Fotografija kovčega ne prikazuje američke žrtve rata u Ukrajini, već antiratni protest iz 2005. godine u SAD

Fotografija sa američkim zastavama prekrivenim kovčezima ne prikazuje vojnike poginule u Ukrajini. Snimak potiče iz Sjedinjenih Država i nastao je pre skoro dve decenije, tokom protesta protiv rata u Iraku.
Foto: Canva
Foto: Canva

  • Fotografija je nastala u martu 2005. godine u gradu Fejetvil u Severnoj Karolini i prikazuje simboličnu postavku kartonskih kutija, a ne stvarne kovčege s telima američkih vojnika.
  • Događaj je bio deo šire kampanje protiv tadašnje američke vojne intervencije u Iraku.
  • Objave ocenjujemo kao zloupotrebu vizuelnog sadržaja.

 

Društvenim mrežama se krajem juna proširila fotografija kovčega prekrivenih američkim zastavama, uz sarkastičnu poruku „Vratili se Ameri s odmora u Ukrajini” koja sugeriše da se radi o poginulim američkim vojnicima u Ukrajini.

Međutim, ova objava na društvenim mrežama je obmanjujuća.

Analizom vizuelnih elemenata i obrnutom pretragom utvrđeno je da fotografija nije nastala tokom rata u Ukrajini, već pre više od dvadeset godina tokom mirnog okupljanja u Fejetvilu, gradu u kojem se nalazi jedna od najvećih vojnih baza u SAD-u. Protest je bio antirantni, a organizovan je 19. marta 2005. povodom druge godišnjice američke intervencije u Iraku.

Prema arhivskim zapisima i fotografijama i sa sajta Flickr i agencije Getty Images, učesnici protesta su postavili kartonske kutije umesto pravih kovčega, simbolično ih prekrivši američkim zastavama kako bi ukazali na broj žrtava i cenu rata.

Širenje objave u kojoj se tvrdi da se radi o američkim žrtvama iz Ukrajine ide uz sugestiju da vojnici NATO-a učestvuju u ratu protiv Rusije, što nije utemeljeno u činjenicama. Nijedna članica NATO-a, uključujući SAD, nije poslala svoje trupe da se bore na teritoriji Ukrajine. Iako Alijansa pruža različite vidove podrške – od naoružanja do obuke – vojska iz sastava NATO saveza ne učestvuje direktno u ratnim operacijama.

Kada su 2003. godine SAD započele vojnu intervenciju u Iraku, članice NATO-a bile su duboko podeljene. Dok su Velika Britanija, Poljska i još nekoliko država pružile podršku, druge velike sile, poput Francuske i Nemačke, odbile su da učestvuju u operaciji. Iako je reč o istom vojnom savezu, odluke o vojnom angažmanu i dalje ostaju u rukama nacionalnih vlada svake članice.

Naslovna fotografija: Ilustracija Canva