U toku 2016. Istinomer je ocenio skoro 200 izjava domaćih političara i funkcionera. Nažalost, većina izjava, njih 143, je negativno ocenjena.
Po broju ocenjenih izjava na Istinomeru u protekloj godini, posle Vučića, ali daleko iza njega, nalaze se potpredsednica Vlade Zorana Mihajlović (ocenili smo 22 njene izjave, dve pozitivno, tri „nešto između“ i 17 negativno) i gradonačelnik Beograda Siniša Mali (ocenjen 14 puta – dva puta pozitivno, jednom „nešto između“ i 11 puta negativno).
Formiranjem 11. saziva Skupštine Srbije i ulaskom novih stranaka koje su doprinele delimičnoj promeni odnosa snaga u ovoj instituciji, dinamični skupštinski prenosi postaju neiscrpan izvor zanimljivih izjava i upečatljivih političkih aktera. Zato u ovoj godini našu pažnju naročito privlače predsednica Skupštine
Maja Gojković, predsednik poslaničke grupe SNS
Aleksandar Martinović, ali i povratnik u poslaničke klupe
Vojislav Šešelj. Nismo međutim zaboravili ni predstavnike
opozicije, kao i direktore
javnih preduzeća.
Za razliku od 2015. godine kada premijer nije imao ocena “nešto između”, odnosno govorio je istinu ili neistinu, primetno je da u ovoj godini Vučić pribegava argumentima koji na prvi pogled deluju tačno, ali je kontekst često namerno pomeren. Premijer, recimo to otvoreno – spinuje i svakodnevno dovodi u pitanje čak i elementarnu logiku. Time se, istine radi, često služe i ministri rada i policije Aleksandar Vulin i Nebojša Stefanović, a pravi ekspert postaje i gradonačelnik Siniša Mali.
Uočili smo nekoliko najčešćih tehnika manipulacije i interpretacija činjenica:
3. Jedna od premijerovih omiljenih taktika je ona koju smo konstatovali u nekoliko slučajeva tokom godine:
uporno se držao istih iskaza iako su ga i Istinomer i izveštaji referentnih domaćih i stranih institucija, znači činjenice – ubedljivo i neporecivo demantovali. Na primer, premijer je nekoliko puta tokom godine rekao da
Srbija ima najnižu stopu PDV u regionu, što je notorna neistina. Tvrdio je i da su
porodiljska prava u Srbiji bolja i veća nego u Nemačkoj iako jednim klikom možete da utvrdite da to nije zaista tako. “Igrao se” premijer i sa našim očima pa je sa sigurnošću izgovorio i da je
priča o fantomkama izmišljena iako ga snimci kamera koje su u noći 24. aprila snimile rušenje objekata u Hercegovačkoj, kao i izjave svedoka – demantuju.
4. Isto tako, uočili smo da se, sada već iz godine u godinu, ponavljaju jedna te ista obećanja: o donošenju zakona o poreklu imovine, završetku auto-puta do granice sa Crnom Gorom, privatizaciji državnih preduzeća, biranju direktora na konkursu ili borbi protiv korupcije.
Najznačajnije izjave izdvojili smo po kriterijumu važnosti za javnost, kao i interesa koji su na sajtu Istinomera naši čitaoci izrazili za pojedine teme – bilo brojem onih koji su pogledali tekst, bilo lajkovima i komentarima. Podeljene su u tri kategorije – istinitost, obećanja i doslednost – s tim da smo u svakoj kategoriji predstavili pozitivnu i negativnu ocenu. Nažalost, ove godine u kategoriji doslednost nemamo ocenu koja je obeležila godinu, što valjano svedoči o političkom trenutku u kome živimo.
Premijer Srbije je “pobednik” u četiri kategorije: neistina, neispunjeno, ali i ispunjeno obećanje i nedoslednost. Izjava ministarke Zorane Mihajlović je bila najvažnija u malobrojnoj grupi istina koje je Istinomer dodelio tokom 2016.
ISTINITOST
„Izdato je 23 odsto više građevinskih dozvola avgusta ove godine u odnosu na avgust prošle godine.“ (Tanjug, 15. 10. 2016. godine)
Zahvaljujući elektronskom sistemu izdavanja građevinskih dozvola, dozvole se danas izdaju mnogo brže nego ranijih godina: republički prosek od nekadašnjih osam meseci, sveden je na samo osam dana. Uprkos brojnim poteškoćama koje i dalje postoje prilikom primene elektronskog sistema, osnov za pozitivnu ocenu Istinomer vidi i u činjenici da je u oblasti izdavanja građevinskih dozvola Srbija na Duing biznis listi Svetske banke skočila za čak 116 mesta.
“Rekli su da su tamo ljudi zarobljavani, vezivani. Nijedan čovek nije vezivan, 11 svedoka su dali iskaze, nijedan nije rekao da je bio vezivan. Nijedan… Četiri su potvrdili da su im uzimali mobilne telefone i vraćeni su im moblini telefoni posle deset minuta.” (Pink, 29. 5. 2016. godine)
Komentarišući noćnu akciju rušenja objekata u Hercegovačkoj ulici u Beogradu premijer Vučić izjavio je da niko od ljudi koji su se tamo zatekli i koje su maltretirali ljudi u fantomkama nije bio vezivan. Međutim, čuvar nekoliko objekata na ovoj lokaciji, koji je u međuvremenu preminuo, izjavio je da jeste bio vezan. Da je bilo vezivanja, može se zaključiti i na osnovu transkripta razgovora u policiji. Istinomer uporno insistira na ovom slučaju jer je to zasigurno najizrazitiji primer suspenzije pravne države pred maskiranim ljudima sa buldožerima čiji se identitet još ne zna.
OBEĆANJA

“Ponovo ću da ih primim u decembru da potpišemo prvi okvirni ugovor. U aprilu će uslediti konačni ugovor, a u julu će da uđu u Železaru.“ (Blic, 11. 7. 2016. godine)
Hestil (originalno ime HBIS) je 18. aprila 2016. sa Vladom Srbije potpisao ugovor o kupovini imovine čeličane za 46 miliona evra, dok su poreski obveznici Srbije preuzeli dug smederevske kompanije od 300 miliona evra. Premijer Srbije nije krio oduševljenje zbog dolaska kineskog giganta u Smederevo i više puta je izrazio očekivanje da će prodaja železare pogurati rast BDP Srbije u 2017. na četiri odsto. Radost je, donekle pomutila istraga Evropske komisije pokrenuta zbog sumnji da će novi vlasnik u Smederevu pakovati jeftiniji kineski čelik i tako ugroziti evropske proizvođače. S obzirom da su ovim ugovorom sačuvana radna mesta, koja već dugi niz godina predstavljaju glavni problem u vezi sa Železarom i da će proizvodnja biti nastavljena bez dalje štete po budžet Srbije, ovu istinu izdvajamo kao najznačajniju tokom protekle godine.
Pohvalno je i da je ugovor o prodaji Železare objavljen za razliku od prethodnog ugovora o menadžerskom upravljanju smederevskom fabrikom koji je potpisan sa HPK Inženjeringom.
“U Srbiji će u 2016. godini biti obnovljeno više od hiljadu škola, bolnica i domova zdravlja. Svaku ću školu, dom zdravlja i bolnicu u Srbiji da posetim. Neće mi biti teško.“ (B92, 08.12. 2016. godine)
Prema nalazima iz medija i podacima sa sajta Vlade Srbije, premijer je tokom 2016. obišao oko 15 škola, vrtića, domova zdravlja i drugih zdravstvenih institucija. Takođe, renovira se tek trećina od obećanih 1000 objekata javne namene. S obzirom na zahtevan posao koji obavlja premijer, nije ni čudo što je posetio tako malo objekata, ali se onda postavlja pitanje zašto nekoliko puta obećava ono što fizički ne može da se ispuni. Ovo groteskno preterivanje premijera dosta govori o njegovoj interpretaciji odgovornosti za javno izgovorenu reč.
DOSLEDNOST
„Nema kompromisa sa budućnošću Srbije. Ne pada mi na pamet da sarađujem sa desničarskim strankama koje će da kažu da nećemo da budemo na evropskom putu.“ (RTS, 1. 3. 2016. godine)
U toku predizborne kampanje ove godine Aleksandar Vučić je tvrdio kako SNS nikada neće stupati u koaliciju sa strankama koje su protiv ulaska Srbije u EU, uz objašnjenje da ne želi da se “kocka budućnošću Srbije”. Samo dva dana nakon toga Srpska napredna stranka potpisala je sporazum sa strankom Nenada Popovića, koja u svom statutu jasno kaže da je protiv evropskih integracija Srbije. Budući da se u javnosti, uprkos napretku u pregovorima i čestim izjavama vlasti o samo jednom – evropskom cilju Srbije, često dovodi u pitanje potpuna opredeljenost Vučićeve administracije i stranke za EU integracije – ovo koaliranje sa strankom Nenada Popovića, je jedan od eklatantnih primera koji daje opravdanje takvim sumnjama.