Stojković: Vladika Grigorije ima istu ideju, idemo ka zajedničkom frontu

Da li su najavom vladike Grigorija da radi na okupljanju ljudi između 30 i 60 godina koji su spremni da se žrtvuju za Srbiju i najavom iz opozicije da računaju na Skupštinu slobodne Srbije da ih eventualno predstavlja u budućem dijalogu o izbornim uslovima, naznačeni okviri delovanja antirežimskih partija? Da li je upliv vladike u politički prostor i upliv grupe oko Skupštine slobodne Srbije u posao oko izbornih uslova koincidencija? Da li je to odraz slabosti opozicije koja traži podršku, početak jačanja opozicionog fronta ili incident na koji će se zaboraviti za par dana?

 Profesorka Univerziteta u Beogradu, članica Skupštine slobodne Srbije Biljana Stojković u intervjuu za podkast Istinomera „U mikrofon“ pojašnjava da „ništa nije koincidencija i da je sve to početak formiranja velikog opozicionog fronta u borbi za fer izborne uslove“. Kaže da je reč o „vrednosnom, a ne ideološkom okupljanju“ i da nije reč o koalicijama i savezima za izbore već o nastojanju da se izdejstvuju izborni uslovi u dijalogu uz posredništvo evropskih institucija.

Šta se zapravo dešava u kontekstu najave da će neko iz Skupštine slobodne Srbije na neki način da predstavlja opoziciju u dijalogu u izbornim uslovima i da radi na platformi?

Imali smo razgovore sa opozicionim strankama, bojkot strankama, a neke od njih, poput Stranke slobode i pravde, šire i svoje delovanje, udružuju se i sa nekim drugim strankama. U osnovi tih razgovora su četiri stranke koje su bojkotovale izbore i sa njima u saradnji zajedno pišemo jednu listu zahteva za slobodne izbore.

Stranke koje su bojkotovale izbore, na koje mislite?

To su Stranka slobode i pravde, Demokratska stranka, Narodna stranka i Dveri.

Foto: Privatna arhiva

Šta je suština platforme sa zahtevima na kojoj radite?

Završili smo deo koji se odnosi na medijske uslove za izbore. U narednim danima idemo dalje i radimo na drugim uslovima koji se tiču samog izbornog procesa, legislative, kontrole izbora i svega što podrazumevamo pod izbornim procesom. To će biti završeno vrlo brzo. Imaćemo dokument, kao predlog, o kome će se razgovarati. Sve ove stranke su ranopravni partneri i mi nećemo nametati bilo šta – svako daje svoje predloge i oko toga se svi usaglašavaju. To je u stvari ideja – da se napravi jedinstveni dokument jer drugačije, svi razumemo, neće moći da se nastavi dalje.

INTERVJU SA BILJANOM STOJKOVIĆ  MOŽETE SLUŠATI NA ISTINOMER PODCASTU

 

Kažete da je deo oko medijskih uslova završen šta je suština tog dokumenta?

Pošto ne možemo da očekujemo od vlasti da će poštovati sopstvene zakone, tražićemo jedan ad hoc lex specialis, zakon koji će važiti dve godine oročeno i to će podrazumevati pre svega formiranje jednog privremenog upravljačkog tela za REM koje će u sebe uključiti isključivo ugledne priznate medijske eksperte, a koji će imati široku podršku stručne i akademske javnosti – to nam je važno.

Da se napravi nešto što je alternativni REM?

Samo upravljačko telo REM-a. REM ima veliku mašineriju kojom može da ostvaruje sve one stvari koje su predviđene zakonom i sadašnjim zakonom, ali to ne radi.

Zapravo da neko izvan REM-a upravlja REM-om?

Jeste, to je verovatno i najvažnija stvar, jer REM ima velika ovlašćenja koja ne koristi. Ovo bi bilo jedno novo privremeno telo, a nakon te dve godine u nekoj dugoročnoj strategiji formirao bi se Savet REM-a koji zapravo radi u skladu sa medijskom strategijom koja se sada ne poštuje. Takođe ćemo zahtevati privremeno upravljanje javnim servisima, sa učešćem isto tako priznatih i uglednih medijskih eksperata. Sva ostala tela koja sada postoje morala bi biti suspendovana za ove dve godine. Ovo je jedno oročeno stanje koje bi nas uvelo u neku normalnu situaciju za iole poštenije izbore.

Praktično vam je ideja da upravljanje javnim servisima umesto menadžmenta obavlja to upravljačko telo

Jeste, to nam je takođe zahtev. Naravno, debatne emisije bi bile zahtevane na javnim servisima. Takođe, informativni programi bi izgledali drugačije. Tražimo i zabranu emitovanja predizbornih skupova u integralnom obliku, van nekog predizbornog bloka reklama. Takođe ćemo tražiti da reklamiranje izbora, odnosno stranaka za izbore bude besplatno i da bude ravnomerno za sve učesnike u izborima, kao i da postoje predizborni spotovi samo u jednom bloku, izbornom bloku. To su neke osnovne stvari. Naravno, ovo privremeno telo bi se vodilo i kodeksom novinara i svim drugim zakonskim pravilima.

Ko bi izabrao to privremeno telo?

To bi, dakle, bilo u domenu medija, medijskih eksperata i udruženja novinara. Tu bi se na taj način postigao konsenzus u medijskoj sferi – koji su to najugledniji ljudi koji, naravno, žele u to da se uključe i koji bi upravljali na ovaj način.

Dakle, to ne bi skupština birala i ne bi ni na koji način bila uključena vlast, nego bi se svelo na udruženja?

Tačno, jer ideja je da ne postoje politički uplivi u uređivačke politike, što jeste ideja slobodnih medija. U tom smislu – ni stranke na vlasti, ni opozicija.

Foto: Privatna arhiva

Skupština slobodne Srbije osnovana je prošle godine i tada je u nju bilo uključeno oko sto članova i članica, intelektualaca i drugih aktivista iz raznih profesija. Ko je inicirao da vi sada budete mesto okupljanja opozicije i kreator platforme za pregovore?

Pre nego što smo se oformili, u potpunosti, u junu smo imali neku prvu konferenciju i najavu formiranja Skupštine slobodne Srbije. Tada je ideja bila da se prvobitno dogovorimo sa opozicionim strankama. To nije previše poznato javnosti, ali jesmo sa svima razgovarali, i čak i tada su se svi složili da je nešto ovog tipa potrebno Srbiji. Napisali smo da smo platforma za dijalog i da ćemo raditi na umrežavanju ljudi koji su spremni da se bore.

Čija je bila inicijativa da Skupština slobodne Srbije kreira tu platformu i da sve opozicione stranke stanu iza te platforme?

Inicijativa je bila naša, pri čemu naravno moramo imati u vidu da imamo kontakte i razgovore sa svim strankama. Možemo reći „naša incijativa”, ali naravno koordinisana u razgovorima sa svim strankama.

Opozicione partije su saglasne da stanu iza te platforme?

Tačno, ali ja bih ponovo naglasila – nećemo mi ništa nametati i ponuditi. Dakle, mi imamo neki svoj nacrt u kontekstu medijskih uslova i drugih delova izbornog procesa, svih njegovih aspekata, mi ćemo to da ponudimo i to će da bude na debati, diskutovanju i doterivanju, u čemu učestvuju sve stranke.

Ko tačno učestvuje u pisanju tog dokumenta?

Mi imamo Savet za medije, čiji je koordinator Nedim Sejdinović. On je napisao osnovni draft, nakon razgovora i u saradnji sa različitim medijskim ekspertima. Suština je da to sve ne piše jedan čovek, nego su u sve uključeni eksperti i ljudi iz medija, a takođe je važno da taj dokument ne piše političar, neko ko ima drugačiji pogled na medije, već je temelj ovog nacrta nastao u medijskim krugovima.

Vuk Jeremić je, pre neki dan, gostujući na N1 rekao da bi Skupština slobodne Srbije mogla da zastupa opoziciju u tim razgovorima. Da li se o tome razgovara?

Na našem zajedničkom sastanku 28. decembra to jeste bio predlog i jeste bio predlog Vuka Jeremića, o kome smo diskutovali. Na tom sastanku su bili svi – Jeremić, Đilas, Obradović, Lutovac i njihovi timovi. Predloženo je da se obrazuje tim od svega nekoliko ljudi koji će izaći na te razgovore, na taj dijalog o izbornim uslovima, i predstaviti ovo iza čega će stajati cela opoziciona scena. To je bio predlog, o tome nismo previše ni razgovarali, ali jeste predlog koji stoji. Suština je da se demonstrira da postoji ujedinjen front, a ne da tu sedi milion ljudi iz milion stranaka, među kojima ćemo dobiti lažne opozicione predstavnike kao što su Čeda Jovanović ili DSS. Mogli bismo i Šapića da dobijemo kao jednog navodno opozicionog predstavnika. Ovako, ukoliko prava opozicija stane iza jednog ili dvoje ljudi, teže je da se tu umetnu i neki lažni opozicionari, a takođe bi se u tom smislu nametnulo i da sama vlast ima takođe jednog ili dva predstavnika.

Foto: Privatna arhiva

Samo da razjasnimo. Ovo nije predizborna koalicija opozicije koja je bojkotovala izbore na čelu sa Skupštinom slobodne Srbije?

Tačno, ovde uopšte nije bilo reči ni o kakvim kolonama i nekim koalicijama za izbore, ovde je samo reč o borbi za slobodne i fer izbore. Ovo je ujedinjavanje isključivo po tom pitanju i to je trenutno najvažnija tema.

Pomenuli ste opozicioni front. U kojoj je funkciji onda taj opozicioni front?

Opozicioni front za borbu protiv ovog režima. Ali koliko će biti kolona za izbore, da li jedna ili više, to stvarno ne umem da vam kažem i mislim da niko iz opozicionih stranaka to ne može sada da vam kaže. Ne znamo kako će sve to izgledati, ali je važno da svi stanemo iza istih stvari i da razumemo da je ovo vrednosna, a ne ideološka borba.

U kontekstu saradnje opozicije važno je razjasniti još nešto. Vi sada kažete da se četvorica lidera opozicije, koji su se praktično razišli, sada slažu da treba zajedno da stanu iza ove platforme?

Da, pri čemu je učešće različito. Čuli ste da su Stranka slobode i pravde i DS najavili da i oni pišu platformu, zajedno sa drugim strankama koje su učestvovale na izborima, i to je skroz u redu. Njihovo učešće u ovom dijalogu jeste kroz sopstvenu platformu, koja treba da se prilagodi jednoj zajedničkoj velikoj platformi, dok NS i Dveri učestvuju direktnije u ovome što piše Skupština slobodne Srbije. Prosto je tajming bio takav da su Stranka slobode i pravde i DS već započeli pravljenje neke platforme, i oni to nastavljaju, ali su uključeni i u ovu zajedničku platformu, koja će na kraju biti iznedrena iz svih ovih dijaloga.

Vladika Grigorije je najavio da radi na okupljanju ljudi od 30 do 60 godina koji su spremni da se žrtvuju za Srbiju. Da li ta njegova najava koncidira sa vašom idejom okupljanja opozicije oko platforme, odnosno da li jedno ima veze sa drugim?

Jedno sa drugim ima veze. Sa vladikom Grigorijem nisu postojali direktni razgovori u vezi sa ovim, ali imamo članove koji su u neprekidnoj komunikaciji sa njim. To jeste jedan paralelni proces, ali vodi ka istom cilju, i to će na kraju dovesti do jednog zajedničkog fronta. Vladika Grigorije ima istu ideju kao i mi, on jeste u komunikaciji sa našim članovima, i to neminovno vodi ka jednom potpuno zajedničkom i ujedinjenom frontu.

Dakle, može se reći da su ljudi od 30 do 60 godina, koji su u zemlji – jer pomenuo je i one iz inostranstva – i deo Skupštine slobodne Srbije?

Da, jer postoje ljudi na koje je on sigurno mislio kada je to izgovorio, a koji jesu naši članovi.

Foto: Privatna arhiva

Vi lično ste deo te priče da budete uključeni u tu grupu?

Ja nisam sa njim direktno u komunikaciji. Neki naši članovi, kao što sam rekla, a neću ih imenovati, jesu. On zna za nas, upoznat je sa svim što mi želimo i podržava to. Bez obzira na koliko frontova trenutno teče ujedinjavanje, sigurna sam da će se sve to sliti u jedan zajednički front, jer to je proces koji je krenuo i neće se zaustaviti.

Da li je saradnja Skupštine slobodne Srbije sa vladikom SPC upravo srazmerna ili obrnuto srazmerna onome za šta se vi zalažete, a pod tim podrazumevam najšire slobode i prava građana, manjinska prava..?

Mislim da je ovo trenutak kada je to pozitivno srazmerno, odnosno da ne postoji nikakav antagonizam. Najveći broj ljudi danas apsolutno razume da je potreban potpuno otvoren i širok front koji je neideološki. Zaista smo nakon 5. oktobra mislili da ćemo se baviti politikom, a ne opstankom, ali došlo je opet takvo vreme, na žalost. Sećate se i 5. oktobra, kada ste imali i crkvene ljude, uključujući i vladiku Grigorija, koji je stao na stranu naroda, odnosno na stranu građanske Srbije, ako već pravimo tu podelu na građansku i ne-građansku. Skupština slobodne Srbije je na samom početku zauzela stav da ne pravimo razliku između građana. Mi imamo u svom sastavu i leve i desne, i ateiste i vernike, zaista je jako širok spektar. Uostalom, krenuli smo sa pravljenjem jedne takve platforme, pošto smo od početka razumeli da drugačije ne može, i sama priča o vladici Grigoriju i o onome što on radi uklapa se u naš osnovni manifest koji se odnosi na ukrupnjavanje i umrežavanje. To ne pravi problem oko toga da će neki izaći zato što se neki drugi uključuju – mi za sada ne vidimo takav problem, jer svi su svesni da drugačije neće moći.

Da li se na vladiku računa kao na političkog aktera, na nekog ko će izaći iz organizacije kojoj trenutno pripada i priključiti se „svetovnoj borbi“, ili se računa samo kao na faktor koji pokušava da objedini ili pomogne?

Mi ne možemo da znamo šta u stvari planira vladika Grigorije, ali ne verujem da će odustati od svog poziva, i to niko zaista ni ne misli. Veliki broj ljudi smatra da njegova pomoć može biti ogromna, i u tom smislu mi zaista pozdravljamo to što će se i on uključiti. On ima odlične kontakte u dijaspori, imamo ih i mi, povezani smo sa dijasporom sa kojom jako puno radimo. Dijaspora se organizuje – Bojana Novaković, glumica iz Amerike, na čelu je tog udruživanja u dijaspori i mi smo sa njom u neprekidnom kontaktu, imali smo različite tribine i mitinge sa dijasporom koju ona okuplja. Dijaspora koju okuplja vladika Grigorije je neka druga dijaspora, ali svakako ujedinjena oko zajedničkog cilja, a to je Srbija.

Foto: Privatna arhiva

Samo da rezimiramo ulogu Skupštine slobodne Srbije. Vi ste na neki način faktor objedinjavanja opozicije oko platforme za fer i slobodne izbore, da li dobro razumem?

Jeste. Imamo i komunikaciju sa Evropom – Evropskim parlamentom, Evropskom unijom, Evropskom komisijom na ovim temama, i plan je da ta komunikacija postane značajno intenzivnija. Mi to radimo, to takođe radi i svaka stranka gde god može i kakve god kontakte da ima. Ono što znamo je da se zaista svi sada vrlo intenzivno uključuju u taj front, u te razgovore koji treba da doprinesu formulisanju normalnih izbornih uslova, odnosno uslova za normalne izbore. Dakle, rade svi istovremeno, sa idejom da se sinergijom dođe do toga da Međunarodna zajednica prihvati ovo što mi zahtevamo.

Kakav je vaš utisak iz kontakata koje imate sa Evropom i međunarodnom zajednicom? Da li je njima jasnije šta se dešava u kontekstu izbornih uslova, zahteva opozicije…?

Njihova sugestija unazad više meseci je da je neophodno da se opozicija ujedini oko zahteva u kontekstu izbornih uslova. Što se tiče samih izbora, tu će se stvari razvijati onako kako opozicione partije budu odlučile u smislu koalicija, kolona… Ali signali iz Evrope jesu upravo da je ujedinjavanje oko uslova za izbore neophodno, i podržavaju ovo što mi radimo. Mislim da se odnos u međunarodnoj javnosti „klima“ i menja, to je jasno i nama i jasno je, čini mi se, i Vučiću i SNS. Uostalom, to možemo da vidimo i iz njegovih izjava, ako čitamo između redova. Jasno je svima da se odnos prema njemu menja i sada je na opoziciji da to iskoristi u funkciji građana Srbije, jer autokratsko ponašanje Aleksandra Vučića više ne može da se trpi.

Opozicija je slaba, to nije nikakva tajna. Koja je tačno ideja, šta je plan da ta opozicija postane relevantna?

To je zaista teško pitanje. Naravno da je opozicija slaba, što zbog svojih grešaka, što zbog toga što se i sam Vučić trudio da uništi sve što je opoziciono. To nam je svima jasno, a takođe nam je jasno i da izbori ne mogu da se dobiju bez stranaka. E sad, karte su takve kakve jesu, i ono što u ovom trenutku može da se uradi jeste da se zaista pojača ta opoziciona partijska scena. Na koje načine će se oni sada u ovom novom kontekstu snaći, u kontekstu ujedinjavanja i utvrđivanja svojih pozicija, to ne znam, ali ono što hoćemo je da svojim građanskim inicijativama, na različite načine, na različitim frontovima, pružimo priliku za njihovo jačanje. To je jako važno, Skupština slobodne Srbije predstavlja pre svega birače i građane i mi namećemo ono što smatramo da jesu građanski interesi, a to pokušavamo da nametnemo i samim opozicionim strankama. Za sada smo sigurni da oni to jako dobro razumeju, i to je razlog zašto su se prihvatili da zajedno sa nama rade sve ovo.

Foto: Privatna arhiva

Vratimo se platformi i zahtevima. U kojoj meri je ona podložna promenama tokom tog dijaloga koji bi trebalo da se dogodi?

Mi ćemo ići sa ovim zahtevima. Potpuno je jasno da se ne može pregovarati samo sa vlastima, već moramo podrazumevati medijaciju međunarodnih institucija, pre svega evropskih institucija. Ono što je na nama, i na tome intenzivno radimo, jeste da evropske institucije, buduće pregovarače, ubedimo da je ovo pravo rešenje i da zajedno sa njima pritiskamo vlast da ovakve naše predloge prihvate.

Postavlja se pitanje – zašto bi Vučić to prihvatio?

Nije spreman, naravno da nije spreman, jer ukoliko se on oprosti od medija, oprosti se od potpune dominacije i kontrole nad medijima, on zna da je gotov. Najveća borba će biti oko medija, i zato smo prvo i uradili taj deo platforme, i tako detaljno. Potpuno smo svesni da je za njega to najveća „koska”. Videćemo kako će sve ići, on opoziciju i nas ne vidi kao ravnopravne partnere, ali u dijalogu ćemo već videti kako će se prema svemu ovom odnositi Evropska unija.

Ima li plana B, ako se to ne prihvati?

Naši pritisci će biti maksimalni. Videćemo šta od ovoga može da se izvede, šta od ovoga može da se prihvati, a da najviše liči na ovo što mi tražimo. Mi ćemo biti jako tvrdi oko ovih zahteva. Videćemo na šta će se konačno pristati, ali mora biti vrlo blizu ovoga što tražimo.

Na samom kraju, da se vratimo na ideju vladike Grigorija. On je, pomenuvši ljude koje bi uključio, pomenuo i pomalo fatalistički termin – žrtvovanje. Rekao je da će pozvati ljude koji su spremni da se žrtvuju. Nije objasnio na šta tačno misli, ali kako ste vi to razumeli?

Svi članovi Skupštine slobodne Srbije jesu ljudi koji imaju svoje karijere i svoje poslove. Nikome ova borba u suštini ne treba na ovaj način, da se zaista isturi i uđe u arenu. Tako da je to već na neki način žrtva, jer su naši članovi uspešni profesionalci, ma kojim poslovima da se bave, uključujući poljoprivrednike i zanatlije. U tom kontekstu smatramo da, kao što bi vladika Grigorije rekao, moramo da se žrtvujemo, ukoliko želimo da ostanemo u ovoj državi. Došli smo do one situacije da imamo dva izbora – ili da odemo, ili da se borimo. Ako nećemo da odemo, jedino nam preostaje da se borimo, a ne da se uvlačimo u svoje male svetove i male balončiće i da žmurimo.

Naslovna fotografija: Istinomer/Zoran Drekalović