Vučić, Vasilić, hektari i sertifikati

Šta je bezbednosni sertifikat i zašto bi on Jelisaveti Vasilić mogao biti neophodan za pribavljanje katastarskih podataka?
Foto: Medija Centar

Veliku nervozu vlasti izazvala je Jelisaveta Vasilić, članica Saveta  za borbu protiv korupcije, govoreći o imovini bivših poljoprivrednih kombinata u Vojvodini i o tome kako “paori kazuju da je Andrej Vučić glavni u kupovini zemljišta u Vojvodini”. Između teatralnih tvrdnji predsednika Vučića kako njegov brat “nema ni jedan jedini ar zemlje u Vojvodini” i zahteva premijerke Brnabić da Jelisaveta Vasilić kaže “imena paora”, nekako se izgubio čudan “detalj” da Savetu za borbu protiv korupcije nisu dostupni podaci iz Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) iz bezbednosih razloga.

Povezan sadržaj

“Apsurdna je situacija u kojoj RGZ ima nekakve tajne pred Vladinim Savetom za borbu protiv korupcije i još postavlja kao uslov posedovanje sertifikata, odnosno bezbednosne provere”, kaže za Istinomer Rodoljub Šabić, advokat i bivši poverenik za informacije od javnog značaja.

Podsećamo, javnost je od Jelisavete Vasilić, članice Saveta, saznala da RGZ onemogućava pristup podacima o 11.000 hektara zemljišta koji se vode kao “neopredeljena svojina”.

“Sve ove godine uporno tražimo dokumentaciju jer smo u izveštaju iz 2017. godine utvrdili nestanak podataka o svojini za 84 poljoprivredna društva u površini od 122.000 ha, da smo utvrdili 11.000 ha neke svojine koja je imenovana kao ‘neopredeljena svojina’, ne znamo kakav je to oblik svojine jer ga u Ustavu nema”, rekla je Vasilić u otvorenom pismu premijerki Brnabić.

Odgovarajući na zahteve Saveta, RGZ je uskraćivao informacije pozivajući se i na poslovnu tajnu i na nedostatak bezbednosnih sertifikata.

 

Foto: Istinomer/Zoran Drekalović

Nezavisno od toga da li je u konkretnom slučaju povezivanja nespojivih pojmova poslovne tajne i bezbednosnih sertifikata i provera reč o pojmovnoj zbrci ili o lapsusu, cela priča, po Šabićevom mišljenju, deluje bukvalno bizarno.

“Apsurdno je i servilno stavljanje RGZ na stranu Ane Brnabić u njenom napadu na Savet za borbu protiv korupcije i na Jelisavetu Vasilić lično, kao i nekorektno insinuiranje da g-đa Vasilić laže iako je ona, ukazujući na brojne teške višegodišnje probleme u pristupu informacijama u posedu RGZ, govorila istinu”, tvrdi naš sagovornik i ukazuje na apsurdnost insistiranja RGZ-a na tajnosti podataka. 

Upravo je javnost nešto što bi moralo da bude glavno obeležje u radu organa koji vodi katastar nepokretnosti. Ne samo da za RGZ važe sve obaveze iz Zakona o slobodnom pristupu informacijama, nego upravo Zakon o premeru i katastru, koji uređuje poziciju i ulogu RGZ, utvrđujući načela katastra na prvo mesto stavlja načelo javnosti”, jasan je bivši poverenik. 

 

*Mnogo češće je izbegavala nego govorila istinu

*Sloboda medija u Srbiji kao zec na nišanu

 

Nakon Vasilićkinog odgovora premijerki, Republički geodetski zavod oglasio se saopštenjem u kojem se tvrdi da podaci o vlasništvu zemljišta nisu tajna i da su dostupni svim građanima putem servisa eKatastar. 

Inače, Savet je još u izveštaju iz 2017. ukazao na problem u komunikaciji sa RGZ-om. Vasilić je, inače, objasnila da je navela RGZ kao primer, jer od te institucije nikada nisu dobili potpunu dokumentaciju zbog čega Savet nije mogao da završi više izveštaja tokom nekoliko godina.

Šta je bezbednosni sertifikat?
“Zakon o tajnosti podataka predviđa sertifikat kao legitimacionu ispravu koju izdaje Kancelarija Saveta za nacionalnu bezbednost a kojom imalac dokazuje da ima pravo pristupa informacijama, odnosno dokumentima određenog stepena tajnosti, koji su u posedu organa vlasti”, objašnjava Rodoljub Šabić.

Kako dodaje, sertifikat i bezbednosne provere su isključivo predmet Zakona o tajnosti podataka.

“On se ne odnosi na poslovne tajne, u njemu se izričito kaže da se poslovne tajne uređuju drugim zakonima.”

 

Zakon o tajnosti podataka predviđa da se dokumenti mogu klasifikovati kao tajni u četiri stepena tajnosti: interno, poverljivo, strogo poverljivo i državna tajna.
“Izdavanju sertifikata prethodi bezbednosna provera, a koja u zavisnosti od obima i intenziteta može biti osnovna - za pristup stepena interno i poverljivo, potpuna - za strogo poverljivo i posebna - državna tajna. Osnovnu proveru vrši MUP, a potpunu i posebnu vrši BIA”, pojašnjava naš sagovornik.

 

Naslovna fotografija: FoNet/Medija centar