RIK nije drugostepeni organ za beogradski GIK

Predsednik republičke izborne komisije o nadležnostima RIK-a (RIK/Youtube, 18.12. 2023. godine) 
“(…) Republička izborna komisija nije organ za sprovođenje beogradskih izbora već je to Gradska izborna komisija Grada Beograda i da samim tim RIK nije i ne može da bude drugostepeni organ, kako tvrde, u odnosu na Gradsku izbornu komisiju već je to isključivo – u skladu sa zakonom, Viši sud u Beogradu. Zato mora da bude svima jasno da Republička izborna komisija ne može ni da raspiše ni da sprovede nove beogradske izbore.”

Nakon što je u izbornoj noći lista “Srbija protiv nasilja” poručila da traži poništavanje beogradskih izbora jer je “više od 40 hiljada ljudi bez legalnog prebivališta u Beogradu organizovano dovedeno radi podrške SNS listi, čime je drastično promenjena izborna volja Beograđana”, počeli su protesti ispred Republičke izborne komisije (RIK). 

Ova opoziciona lista, predvođena Marinikom Tepić i Miroslavom Aleksićem, tvrdi da su beogradski izbori pokradeni. Kako kažu, imaju obilje dokaza za kupovinu glasova, plaćanje glasača i organizovano grupno glasanja, ali i mišljenja relevantnih organizacija koje su posmatrale izbore.

Prvi protest ispred Republičke izborne komisije orgainzovali su kako bi im, kako su rekli, predlali dokaze o krađi glasova.

“Želimo da uđemo u RIK koji je drugostepeni organ za gradske izbore u Beogradu, zbog flagrantne krađe izbora. Mi izbore u Beogradu ne želimo i ne smemo da priznamo, jer su potpuno mimo zakona, zloupotrebom ljudi iz drugih država. Imamo situaciju da je ministar policije druge države odlučivao o Beograđanima na lokalnim izborima. Imamo desetine hiljada tih dokaza, ulazimo u RIK kao drugostepeni organ, nosimo dokaze i tražimo poništavanje ovih izbora”, rekla je Marinika Tepić, najavivši da će ona i Aleksić štrajkati glađu do poništenja izbora.

Dok je ispred stare zgrade Narodne skupštine trajao prvi protest, koji je u momentima prerastao u koškanje, predsednik RIK-a Vladimir Dimitrijević je na redovnoj sednici RIK-a, između ostalog, i upitao kakve veze Republička izborna komisija ima sa beogradskim izborima. Na vanrednoj konferenciji za medije, Dimitrijević je bio eksplicitniji. Rekao je da su mu Aleksić i Tepić predali zahteve za raspisivanje i sprovođenje novih izbora za Skupštinu grada Beograda, te da su optužili RIK za izbornu krađu, rekavši da RIK zastupa interese Aleksandra Vučića. 

Moram da istaknem da se i na ovaj način vrši jedan neprimeren i neprihvatljiv pritisak kako na mene  lično tako i na Republičku izbornu komisiju pri čemu se svesno ili iz neznanja zanemaruje činjenica da Republička izborna komisija nije organ za sprovođenje beogradskih izbora već je to Gradska izborna komisija Grada Beograda i da samim tim RIK nije i ne može da bude drugostepeni organ, kako tvrde, u odnosu na Gradsku izbornu komisiju, već je to isključivo – u skladu sa zakonom, Viši sud u Beogradu. Zato mora da bude svima jasno da Republička izborna komisija ne može ni da raspiše ni da sprovede nove beogradske izbore”, rekao je Dimitrijević.

Pogledajmo sve tvrdnje koje je Dimitrijević izneo. Najpre, tačno je da je GIK zadužen za sprovođenje beogradskih izbora, a ne RIK. Tačno je i da RIK ne može ni da raspiše nove beogradske izbore, jer prema Zakonu o lokalnim izborima, lokalne izbore raspisuje predsednik Narodne skupštine.

Kada je reč o delu izjave u kom Dimitrijević kaže da RIK nije i ne može da bude drugostepeni organ u odnosu na GIK već je to isključivo Viši sud u Beogradu, stvari su malo komplikovanije. 

Istina je da prema Zakonu o lokalnim izborima protiv rešenja izborne komisije, kojim je odbačen ili odbijen prigovor, podnosilac prigovora može podneti žalbu višem sudu na čijem se području nalazi sedište skupštine u roku od 72 časa od objavljivanja tog rešenja. Ovaj pravni lek se odnosi na prigovore i žalbe za biračka mesta pojedinačno.

Kada je reč o Dimitrijevićevoj tvrdnji da RIK nije i ne može da bude drugostepeni organ u odnosu na GIK, pogledaćemo šta piše u Zakonu o izboru narodnih poslanika. U njemu se nigde ne pominje sintagma “drugostepeni organ”, ali u članu 24 koji se odnosi na nadležnost Republičke izborne komisije, piše sledeće: “U vršenju nadzora nad radom lokalnih izbornih komisija Republička izborna komisija je ovlašćena da po službenoj dužnosti poništi odluku lokalne izborne komisije donetu suprotno odredbama ovog zakona.” Ovo se, međutim, odnosi samo na parlamentarne izbore, odnosno na nadležnosti koje opštinska ili gradska izborna komisija ima u Zakonu o narodnim poslanicima.

Isto važi i za član članu 120, u kom piše: “Ako nađe da lokalna izborna komisija nije utvrdila rezultate glasanja u skladu sa odredbama ovog zakona, Republička izborna komisija po službenoj dužnosti donosi rešenje kojim poništava zbirni izveštaj o rezultatima glasanja”.

Upravo na ovaj član iz Zakona o izboru narodnih poslanika poziva se opozicija kada kaže da je RIK drugostepeni organ RIK-u. Međutim, i ovaj član o poništavanju zbirnog izveštaja se odnosi na parlamentarne, a ne gradske izbore.

Dakle, tačno je da je GIK zadužen za sprovođenje beogradskih izbora, a ne RIK. Tačno je i da RIK ne može ni da raspiše nove beogradske izbore, jer lokalne izbore raspisuje predsednik Narodne skupštine. Istina je i da se za lokalne izbore pravni lek traži pred višim sudom na području na kom se izbori održavaju. Dalje, članovi Zakona o izboru narodnih poslanika u kojima se kaže da RIK vrši nadzor nad radom lokalnih izbornih komisija, odnosno da može da poništi zbirni izveštaj o rezultatima glasanja ako utvrdi da ih lokalna izborna komisija nije utvrdila u skladu sa odredbama ovog zakona, odnose se samo na parlamentarne, ali ne i gradske izbore. Stoga predsednik RIK.a Vladimir Dimitrijević dobija ocenu “istina”. 

Crta je, podsećamo, nakon izbora ocenila da su drastične zloupotrebe prava birača, zakona i institucija eskalirale su na izborni dan. Zaključila je i da zbog obima i vrsta izbornih zloupotreba rezultati beogradskih izbora ne odražavaju slobodno izraženu volju birača koji žive u njemu. Ova organizacija je istakla da su na devet procenata biračkih mesta za beogradske izbore zabeležene nepravilnosti koje su kompromitovale izborne rezultate na tim biračkim mestima. 

Prema Crtinim zaključcima, u popodnevnim i večernjim časovima izbornog dana postojao je jasan trend izrazitog rasta broja slučajeva unapred popunjenih glasačkih listića i nezakonitog prisustva trećih lica na biračkim mestima, posebno u Beogradu. 

“U Beogradu se do kraja dana utrostručio broj mesta na kojima su zabeleženi slučajevi da se neko potpisao u izvod iz biračkog spiska umesto birača, u poređenju sa prvom polovinom dana. Biračka mesta su zatvorena u okolnostima zabrinjavajućeg porasta broja slučajeva vođenja paralelne evidencije unutar i izvan biračkog mesta, organizovanog dovođenja birača, sumnjivog kruženja automobila oko biračkih mesta… Izborni dan je bio takođe obeležen povredama tajnosti glasanja i neproveravanjem identiteta birača”, navodi se u analizi Crte.

Foto: Beta