-a na centralnom nivou države.“

B92, 9. 6. 2011. godine

Sa ocenama Fiskalnog saveta slaže se i predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Srbija, Bogdan Lisolovik.

„Prilikom poslednje posete MMF Srbiji već procenjeno da je „rupa“ u budžetu za sledeću godinu za više od jedan odsto veća od ciljanog nivoa. Sa primenom predloga decentralizacije, ta razlika će dostići skoro 2,5 odsto bruto domaćeg proizvoda. Bez prilično radikalnih koraka kao što su zamrzavanje plata u javnom sektoru i penzija, ili povećanje poreza, biće mnogo teže dostići nivo deficita u kasi od oko tri odsto u 2012, što je u skladu sa fiskalnim pravilima.“

Tanjug, 11. 6. 2011. godine

Budući da dosadašnji podaci pokazuju da je deficit visok, a da vlast usvajanjem novog načina finansiranja lokalne samuoprave vrši dodatni pritisak na budžet, Istinomer premijera Cvetkovića ocenjuje nedoslednim.

Naslovna fotografija: FoNet/Nenad Ðorđević