Šta smo imali – 2013.

Potpisivanje Briselskog sporazuma sa Prištinom u aprilu jedna je od vesti koja je obeležila politički život Srbije u 2013. Kako se navodi u izveštaju Ketrin Ešton, ovaj sporazum bio je jedan od važnih koraka ka približavanju Srbije EU i dobijanju datuma za početak pregovora. Dugo najavljivana rekonstrukcija Vlade završena je u septembru, a u ministarske fotelje je tada selo novih 11 ministara. Tada je i zvanično URS otišao u opoziciju, a SNS i SPS ušli u novi koalicioni sporazum. Srpske opštine učestvovale na novembarskim kosovskim zborima. Lokalni izbori su protekli u atmosferi nasilja i pretnji, a tek posle drugog kruga izabrani predstavnici vlasti u opštinama u kojima je većinsko stanovništvo srpsko.

Er Srbija

Ekonomija

U godini za nama ekonomija je bila jedna od tema koju su političari voleli da ističu kao najvažniju. To opredeljenje potvrđuje i izjava vicepremijera Aleksandara Vučića da budućnost Srbije zavisi od razvoja ekonomije i da su zapošljavanje i razvoj privrede najvažniji zadaci aktuelne vlade. Međutim, nezaposlenost nije smanjena, a razvoj privrede je, uglavnom, ostao na nivou najava velikih investicija. Među najznačajnijim su sigurno one koje su došle iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Samo u fabriku čipova trebalo bi da se investira četiri milijarde dolara. Najavljuje se da će Srbija postati „malo balkansko čudo“ ako u saradnji sa UAE do kraja sprovede planove o izgradnji fabrike čipova i delova za avione. Pored ovih investicija, najavljeno je da će i svetski poznata kompanija „Boš“ otvoriti fabriku u Šimanovcima u novembru, međutim to se nije desilo. Ipak otvoreno je nekoliko fabrika – u Inđiji „Grundfus“, fabrika peleta kod Brusa, u Odžacima je fabriku otvorila poznata kanadska kompanija „Magna internešenel“…
Potpisan je ugovor o strateškom partnerstvu sa UAE, a kompanija iz UAE- Etihad preuzela je upravljanje avio-kompanijom „Er Srbija“, naslednicom JAT-a. Izvoz je povećan. Procenjeno je da će fabrika „Fijat automobili Srbija“ ostvariti izvoz od 1,5 milijardi evra. Međutim, to sve nije bilo dovoljno da građani osete poboljšanje. Bolji život nećemo imati ni sledeće godine, već tek 2015, tako najavljuje zvezda rekonstruisane vlade – novi ministar finansija Lazar Krstić. Kako bi ostvario taj cilj Krstić je odlučio da u 2014. smanji plate u javnom sektoru i poveća nižu stopu PDV-a sa osam na deset odsto.
Godinu su obeležili i protesti. Poljoprivrednici su blokirali puteve jer su bili nezadovoljni otkupnom cenom koji su za njihove proizvode nudili proizvođači ulja. Radnici kragujevačkog „Autoprevoza“ blokirali su put i prugu zbog neisplaćenih zarada. Na blokadu pruge odlučili su se i radnici pribojskog FAP-a u znak protesta zbog loše situacije u tom preduzeću.

Evrointegracije

Tanja Miscevic

Potvrđivanje odluke ministara Evropskog saveta da Srbija konačno počne pregovore u januaru 2014, bio je jedan od najvažnijih događaja kada su u pitanju evrointegracije Srbije. Izveštaj visoke predstavnice EU Ketrin Ešton u kome se kaže da je Srbija ostvarila „impresivan“ napredak u dijalogu sa Prištinom, bio je dovoljan liderima evropskih zemalja da potvrde održavanje prve međuvladine konferencije 21.januara ove godine. U 2013. imenovana je i šefica pregovaračkog tima, Tanja Miščević. Tu poziciju je prihvatila u septembru, a očekuje se da će do prve međuvladine konferencije sastaviti i glavni pregovarački tim. U septebru su počeli i skrininzi, to jest procesi snimanja stanja kojima se utvrđuje usklađenost pravnog i ekonomskog sistema Srbije sa evropskim standardima.

Energetika

Južni tok

Najznačajniji događaj u energetskom sektoru u protekloj godini sigurno je početak gradnje Južnog toka u Srbiji. Srbija bi gasovodom trebalo da obezbedi sigurno snabdevanje ovim energentom, a deonica kroz Srbiju će koštati dve milijarde evra.
Dobili smo i veće cene elektične energije. Za domaćinstva u proseku 10,9 odsto i 12,8 odsto za privredu. Pored toga EPS je uveo i reprogram duga za struju tako da su svi dužnici mogli da ga plate na 12 do 120 mesečnih rata.Svi koji su se nadali da Srbija može da dobije najveći solarni park na svetu razočarali su se, jer ne samo da se ta investicija nije realizovala, nego je kompanija koja je planirala da ga izgradi, „Sekjurum ekviti partners“ tužila Srbiju. Kompanija tvrdi da Srbija nije ispunila svoj deo obaveza i traži odštetu od 160 miliona evra. Pred kraj godine potpisan je ugovor sa kineskom kompanijom CMEC o gradnji trećeg bloka termoelektrane „Kostolac B“ i o proširenjeu ugljenokopa. Vrednost ugovora je 715,6 miliona evri i njime će Srbija dobiti prvu termoelektranu, posle 20 godina.

Prosveta i nauka

Naučnici u šetnji do Vlade

Poništenje rezultata male mature zbog krađe testova, svakako je događaj koji je obeležio 2013. u sferi obrazovanja. Tokom rekonstrukcije Vlade, u avgustu smenjen je resorni ministar Žarko Obradović. U međuvremenu je za ministra prosvete postavljen Tomislav Jovanović. On je za učenike koji u 2014. budu upisivali srednju školu najavio novi sistem polaganja završnih ispita, u okviru kojih će se, osim srpskog i matematike, polagati i kombinovani test, u kome će se naći pitanja iz pet predmeta: istorije, biologije, geografije, fizike i hemije. Đaci iz Srbije su, prema najnovijim rezultatima testiranja,osvojili ispodprosečan rezultat i zauzeli 41. od 57 mesta.
Nezadovoljni svojim statusom, naučnici su ovog leta protestovali i posle nekog vremena postigli samo delimično zadovoljavajući dogovor sa Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Dva naučno-tehnološka centra u Beogradu, odavno najavljivana, i dalje nisu završena. Istraživačka stanica Petnica suočava se sa gotovo redovnim problemima u finansiranju programa, ali je zastoj u isplati sredstava za ovu godinu prekinut u novembru.

Zdravstvo

Slavica Djukic Dejanovic

Ni 2013. nije donela dobre vesti za zdravstvo. Pred kraj godine stigla je vest da je srpski zdravstveni sistem najgori u Evropi. Prema istraživanju Evropskog potrošačkog indeksa, Srbija je dobila 451 poen od maksimalnih 1000.
Jedno od važnih pitanja koje se pokrenulo prošle godine jeste i lečenje dece u inostranstvu. Slučaj devojčice Tijane Ognjanović pokrenuo je i priču o osnivanju posebnog državnog fonda koji će, ukoliko zaživi, zameniti skupljanje novca putem brojnih humanitarnih akcija. Ove godine dosta se pisalo i o listama čekanja za razne dijagnostike i operacije. Vesti da se u KC Kragujevac operacija kolena zakazuje za 2022. godinu, opet je pokrenula komentare o lošim sistemskim rešenjima lista čekanja koje, po mišljenju stručnjaka, otvaraju mogućnost za korupciju. Po najavama RFZO-a, problem će se rešiti naredne godine, kada će Fond početi da vodi liste čekanja, a pacijenti će biti preusmeravani u zdravstvene ustanove, u kojima mogu da dobiju odgovarajuću uslugu.

Mediji

Javni servisi - RTS - RTV

Nakon velikog kašnjenja, rad na medijskoj regulativi (Zakon o informisanju, Zakon o elektronskim medijima, Zakon o javnim servisima) donekle je ubrzan u drugoj polovini godini. Najavljeno je da bi Zakon o javnom informisanju mogao biti upućen Vladi već do kraja godine (što se nije desilo), a druga dva početkom 2014. Najavljeno je ukidanje plaćanja TV pretplate za javne servise i prelazak na budžetsko finansiranje. Ovim bi, rečeno je, trebalo da se doprinese boljem finansijskom položaju javnih servisa, jer se kroz pretplatu i marketing, kako se ističe, ne ostvaruju dovoljni prihodi. Nakon smrti Aleksandra Tijanića, za v.d. generalnog direktora RTS postavljen je Nikola Mirkov. Medijsku scenu obeležio je i težak ekonomski položaj većine medija i dalja tabloidizacija sadržaja. Zabeleženi su i slučajevi cenzure i autocenzure, uključujući i medije na Internetu. Nekoliko puta krajem godine već objavljeni tekstovi su skidani sa različitih portala, zbog sadržaja koji, kako se pretpostavlja, politički ili iz drugih razloga nekome nisu odgovarali.

Kultura

Ivan Tasovac

Kultura je u 2013. godini nekoliko puta bila u centru pažnje celokupne javnosti. Na žalost povodi su bili češće negativni nego pozitivni. Iznenađenje je pak bila visina budžeta, koji je iznosio rekordno niskih 0,62 odsto od ukupnog budžeta. Kada se zna da je tri četvrtine sredstava namenjeno za namirivanje osnovnih potreba poput plata i komunalija situacija je još dramatičnija. Tako se dogodilo da nije izdvojen ni dinar za film u Srbiji, kao i za Oktobarski salon, dok su sredstva za Bitef i Palićki filmski festival prepolovljena. Na nuli je bio i festival od nacionalnog značaja „Nišvil“, međutim posle pritiska javnosti i medija tadašnji ministar Petković je odlučio da pomogne ovoj manifestaciji sa tri miliona dinara.
Za produkciju crkveno-istorijskog spektakla “Konstantin“, koji je izveden samo jednom, potrošeno je 11 miliona dinara, što je izazvalo buru komentara u stručnoj javnosti.
Iako je Zakon o kulturi donet još 2009. i dalje nisu usvojena brojna podzakonska akta koja bi omogućila da zakon funkcioniše u punom obimu. Takođe, prošla je još jedna godina u kojoj nije donesena Strategija razvoja kulture koja bi trebalo da bude krovni dokument razvoja u desetogodišnjem periodu. Podsetimo Strategija je trebalo da bude usvojena najkasnije 2010.
Odluka da novi ministar bude Ivan Tasovac primeljena je sa prilično simpatija u javnosti. Bivši direktor Beogradske filharmonije obećao je profesionalizaciju kadrova u kulturi, poboljšanje rada i jačanje institucija i transparentnost u donošenju zakona. Smenjen je pomoćnik ministra zadužen za medije Dragan Kolarević, zbog netransparentnog rada na izradi medijskih zakona i nepoštovanju rokova za završetak tog procesa, a naloženo je raspisivanje konkursa za imenovanje direktora Ustanova kulture, dok je otkup knjiga po prvi put postao javna stvar.
Finansijsko stanje u kulturi biće nešto bolje u 2014. godini, jer budžet iznosi 16,09 milijardi, odnosno skoro 10 milijardi više nego godinu dana ranije. Ipak, kada se od budžeta odbije 7,5 milijardi namenjenih za funkcionisanje javnih TV servisa dolazi se do oko 2,5 milijardi dinara više dinara nego 2013. godine.

Ljudska prava

Foto: Marko Živković/ Twitter
Foto: Marko Živković/ Twitter

Po četvrti put u poslednjih pet godina zabranjena je Povorka ponosa. Razlog je, kao i do sada, bila bezbednosna procena.
Prema istraživanjima rađenim među srednjoškolcima primećen je veliki stepen netolerancije prema drugačijima. Pre svega prema LGBT osobama, Romima i Albancima.
U odnosu na raniji period 2013 godinu obeležio je i netrpeljivost građana prema azilantima koji iz ratom ugroženih područija pokušavaju da se dokopaju Evropske unije. Tako je u Obrenovcu zapaljena jedna baraka namenjana smeštaju azilanata, dok su u Mladenovcu građani blokirali put zbog plana da se azilanti smeste u napuštenu kasarnu. Na kraju, azilanti su premešteni u Sjenicu, gde su primljeni sa više dobrodošlice.
Vojni rezervisti iz 90-ih su sa svojom tužbom stigli do poslednje instance – Strazbura.