Masovno ubistvo u školi „Sendi Huk” na meti domaćih teoretičara zavere

Teorije zavere o masovnom ubistvu u osnovoj školi „Sendi Huk” u Sjedinjenim Državama raširile su se na Fejsbuku u Srbiji i u pojedinim objavama dovode se u vezu sa nedavnim masovnim ubistvom u beogradskoj osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar”.
Izvor: Wikimedia commons
  • Na Fejsbuku se deli fotografija na kojoj je devet devojčica uz tvrdnju da prikazuje „devojčice navodno ubijene u masakru u američkoj osnovnoj školi ‘Sendi Huk’ kako poziraju na zajedničkoj fotografiji nekoliko godina nakon ubistava”. 
  • Spornu fotografiju objavio je jedan od glavnih promotera teorija zavere o masovnom ubistvu u školi „Sendi Huk” i ona se godinama unazad koristi za širenje konspiracija o tom slučaju. Nema dokaza da su na fotografiji devojčice koje su ubijene u masakru 2012. godine.
  • Objave na Fejsbuku ocenili smo kao netačne.

U objavama na Fejsbuku tvrdi se da je sporna fotografija dokaz da su devojčice ubijene u osnovnoj školi „Sendi Huk” u američkoj državi

Konektikat zapravo „žive”, te da je masakr koji se dogodio 2012. godine u SAD „prevara”.

„2012. se desio masakr u osnovnoj školi Sandy Hook, kada je 20-godišnji Adam Lanza ubio 26 osoba. Našli smo ubijene devojčice, koje sasvim uredno poziraju nekoliko godina kasnije. Ako ne verujete u zombije, bolje je da ne verujete u Sendi Huk. Sve devojke koje su umrle u Sendi Huku su još uvek žive i još uvek su dovoljno dobro povezane da se okupe za veliku fotografiju za komemoraciju. Činjenica da ova fotografija postoji je sama po sebi dokaz da je Sendi Huk bila ogromna prevara”, navodi se u spornim objavama.

Izvor: Printscreen

Pojedini korisnici doveli su u vezu sporne tvrdnje o masovnom ubistvu u školi „Sendi Huk” sa nedavnim masovnim ubistvom u beogradskoj osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar”.

Izvor: Printscreen

Sporna fotografija jedna je od manipulacija koje se koriste u popularnim teorijama zavere o masovnim ubistvima u Sjedinjenim Državama.

U konspiracijama o navodno inceniranim masakrima prvi put se pominju takozvani „krizni akteri” – termin kojim teoretičari opisuju navodnu ulogu „lažnih masovnih ubica”. Prema ovoj teoriji u masakrima zapravo „niko nije nastradao”, a posredi je „agenda novog svetskog poretka” kako bi se „razoružao američki narod”.

Jedan od najpoznatijih teoretičara zavere Aleks Džons godinama je širio laž da je ovaj masakr insceniran, a da su u medijiskim izveštajima učestvovali – glumci, kao roditelji žrtava, o čemu je Istinomer već pisao.

Povezan sadržaj
Milijana Rogač 29. 10. 2022.

Porodice osam žrtava i FBI agent koji je među prvima bio na mestu zločina tvrde da su zbog neistina koje je Džons širio putem različitih kanala i medija, „maltretirani i proganjani više od deceniju”.

Sud u SAD odlučio je u oktobru 2022. godine da Džouns mora da plati najmanje 965 miliona dolara odštete porodicama žrtava masovne pucnjave u osnovnoj školi „Sendi Huk”, zbog tvrdnji da su „glumci lažirali tu tragediju”.

Fotografiju koja navodno prikazuje devet devojčica koje su ubijene u masakru u školi „Sendi Huk” kako „poziraju na zajedničkoj fotografiji nekoliko godina nakon ubistava”, prvobitno je objavio Volfgang Halbig, jedan od glavnih promotera ove teorije zavere. Fotografija se godinama unazad koristi za širenje konspiracija o tom slučaju, iako nema dokaza da su na fotografiji devojčice koje su ubijene u masakru 2012. godine.

Halbig je za „FactCheck.org” 27. februara 2018. godine rekao da su mu fotografije „anonimno poslate imejlom” i da veruje da su ih poslala „trojica studenata”.

Okidač za početak širenja teorije zavere o slučaju „Sendi Huk” bilo je zlonamerno tumačenje „nervoznog osmeha” jednog od roditelja nastradale dece tokom njegovog obraćanja javnosti. „Popevši se na podijum, Parker je ispustio nervozan poluosmeh pre nego što se sabrao i počeo da se priseća Emilijinog kratkog života”, piše „NPR”.

Novinarka i autorka „Njujork tajmsa” Elizabet Vilijamson objasnila je za „NPR” da će „Parkerov refleksivni odgovor na tragediju kasnije postati fundamentalan za masovnu kampanju zavere koja je tvrdila da je ono što se dogodilo u školi ‘Sendi Huk’ zlokobna vladina zavera osmišljena da ugrozi prava vlasnika oružja”.

Vilijamson je navela da je negiranje da je došlo do masovne pucnjave u školi „Sendi Huk” postalo „veoma simbolična stvar“. „Ljudi su to radili iz ideoloških razloga. U slučaju Aleksa Džonsa, učinili su to zbog profita. Uradili su to iz psiholoških razloga. Oko ovoga se desilo plemensko povezivanje”, zaključila je ona.

Detaljnom analizom konspiracija o masovnom ubistvu u školi „Sendi Huk” bavio se „Snopes”.

Povezan sadržaj

***

U osnovnoj školi „Sendi Huk” (Konektikat, SAD) u decembru 2012. godine ubijeno je 26 ljudi, a među njima je bilo 20 dece (koja su uglavnom imala između šest i sedam godina).

Đake i profesore u školi u selu Sendi Huk je pobio Adam Lanca (20), koji se ubio u prizemlju škole u kojoj je napravi masakr. Pre nego što je pucao u školi, Lanca je ubio svoju majku u kući blizu Njutauna. Pošto je ubio majku, on se kolima odvezao u školu i pucao na đake, najpre u jednoj učionici, a zatim u drugoj. Škola ima obezbeđenje, ali je Lanca obučen u vojničku uniformu sa zaštitnim prslukom i maskom, noseći pušku i dva pištolja probio put do prizemlja škole u koju ide oko 420 đaka. (Izvor: Vreme)

„Lanca je nakon krvoprolića u jednom razredu ubio šestoro odraslih među kojima i direktora škole. Na kraju je presudio sebi. Policija je brzo došla na mesto zločina, a saopšteno je da se čitav masakr odigrao u dve ili tri prostorije škole”, pisao jeDW” u danima nakon zločina.