Ministarstvo na popravnom; kako prosveta preživljava epidemiju?

Praksa davanja kontradiktornih podataka i nelogičnih izjava u vezi s korona virusom, koja je obeležila mesece za nama, uočljiva je i kada je reč o epidemiološkoj situaciji u školama. Dok ministar prosvete kaže da je u osnovnim i srednjim školama ukupno zaraženo 4.046 nastavnika, iz reprezentativnih sindikata tvrde da je stvarni broj bar trostruko veći.

Nije prošlo mnogo od premijerkinog neće biti zatvaranja škola i škole su najbezbednija mesta do procene Kriznog štaba da one i nisu baš toliko bezbedne, te da ipak treba preći na online nastavu. U skladu s tim, od poslednjeg dana novembra đaci od 5. do 8. razreda osnovnih i đaci srednjih škola, uče od kuće. Tako će biti do 21. decembra, kada će, opet zbog alarmantne epidemiološke situacije, početi prevremeni zimski raspust. 

Da je nastava u školi morala da bude obustavljena, saglasni su i “struka” i prosvetni radnici. Ovi drugi, međutim, smatraju da su ovakve mere morale biti preduzete ranije, a na to su još sredinom novembra pozivala  tri reprezentativna sindikata obrazovanja, upravo da bi se sačuvalo zdravlje dece i zaposlenih.

 

Bez panike, molim 

 

A kako tu stojimo sa brojevima mogli smo čuti od resornog ministra Branka Ružića, koji je 30. novembra gostujući u emisiji “Upitnik” na RTS-u, izjavio da je korona virusom u Srbiji zaražen 2.321 đak u osnovnim školama i 2.151 srednjoškolac, odnosno 2.882 nastavnika u osnovnim i  1.164 profesora u srednjim školama. 

„Dakle, nema razloga za podizanje neke panike, izazivanje neke psihoze pričom o tome da su desetine hiljada učenika, nastavnika, vannastavnog osoblja da su zaraženi”, rekao je Ružić.

Bez namere da, kažu, dižu paniku i izazivaju psihozu, u reprezentativnim sindikatima prosvete tvrde da je broj zaraženih prosvetara mnogo veći od broja koji je izneo ministar. 

“Cifru od 4.046 zaraženih nastavnika u osnovnim i srednjim školama, za koju ministar tvrdi da je od 30. novembra, mi smo imali već oko 24. novembra, a od tada se stanje dramatično pogoršalo”, kaže za Istinomer Zvonimir Jović, potpredsednik Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije.

On objašnjava da osim zaposlenih koji su bili na bolovanju zbog kovida, ima i mnogo onih koji su u samoizolaciji. Dodaje da je broj nastavnika u izolaciji nekoliko puta veći, “broj je bar tri-četiri puta veći od broja kojim barata ministar”.

Škole su jednostavno bile u situaciji da ne mogu da organizuju nastavu. Dešavalo se da fali po deset nastavnika, to drugačije nije moglo, nego da se pređe na online nastavu. Nisu nama iz Kriznog štaba rekli da treba da pređemo na online nastavu zato što se brinu o prosvetnim radnicima, nego su nam rekli da pređemo na online nastavu zato što nastava nije mogla da bude organizovana”, objašnjava Jović.

Da ministar prosvete nije računao prosvetne radnike koji su u samoizolaciji, čiji broj nije mali, saglasan je i Tomislav Živanović, iz Granskog sindikata prosvetnih radnika „Nezavisnost“.

Povezan sadržaj

“Još pre dve nedelje sam rekao da je prosveta pred vanrednom situacijom. Prema tome, trebalo je preduzeti mere nešto ranije, jer bi bar usporili širenje zaraze”, kaže Živanović. 

Sindikati su izričiti još oko jednog – i đake od prvog do četvrtog razreda osnovne škole trebalo je prebaciti na online nastavu. Osim toga, Unija sindikata prosvetnih radnika tražila je još od prethodnog ministra Mladena Šarčevića da se zaposlenima koji su rizična grupa omogući rad od kuće, ali su oba zahteva odbijena.

“Sada smo opet u situaciji da se rizikuju životi i zdravlje prosvetnih radnika. Ono što znamo je da su u martu i aprilu izjavljivali – nemojte da idete kod bake i deke da im ne biste preneli koronu. Odjednom ta ista deca više nisu prenosioci korone”, kaže Zvonimir Jović iz Unije sindikata prosvetnih radnika.

 

Veži pertle, briši nos 

 

“Struka”, međutim, sve vreme “uči o epidemiji”, prema prizanju člana Kriznog štaba Branislava Tiodorovića, pa je tako došla i do saznanja da deca koja su u martu bila opasna za bake i deke sada to više nisu.

“Deca do 10 godina nemaju taj receptor AC2 koji je neophodan da bi se virus vezao za ćeliju, da li su to pluća ili neki drugi sistem nije bitno… Takvu istu preporuku je Svetska zdravstvena organizacija dala za taj uzrast jer za taj uzrast nema opasnosti, to je i stav pedijatara”, objasnio je epidemiolog Tiodorović, sedeći pored ministra Ružića u “Upitniku”.

S druge strane, Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije počela je da prikuplja podatke o osnovnim školama od prvog do četvrtog razreda i procenti, kako kažu, nisu sjajni. Kod oko  4,5 procenata učitelja je potvrđen kovid, a isto toliko – 4,5 procenata je u izolaciji. Od učenika – 0,5 odsto je pozitivno, a u izolaciji je 4,5 odsto, priča Zvonimir Jović.

“Ono na šta se nadležni pozivaju je broj dece koja su zaražena. I zaista kada gledamo u procentima, taj broj dece je mali, negde 0,5 posto. Ali, ako znamo da se ta deca nisu testirala, da niko nije slao decu na testiranje, e onda dolazimo do mnogo veće cifre”, kaže Jović i dodaje da su učiteljice u bliskom kontaktu sa đacima – zavezuju pertle, brišu noseve, te da među njima ima i onih koje spadaju u rizičnu grupu.

Jovićev kolega iz sindikata “Nezavisnost”, Tomislav Živanović, takođe upozorava da su deca odlični prenosioci zaraze i primećuje da ni ove zakasnele mere koje su donete nisu potpune, jer, kako kaže, radi gradski prevoz, rade privredni subjekti.

“Iako nismo zadovoljni kvalitetom online nastave, jer nije to isti kvalitet kao što je klasična nastava, to je sada trenutno jedino što možemo da bismo – ne zaustavili, nego usporili epidemiju”, kaže Živanović.

Zvonimir Jović iz Unije sindikata ne krije da su zabrinuti za zdravlje zaposlenih i da su jedino zbog toga insistirali da i učenici od 1. do 4. razreda osnovnih škola rade od kuće. Na ministrov argument da “niži razredi nisu plodno tle za razvoj virusa”, te da su “starosna dob kada se stiču elementarne radne navike i pismenost”, Jović odgovara da za njega nema dileme šta treba sačuvati jednu školsku godinu ili zdravlje ljudi, podsetivši da je već bilo smrtnih slučajeva prosvetnih radnika u Beogradu i u Nišu.

Naslovna fotografija: FoNet