Deca pred kamerama: sloboda ili zloupotreba?
Da li je u emisiji „Važne stvari“ RTS-a pređena granica između slobodnog izražavanja mišljenja i zloupotrebe deteta u političke svrhe? Nakon burnih reakcija institucija i optužbi na račun javnog servisa, stručnjaci sa kojima je Istinomer razgovarao ocenjuju da u ovom slučaju nije reč o zloupotrebi deteta, već o autentičnom izrazu mišljenja, uz poštovanje prava deteta da govori o svetu koji ga okružuje.

Krajem septembra na Drugom programu RTS-a premijerno je prikazana epizoda dečije emisije „Važne stvari“, u kojoj frizer Borko razgovara sa decom o temama koje su njima važne. U insertu koji je izazvao buru u javnosti i postao viralan, dečak kaže da su u školi imali prekide nastave „zbog blokada i protesta“, dodajući da se „studenti bore za pravdu i našu budućnost“.
Reprizno emitovanje emisije planirano za sledeći dan je otkazano, a Upravni odbor RTS-a je 30. septembra saopštio da će Regulatornom telu za elektronske medije podneti prijavu zbog moguće povrede Pravilnika o zaštiti prava maloletnika, navodeći da je dete navedeno da govori o političkim temama. Upravni odbor je zatražio utvrđivanje odgovornosti svih učesnika u pripremi emisije, dok su zaposleni RTS-a na skupu podrške saopštili da je protiv urednice Dečjeg programa Jelene Popadić Sumić već pokrenut disciplinski postupak.
Navodnu zloupotrebu dece u političke svrhe osudili su predsednik Srbije Aleksandar Vučić, Ministarstvo informisanja i telekomunikacija koje je zatražilo i „hitnu istragu svih okolnosti i najhitnije reagovanje nadležnih državnih institucija”, resorni ministar Boris Bratina, nazvavši to zlikovačkim propustom RTS-a i ubistvom iz zasede, predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević, Asocijacija novinara Srbije, dok režimski mediji to i dalje koriste kao povod za targetiranje RTS-a, produkcije „Sensa” koja stoji iza ove emisije, urednice Dečjeg programa RTS-a Jelene Popadić Sumić. Dodatno se pažnji javnosti izlažu i maloletni učesnik emisije u čiju su zaštitu stali, kao i njegova porodica tako što se izvlačenjem pojedinih rečenica iz konteksta porodična situacija dečaka označava kao monstruozna.
Šta kaže zakon?
Prema Ustavu Republike Srbije (član 64), deca uživaju ljudska prava primereno svom uzrastu i duševnoj zrelosti, a zaštićena su od svake vrste zloupotrebe. Učešće deteta u medijskim sadržajima dodatno je uređeno Zakonom o elektronskim medijima (član 66) i Pravilnikom REM-a (član 24), koji propisuju obaveznu saglasnost deteta i roditelja ili staratelja. Međutim, postojanje saglasnosti ne oslobađa pružaoca medijske usluge odgovornosti za objavljeni sadržaj. Propisano je da se učešće deteta mora odvijati uz puno poštovanje njegovog dostojanstva, prilagođeno uzrastu i zrelosti, a naročito je zabranjeno njegovo korišćenje u političke svrhe ili bilo kakva zloupotreba. Upravo ovakva pravila u fokusu su debate koja je nastala nakon emitovanja spornog inserta u emisiji „Važne stvari“ na RTS-u.
I Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima deteta koju je Srbija ratifikovala bavi se ovom temom i prema ovom dokumentu dete ima pravo na slobodu izražavanja koja obuhvata i slobodu da traži, prima i daje informacije i ideje svih vrsta, bez obzira na granice, bilo usmeno ili pismeno ili preko štampe, umetnosti ili nekog drugog medija po izboru deteta, a ostvarivanje ovog prava može da podleže izvesnim ograničenjima, ali samo onim koja su određena zakonom i koja su neophodna: (a) radi poštovanja prava ili ugleda drugih; ili (b) radi zaštite nacionalne bezbednosti, ili javnog reda (ordre public), ili javnog zdravlja ili morala.
I upravo na zakon pozvao se Zaštitnik građana Zoran Pašalić u svom saopštenju 29. septembra 2025. godine u kome je osudio direktnu zloupotrebu dece u političke svrhe na Radio-televiziji Srbije, jer je, prema njegovom mišljenju, u dečijoj emisiji maloletnik iskorišćen za slanje političkih poruka, kao i sve one medije koji su prikazali snimke iz te emisije bez zaštite identiteta deteta koje se izjašnjavalo o pitanju političke sadržine punoletnog lica.
U razgovoru za Istinomer objašnjava da svi koji brane pravo deteta na slobodno izražavanje mišljenja, citiraju samo član 13. Konvencije UN o pravima deteta, a zanemaruju član 12 koji predviđa da „države članice obezbeđuju detetu koje je sposobno da formira svoje sopstveno mišljenje pravo slobodnog izražavanja tog mišljenja o svim pitanjima koja se tiču deteta, s tim što se mišljenju deteta posvećuje dužna pažnja u skladu sa godinama života i zrelošću deteta.
Izražavajući sumnju da je dete od 10 godina zaista sposobno da samostalno formira mišljenje o političkoj temi, ističe da ni to što su roditelji dali saglasnost za snimanje i emitovanje emisije nije dovoljno da se dete zaštiti od zloupotrebe jer je ono dovedeno u emisiju i uvučeno u političku temu. Studenti su, kako navodi, politički učesnici od trenutka kada su tražili raspisivanje izbora, a voditelj je direktno pitao zašto studenti blokiraju i time sugerisao detetu da govori o tome, rekao je Pašalić za Istinomer.
Zloupotreba ili autentično mišljenje deteta?
Ipak, eksperti iz pravnog tima Crte imaju drugačije mišljenje. Oni veruju da se prikazivanje izjave deteta, učesnika emisije „Važne stvari” na RTS-u, da je nastava u školi bila prekinuta zbog „blokada i protesta”, kao i njegovog stava da se „studenti bore za pravdu i za našu budućnost”, ne može tumačiti kao zloupotreba deteta u političke svrhe.
Iako saglasni da Pravilnik Regulatornog tela za elektronske medije o zaštiti prava maloletnika u oblasti pružanja medijskih usluga jasno zabranjuje korišćenje maloletnika u političke svrhe, smatraju da u ovom slučaju nije reč o instrumentalizaciji već o autentičnom i spontanom izrazu mišljenja. Detetu se ne uskraćuje pravo da govori o događajima iz sopstvenog života i sveta u kojem odrasta – naprotiv, članom 13. Konvencije UN o pravima deteta, na koju se poziva i Zaštitnik građana, izričito se utvrđuje da dete ima pravo na slobodu izražavanja koje obuhvata i slobodu da daje informacije i ideje na različite načine i putem različitih sredstava javnog informisanja.
„Deca su u emisiji govorila o onome što je njima blisko – od porodičnih odnosa, preko ličnih interesovanja, do situacija iz okruženja koje oblikuju njihovo svakodnevno iskustvo. Izjava deteta o studentskim protestima ne predstavlja pozivanje na podršku političkoj stranci niti učestvovanje u kampanji, već lični doživljaj realnosti: da mu je nastava bila prekinuta i da percipira studente kao one koji se bore za pravdu i budućnost. Ovakav sadržaj pokazuje da deca prate društvena zbivanja i da ih ona pogađaju, što je sasvim drugačije od zloupotrebe u smislu propagande ili partijskog angažmana koje Pravilnik Regulatornog tela za elektronske medije zabranjuje” zaključuju pravni eksperti u Crti.
Da nije reč o zloupotrebi saglasni su i stručnjaci iz organizacije Prijatelji dece Srbije, koja se preko 30 godina bavi zaštitom i promocijom prava deteta, a sproveli su i monitoring zloupotrebe dece u političke svrhe tokom izborne kampanje u dva izborna ciklusa, u decembru 2023. i u junu 2024. godine.
„Deca ne žive u izolovanom „balonu” već su aktivni deo društvenih okolnosti, primećuju ih, obrađuju i na njih reaguju. Kada dete prenosi svoje viđenje, stav ili utisak, ne može se govoriti o političkoj zloupotrebi deteta, ukoliko su ispunjeni svi drugi uslovi – način na koji je iskaz uzet, okolnosti, uzrast deteta i njegova zrelost, saglasnost roditelja. Participacija dece u skladu sa mogućnostima, interesovanjima i uzrastom ne sme se mešati sa političkom ili medijskom zloupotrebom dece.”
Saglasnost roditelja neophodna, ali ne i dovoljna za zaštitu od zloupotrebe
Za učešće deteta u programskom sadržaju prema Zakonom o elektronskim medijima, (član 66) potrebne su njegova saglasnost i saglasnost njegovog roditelja, staratelja ili usvojioca.
U izjavi za Novu, majka dečaka Marina Vojnović potvrdila je da su te dve saglasnosti postojale. Dodala je da su roditelji pre snimanja emisije bili upoznati sa tim da deca tokom snimanja sama navode temu o kojoj žele da pričaju.
„Deca u toj emisiji sama pričaju šta misle, niko ih ni na šta ne navodi. Deca među sobom razgovaraju o tome šta se dešava i u društvu i u školi, pa nije čudno što je pomenuo studente. Sa njim pričamo o svemu, ali nije instruiran….Ponosni smo na njega, a što je još važnije, on je ponosan na sebe”.
Produkcija „Sense” koja producira emisiju „Važne stvari” takođe je odbacila tvrdnje o instruisanju dece u saopštenju za RTS.
„Serijal ‘Važne stvari’ realizuje se prema licenci holandskog formata. Koncept eksplicitino definiše kako se sa decom postupa i komunicira, od kastinga, preko snimanja, do emitovanja emisije. Deca pričaju o temama koje su njima važne. Eventualna instrukcija autora ili voditelja nije dozvoljena i ne praktikuje se. Uz to, roditelji su prisutni u toku snimanja, kada su u mogućnosti da u formularu napomenu ukoliko nešto od snimljenog materijala ne treba koristiti u emisiji“.
Prijatelji dece Srbije, dalje, pojašnjavaju šta podrazumeva saglasnost za učešće maloletnika u emisiij.
„Postoje dva nivoa saglasnosti koja posmatramo, prvi je saglasnost od strane roditelja ili staratelja. Roditelji kada potpisuju saglasnost, moraju biti u potpunosti informisani o konceptu i nameni formata i imaju pravo na autorizaciju (odobrenje) snimljenog materijala. Drugi uslov je saglasnost, odnosno doborovoljnost učešća deteta, dete mora da bude zainteresovano, da razume koncept emisije i da u svakom momentu ima pravo da odustane, čak i nakon obavljenog snimanja. Osoba koja ‘intervjuiše’ dete treba da prati tok razgovora koji dete ‘otvara’, uz minimalne sugestije (bez odobravanja, negodovanja), čak i neverbalno. Dete nije „iskorišćeno za slanje političkih poruka” ukoliko autentično iskazuje svoje viđenje i mišljenje, bez navođenja i instruiranja, svojim rečima i u skladu sa zrelošću.“
A kada institucije nisu reagovale?
Dok se u javnosti odvijala debata o spornom snimku na RTS-u, a institucije pozivale na hitnu reakciju i ispitivanje svih okolnosti slučaja i sankcionisanje odgovornih, širom Srbije, na 167 lokacija održani su skupovi „Građani protiv blokada” u organizaciji Centra za društvenu stabilnost u kojima, kako su mediji preneli, „mališani radosno učestvuju jer je program usaglašen njihovom uzrastu. Za razliku od blokada gde se deca uče pogrešnim vrednostima, da budu nasilna, da mrze, ruše, blokiraju, na skupovima građana protiv blokada situacija je potpuno suprotna…”
Iako su pojedinačne aktivnosti primerene njihovom uzrastu, to ne znači da deca nisu zloupotrebljena. Iz Prijatelja dece Srbije objašnjavaju da bebe u kolicima i deca nižeg starosnog uzrasta, predškolci, nikako ne mogu da razumeju kontekst zbog koga se tu nalaze, i često su upotrebljena kao „dekor” i medijski dodatno eksponirana i eksploatisana.
„U svakoj situaciji u kojoj su dekor, nalaze se u sadržaju koji im nije namenjen, ni primeren i koji ne shvataju, jesu isključivo mamac za izazivanje empatije odraslih birača. Na vezu političke i medijske zloupotrebe konstantno ukazujemo, jer je često neodvojiva – javnost ne bi ni znala da se zloupotreba desila da je mediji ne eksplatišu. Kazne za medijsku zloupotrebu su nepostojeće ili simbolične, a ne postoje jasni mehanizmi za sankcionisanje političke zloupotrebe dece. Tako smo u medijima imali situacije da funkcioneri deci nude alkoholna pića, posećuju izuzetno ranjive porodice gde u javnost stižu podaci o njihovim zdravstvenim, socijalnim i drugim karakteristikama, snimaju tugaljivi propagandni materijali, koriste decu kao dekor na stranačkim događajima”, kažu u ovoj organizaciji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić takođe je osudio zloupotrebu dece u emisiji na RTS-u, međutim, javnost se seća njegovih poseta porodicama u Srbiji kada je sa decom razgovarao pred kamerama i postavljao im pitanja koja, iako sa ciljem da budu duhovita, nisu primerena njihovom uzrastu. U odvojenim posetama i Miroslavu i Luki postavio je isto pitanje: da li piju rakiju. „Najmlađe” dete koje je i pre rođenja bilo predmet debate u javnosti je Gavrilo, sin Sonje Ilić, poslanice koju je nakon sednice u Narodnoj skupštini 4. marta odvezla hitna pomoć zbog incideneta koji su pratili održavanje sednice.
„Hitna pomoć je došla kod poslanice SNS, Sonje Ilić iz Gračanice, koja je u osmom mesecu trudnoće, kojoj je pozlilo od opozicionog fašističkog suzavca. Decu im nećemo oprostiti!”, objavio je tada Nebojša Bakarec, narodni poslanik Srpske napredne stranke.
Nakon rođenja deteta oglasio se i predsednik Vučić na svom instagram profilu: „Vrhunac višemesečnog terora u Srbiji bio je napad na narodne poslanike u Narodnoj skupštini Srbije. Siledžije su tada napale i trudnicu Sonju Ilić sa Kosova i Metohije. Danas, Sonja Ilić rodila je dečaka, zdravog i jakog, roditelji su mu dali ime Gavrilo. Da bude zdrav, radostan, na ponos ocu i majci. Živeo Gavrilo, živi Srbija“.
O tome da li je reč o zloupotrebi deteta i kršenju Pravilnika o zaštiti prava maloletnika u oblasti pružanja medijskih usluga konačnu odluku bi trebalo da donese Regulatorno telo za elektronske medije, odnosno njegov Savet koji ne postoji od novembra 2024. godine.
Zanimljivo je da smo jedino u junu 2020. godine imali priliku da čujemo odluku REM-a o zloupotrebi, kada je zabranjeno emitovanje predizbornog spota Srpske napredne stranke. U spotu lider stranke Aleksandar Vučić razgovara sa devojčicom: „Tvoj tata radi u inostranstvu, je l’ tako? Ako bih ti rekao da imam ideju i plan, kako da tvog tatu, ali i sve druge očeve vratim u Srbiju?“ Devojčica odgovara da bi to volela najviše na svetu. Spot je zabranjen uz obrazloženje da je u suprotnosti sa Pravilnikom o zaštiti maloletnika, jer devojčica, uzrasta oko četiri-pet godina, učestvuje u političkoj poruci dok se igra. Vučić je tada komentarisao da mu odluka deluje čudno jer se radi o „prvom slučaju u svetu, a svakako u Srbiji“ i dodao: „Ovde je važno da imate saglasnost roditelja, a mi imamo saglasnost.“
Do nekog budućeg REM-a, insert iz emisije „Važne stvari” nastavlja da bude povod naslovima u tabloidima, „otkrivanju istine o pozadini dečakove porodice”, targetiranju urednice i produkcije, dok reakcija institucija na to za sada izostaje.
Tekst je pripremljen u okviru projekta tranzicione saradnje Republike Češke.



