Nema potvrde da je AstraZeneca vakcina povezana s tromboemboličkim problemima

Smrt 26-ogodišnjeg mladića u Francuskoj, 10 dana nakon što je vakcinisan, izvazvala je talas neutemeljenih optužbi na račun oksfordske vakcine koju je do sada primilo oko 47 miliona ljudi u svetu.

Više od godinu dana, svedoci smo pandemijske borbe na najmanje dva fronta. S jedne strane, protiv virusa kojeg od 30. januara 2020. poznajemo pod nazivmo SARS-CoV-2 i borbe za povratak vere u nauku, sa druge. U međusmeni dve borbe, kao njihova posledica ili neposredni uzrok, ojačala je kriza poverenja u institucije. Otud i negiranje epidemije, formiranje COVID-19 antivakcinalnog fronta, ali i straha od masovne imunizacije koji je gotovo u u istoj ravni sa onim od virusa.

U sadašnjem trenutku, kada su nam zdravstvena bezbednost i institucionalno poverenje neophodni, Oxford-AstraZeneca vakcina probudila je dodatnu sumnju javnosti. Vakcinu, zvanično odobrenu za hitnu upotrebu u više od 86 zemalja na svim kontinentima, do sredine marta je primilo više od 20 miliona građana Evrope i Ujedninjenog Kraljevstva. Dodatnih 27 miliona iste vakcine, proizvedene u Indiji (Covishield) primljeno je u ostatku sveta, uključujući i Srbiju u kojoj je u toku vakcinisanje tom vakcinom i bez zakazanog termina putem eUprave.

Međutim, nakon 25 registrovanih slučajava specifičnih zgrušavanja krvi u mozgu u krvnim sudovima nakon prve doze Oxford-AstraZeneca vakcine, mnoge države reagovale su kratkotrajnom suspenzijom imunizacije građana tom vakcinom.

Jedan od takvih slučajeva „podigao je Francusku na noge”, konkretno, iznenadna smrt 26-ogodišnjeg mladića u Nantu. Kako se navodi u izvoru podeljenom putem Facebook-a, A.R. je preminuo usled komplikacija izazvanim unutrašnjim krvarenjem, svega deset dana od primanja Oxford-AstraZeneca vakcine. Tendencija preuranjenog i nedovoljno osnovanog povezivanja vakcine sa smrti mladića, u danima koji su usledili postaće dominantna u javnom diskursu, bez obzira na provere vakcine koje su izvršili nadležni organi.

Povezan sadržaj

Evropska agencija za lekove (EMA) je u saopštenju od 18. marta navela da za zabeležene slučajeve tromboemboličkih događaja nema zvanične potvrde povezanosti sa vakcinom, kao i da generalna korist takve vakcine daleko premašuje rizike. Ovo je zaključak i Svetske zdravstvene organizacije i britanskih zdravstvenih instituacija. S druge strane, grupa stručnjaka iz Norveške i Nemačke, iznela je ocenu da se i potencijalnom potvrdom veze između Oxford-AstraZeneca vakcine i pojedinačnih slučajeva zgrušavanja krvi u mozgu, može raditi na otklanjanju uzroka.

EMA ipak ističe da se svaki pojedinačni slučaj mora podrobno ispitati, kako se mogućnost povezanosti vakcine s veoma retkim slučajevima trombocitopenije (nizak nivo trombocita), još uvek ne sme isključiti. Agencija je, kao nadzorni organ, postupila odgovorno, između ostalog i pozivajući proizvođača sporne vakcine da, do otklanjanja sumnji, stavi adekvatnu oznaku upozorenja.

Skepsa javnosti je razumljiva, ali ne i validna. Bar ne dok nam zvanični izveštaji govore da nemamo razloga za brigu. AstraZeneca vakcina ima veliku logističku prednost, kako se šest meseci od datuma proizvodnje može transportovati i čuvati u običnim frižiderima, na temperaturi i do 6 stepeni Celzijusa. Uz cenu od svega 2 do 5 američkih dolara po dozi i poslednje analiziranu stopu efikasnosti od 76 odsto kod simptomatskih slučajeva COVID-19 i 100 odsto kod fatalnih izhoda ove bolesti, Oxford-AstraZeneca vakcina ima važnu ulogu u suzbijanju pandemije.

 

Slučajevi tromboze kod mladih

 

Tokom pandemije, a kao posledica COVID-19, povećao se broj registrovanih slučajeva zgrušavanja krvi u velikim krvnim sudovima kod mlađih osoba. Uzrok je pronađen u jakom imunom odgvoru tela na virus, a najčešće kod ljudi sa izraženim srčanim smetnjanjama, hipertenzijom i dijabetesom. Ranije pomenuti izvor („Svi Srbi u Parizu“) prenosi izjavu brata pokojnog A.R. u kojoj “izaziva da pronađemo nekoga ko ima trombozu sa 24 godine” (kasnije utvrđeno da je preminuli imao 26 godina).

Nažalost, tromboza je prisutna u nezanemarljivoj meri i kod mladih, kako se višestruki faktori rizika gotovo izjednačavaju sa onima kod starije populacije. U slučajevima trudnoće, postpartum perioda, ali i korišćenja oralne kontracepcije, pojačani rizik od tromboze se limitira samo na žene. Tromboza je bolest koja nastaje kombinacijom više uzroka, a kako se navodi u studiji, što je pacijent mlađi, više faktora je potrebno da do tromboze dođe.

 

Rad na sticanju poverenja građana

 

Izostanak građanskog poverenja u javne institucije prisutan je u slučaju Srbije, a uzroke pronalazimo u nebrojenim situacijama u kojima su građani godinama obmanjivani, a za to niko nije snosio posledice — do njih samih.

Opšteprihvaćeno mišljenje kaže da je jačanje antivakcinalnog stava, zajedno sa “teorijama” zavere, rezultat javne neinformisanisti ili odbacivanja naučnih činjenica. Međutim, istraživanja pokazuju da je ipak presudno nepoverenje u institucije, uključujući one zadužene za razvoj nauke i tehnologije. Građani su nezadovoljni zbog sprege države i kriminala, bliskih odnosa regulatora i industrije koju bi trebalo da kontrolišu, navodi se u studiji. Dodatno, marginalizovane grupe, smatraju da vladine odluke i mere neretko ne uzimaju u obzir njihove potrebe i socio-ekonomsko stanje. U tom smislu, kriza oko AstraZeneca vakcine se zapravo najmanje tiče samih vakcina.

Put do povratka tog poverenja je dug i trnovit. Kako bi ga ipak osigurale, vlade svih zemalja u obavezi su da ozbiljno shvate i prihvate zabrinost zajednice usled neželjenih događaja ovih dana. Tek transparentnim iznošenjem svih podataka iz analiza AstraZeneca vakcine, vlade rade u korist javnog dobra. Naročito kada je zdravstvena situacija kritična.

 

Naslovna fotografija: Istinomer/Zoran Drekalović