Oktobar je, a gde je Centralni registar stanovništva?

Centralni registar stanovništva (CRS) uspostavljen je 1. septembra, u roku koji je predviđen Zakonom o Centralnom registru stanovništva, tvrde iz Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, ali odgovor na pitanje kako građani mogu da pristupe registru prepuštaju Kancelariji za informacione tehnologije i elektronsku upravu, iz koje, pak, do danas nismo uspeli da saznamo tu informaciju.

“Centralni registar stanovništva uspostavljen je u roku koji je predviđen Zakonom o Centralnom registru stanovništva („Službeni glasnik RS“, br.17/2019) – 1. septembra 2020. godine. U njemu se nalaze poslednji ažurni podaci o građanima iz 13 različitih službenih evidencija, a cilj je da ove podatke koriste organi i institucije za potrebe vođenja postupka. Takođe, jedna od funkcionalnosti ovog registra je da će građani moći da izvrše uvid u svoje podatke preko Portala eUprave. Za sve dodatne informacije potrebno je obratiti se Kancelariji za informacione tehnologije i elektronsku upravu”, odgovoreno nam je iz Ministarstva.

Inače, portal Nova.rs objavio je informaciju da je za izradu softvera za CRS Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu krajem 2019. godine sklopila ugovor sa firmom “Asseco South Eastern Europe”, čiji je jedan od direktora Igor Brnabić, brat premijerke Srbije. Reč je o javnoj nabavci u vrednosti od 1,5 miliona evra. Direktor Kancelarije Mihailo Jovanović izjavio je da je pre sklapanja ugovora, kontaktirao sa upravom za javne nabavke koja mu je potvrdila da u tom slučaju nije došlo do sukoba interesa.

Nova.rs, 28. 9. 2020. godine
“Pošto smo znali da je Igor Brnabić zaposlen u Aseku, da bismo pokazali primer kako se postupa u tim slučajevima, obratili smo se Upravi za javne nabavke. Uzimajući u obzir odredbe o sukobu interesa, rekli su nam da sukoba interesa nema i da ugovor može da se zaključi“, kazao je Jovanović na konferenciji za novinare u Vladi Srbije.
Mihailo Jovanović / Foto: FoNet, Nenad Ðorđević

A pre nedelju dana Jovanović je za “Večernje novosti” izjavio da će Kancelarija u narednom periodu raditi na potpunoj digitalizaciji javne uprave, dodajući da je “od strateškog značaja i završetak Centralnog registra stanovništva”.

Večernje novosti, 29. 9. 2020. godine
“Od strateškog značaja je i završetak Centralnog registra stanovništva i izrada Metaregistra, jačanje informacione bezbednosti i obuka službenika za rad u digitalnom okruženju”, kazao je Jovanović.

Da će Centralni registar stanovništva biti uspostavljen do septembra 2020, najavio je početkom prošle godine ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu Branko Ružić. Naime, on je u martu 2019. u Skupštini Srbije predstavio Predlog zakona o Centralnom registru stanovništva i istakao da će CRS objediniti podatke kao što su registar matičnih knjiga, evidencije o državljanstvu, matičnim brojevima građana, prebivalištima, boravištima i privremenim boravcima u inostranstvu, ličnim kartama, putnim ispravama, Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja, evidencije poreskih obveznika, evidencije o strancima.

Otvoreni parlament, 5. 3. 2019. godine
“Izuzetno mi je zadovoljstvo da danas mogu da predstavim Predlog zakona o Centralnom registru stanovništva, pre svega zbog toga što u sklopu sveopšte reforme javne uprave, kao jednog od tri kriterijumima i naših evropskih integracija i naravno kroz prizmu dalje modernizacije javne uprave, gde državu vidimo kao partnera i servis građana, donošenjem ovog zakona stvoriće se, naravno, i pravne pretpostavke za uspostavljanje i vođenje Centralnog registra stanovništva do 1. septembra 2020. godine.”
Ovaj registar, istakao je, biće koncipiran kao izvedeni registar u koji će se „prelivati“ podaci iz izvornih evidencija. Bitno je istaći da će u njemu nalaziti samo poslednji preuzeti podaci, dok će se istorijat promene podataka čuvati u izvornoj evidenciji.

Otvoreni parlament, 5. 3. 2019. godine
„Građani će moći da provere svoje podatke i ukoliko uoče neko neslaganje, moći će da obaveste Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave ili izvorni organ radi preuzimanja mera za ispravku podatka i u svakom slučaju da dobiju povratnu informaciju“, rekao je Ružić.
Branko Ružić / Foto: FoNet/NALED

Kako je napomenuo, ovo je prvi put da će se podaci o građanima koji su od značaja za ostvarivanje njihovih prava naći u okviru jedne jedinstvene, centralizovane i pouzdane državne baze podataka koja sadrži tačne i ažurne podatke o stanovništvu Srbije u elektronskom obliku.

mduls.gov.rs, 5. 3. 2019. godine
“Korišćenje podataka iz ovog registra biće besplatno, a građani u postupcima pred organima, prilikom ostvarivanja svojih prava, neće imati troškove niti će svoje vreme trošiti na pribavljanju takvih dokumenata, već će to država činiti za njih.”
I u septembru 2019. Ružić je istakao da očekuje da CRS u tehničko-tehnološkom smislu počne da funkcioniše do 1. septembra 2020. godine.

Politika, 6. 9. 2019. godine
„To će biti veliki iskorak u odnosu uprave prema građanima”, istakao je Ružić podsetivši da je već uspostavljen elektronski registar matičnih knjiga.

Po rečima Marine Dražić, pomoćnice ministra državne uprave i lokalne samouprave za matične knjige i registre, ideja je da građani više ne moraju da idu od šaltera do šaltera kako bi prikupili različitu dokumentaciju da bi završili neki posao. “Sve elektronske baze koje imamo u državi biće povezane, a sistem ćemo proširivati po uspostavljanju novih baza”, kazala je Dražić za “Večernje novosti”.

Foto: Pixabay.com

Kako se naglašava, trenutno Zakon o centralnom registru povezuje 13 evidencija, a postupak će teći tako da kada građanin podnese zahtev, službenik koji ima pristup sistemu preuzme podatke i obavesti ga da je postupak završen. Dražić je istakla da će samo ovlašćene osobe imati pravo da koriste registar, tačnije da će institucija odrediti ljude koji će moći da „uđu“ u sistem. On će pamtiti ko je ulazio, koje je podatke koristio, u kom trenutku, a sve je to neophodno zbog kontrole i što veće zaštite podataka.

Večernje novosti, 3. 11. 2019. godine
“Očekujem da će sve državne institucije koristiti registar - kaže Dražić. - Novina je da će građani imati mogućnost da uz unošenje matičnog broja sami provere podatke o sebi, a za nepotpune ili netačne moći će da se obrati nadležnim institucijama da to dopune ili isprave. Pod uslovom da nije upravni postupak u toku. To se odnosi, recimo, na nepostojanje podataka o prebivalištu.”

Naslovna fotografija: Pixabay.com