Biće hrane – ko bude imao para da je kupi

Od nedelje do utorka, toliko je trajala na prvi pogled veoma ozbiljna tema - hoće li biti žita za izvoz, ili ćemo umirati od gladi? Činilo se u poslednje vreme da od vrha države dobijamo oprečne poruke, čak se moglo i pomisliti da Vlada Srbije vodi neku politiku drugačiju od one koju vodi predsednik države. Naime, u razmaku od samo dva sata čuli smo i da će Srbija u narednom periodu imati brašna, žita i suncokreta za izvoz, ali i da nam se sprema zima u kojoj ćemo se smrzavati i gladovati. Mediji su pitali šta je istina, tražili objašnjenje, čemu da se nadamo - odgovora nema. A možda samo nismo dobro slušali! Zato smo ponovo pažljivo preslušali šta je ko zaista rekao i shvatili da informacije i nisu tako suprotstavljene. Svega će biti za one koji imaju para.
Foto: Canva

Prošlog vikenda činilo se da to kakva će vam budućnost biti, zavisi od toga koji jutarnji program gledate. Za gledaoce Javnog servisa gde gostovao ministar poljoprivrede Branislav Nedimović – nema zime. Oni koji su, pak, pratili nastup predsednika Aleksandra Vučića na televiziji Prva, potrčali su da dokupe još koje kilo brašna. I to samo donekle rešava problem, jer ukoliko su poverovali da svetu preti nuklearni rat, kakve veze ima da li će se u Srbiji i dalje hleb kupovati po ceni od 50 dinara, dok Evropa ide na dijetu?

 

Nedimovićeva fontana želja

 

Kao najlepša pesma zvučale su reči ministra poljoprivrede Branislava Nedimovića u jutarnjem programu RTS-a. Kaže jesmo bili zabranili izvoz brašna dok smo se malo konsolidovali, ali kad smo shvatili da imamo viška, a očekujemo dobru žetvu – Vlada je dozvolila slobodan izvoz. Imamo, može nam se. Nedimović je tada istakao da svega ima u rafovima i da u Srbiji nema bojazni kao u nekim drugim zemljama, gde postoje problemi sa brašnom, mlekom i suncokretovim uljem. Realno, rekao je da do sredine leta ni cene neće rasti kad je reč o tipu brašna koje se najčešće koristi, i jeste da će zbog rata u Ukrajini na svetskom tržištu biti, kako kaže ministar “cirkus”, mi se nemamo čega bojati. Jer, kako je naveo Nedimović na RTS-u,  Srbija u ovom trenutku ima višak od 170.000 tona brašna.

„Ako pođemo od toga da Srbija izveze uglavnom 10 –12.000 tona brašna, to je 15 meseci slobodnog izvoza. Nemojte zaboraviti da imamo milion tona pšenice na lageru koja vrlo lako može da se samelje u našim mlinovima“, kaže Nedimović.

A setva je bila uspešna, i godina će, očekuje ministar biti rodna, pa ćemo od naredne žetve imati preko 3.400.000 tona pšenice, što je jedan od boljih prinosa po hektaru. Nema bojazni od grada, to smo, kaže Nedimović digitalizovali, kao u video igrici, sve na dugme, raznosi oblake. I pored žita, biće i malina koje će se prerađivati u novoj fabrici koju će otvoriti predsednici Srbije i Mađarske Aleksandar Vučić i Viktor Orban. Srećni gledaoci RTS-a posle Jutarnjeg dnevnika mogli su mirno da odu u šetnju, zadovoljni i smireni.

 

“Od Nedimovića mi dođe da skočim kroz prozor”

 

Istog dana, dva sata kasnije na televiziji Prva – hladan tuš. Predsednik Srbije ljut na Nedimovića. Kaže došlo mu je da skoči kroz prozor od te priče kako je sve dobro i kako ima svega. Jer čeka nas najteža zima u poslednjih 70 godina, nemojte da se pravimo da se ništa ne dešava.

I u svom maniru –  skok na berzama od kada je Indija zabranila izvoz pšenice, Rusija zabranila izvoz svima osim prijateljskim zemljama, dakle – nema ni kilograma za Evropu.

“Sve moramo posmatrati u kontekstu toga hoćemo li imati gasa, ulja, hoćemo li moći da preživimo. Zima koja dolazi biće najteža u poslednjih 70 godina. Problem je što niko ne želi nikoga da čuje osim svog navijačkog stava. Nedostajaće mnogo hrane, to je sigurno. Energenata ima dovoljno, ali će zahvaljujući sumanutoj politici svih sa svih strana biti preskupi. Ali hrane neće biti dovoljno. Sada se zna da ćete imati oko 25 posto svetskog tržišta koje neće imati hleba, i to vam sada saopštavam sa sigurnošću” rekao je Vučić na televiziji Prva.

I nerviraju ga svi koji šire neopravdani optimizam, pa potanko objašnjava:

“Ja sam sad ljut na Baneta Nedimovića, celo jutro, dođe mi da skočim kroz prozor od njegovih izjava od toga – ma nema problema, izvozimo sve, i evo sad već vidim različita tumačenja Mi smo se dogovorili da damo za izvoz ovog meseca osam hiljada tona ulja, a oni sad tumače da možemo svakog meseca da izvozimo osam hiljada tona ulja. Pa nas pita jedna prijateljska zemlja možemo li da izvezemo 35 hiljada tona, Bane kaže ‘Ma možemo, nema problema’. Gde možemo? Ajde, je l si izračunao to lepo? Ajd ponovo da sednemo da računamo. I tako svaki dan! Zato što naravno on je pod pritiskom, manje poljoprivrednih proizvođača, više poljoprivrednih trgovaca, ministarstvo trgovine je pod pritiskom trgovaca i tajkuna i tako dalje, Privredna komora vam dođe samo sa tim ‘ajde da učinimo našim privrednicima, prodajte sve’. Pa neko mora da vodi računa i da bude loš policajac i da sačuva nešto za našu zemlju”, rekao je Vučić na “Prvoj”. 

Dobro, sad je jasno, ministri ili ne umeju da rade svoj posao, ili rade pod pritiskom, predsednik je, dakle, taj domaćin, koji čuva. A Nedimoviću ovo mora da je pamtio još od prvog maja kada se “bahatio” izjavom da ćemo imati dovoljno hrane, čak i ako preskočimo jednu žetvu!

 

Finansije stabilne, bolje od planiranog

 

I taman kad bi domaćin čovek pomislio, dobro, dakle nema rasipanja, sad stežemo kaiš, već sutradan, opet na RTS-u ministar finansija ne odustaje – prvih dana juna dajemo obećanih 100 evra mladima, ima se! Siniša Mali tvrdi da su javne finansije potpuno stabilne, a udeo javnog duga u BDP-u je iznosio 52,1 odsto, daleko od nivoa Mastrihta. Za drugi krug pomoći izdvaja se  između 12,5 i 13 milijardi dinara, za prvi krug iz budžeta je izdvojeno 12,5 milijardi.

Govoreći o deficitu, Mali kaže da je situacija još bolja nego po planu, imamo rast bruto društvenog proizvoda, mnoge  evropske zemlje idu ka recesiji, Srbija odoleva. I on ponavlja ono što je rekao ministar poljoprivrede. Na rafovima velikog broja razvijenijih zemalja od nas nema ulja, brašna, kod nas ima, naša poljoprivreda je jaka, imamo svega što je neophodno kada je hrana u pitanju za godinu i dve unapred, tvrdi ministar i to ne bilo koji, nego onaj u kojeg predsednik najčešće hvali.

Šta se desilo na relaciji predsednik – Vlada? Sam predsednik sebe naziva lošim policajcem, dakle uloge znamo. Nije nemoguće da nam zaista preti strašan scenario, pa će nam za nekoliko meseci uteha biti sati i sati govora predsednika o tome kako nas on jedini nije lagao, pa ako smo sada gladni treba da budemo srećni, jer nas vođa nije prevario! On će nam reći kako su nas ministri neodgovorno lagali, oni će priznati da su krivi i idemo dalje. Ako, pak, hrane bude, ovu ćemo epizodu da zatrpamo pričom da je sve išlo u tom pravcu, ali je predsednik svojom mudrom politikom uspeo da nas spasi.

Povezan sadržaj

Šta je u stvari Vučić rekao u februaru

 

Mediji su ovih dana tražili od predsednika “da se sabere” i kaže šta je tačno, podsećali ga da je samo par meseci ranije izjavio da građani neće osetiti glad zbog krize, da se pozivao na robne rezerve, slao poruku građanima da ne nasedaju na priče o gladi, da imamo čak i za region. Izgleda da je važnije to što je Vučić u februaru istakao da zaliha hrane imamo za šest meseci, a prošla su još malo pa tri. A najvažnije je, i u tome su  saglasni i vlast i stručnjaci, da cene neće ostati iste.

Srbija ne može da hrani pola Evrope, ali je ozbiljan izvoznik pšenice, ozbiljan izvoznik kukuruza… Sve je u našim rukama. Jednostavno ne znam koji scenario bi mogao da se desi da Srbija ostane bez hrane. Kolika će cena biti, to je sada već druga priča, rekao je agroekonomski analitičar Žarko Galetin na televiziji Insajder. Možemo da gledamo statističke podatke koji kažu da su cene ovog aprila bile za 9,6 odsto više u odnosu na prošli, ili da jednostavno odemo u prodavnicu i vidimo da su osnovne namirnice poskupele bar duplo više od te statistike. Tako da, niko nas nije slagao. Biće hrane ko bude imao para da je kupi. 

Zašto vlast igra ove igrice? Računa da još malo straha ne može da škodi. Samo je meta nekako promašena. Jer u rečenici da će hrane biti, ali će poskupeti, oni koji su preživeli 1993. godinu, čuju samo prvi deo rečenice. Ovi srećniji koji se devedesetih godina ne sećaju, do te mere ne mogu da shvate kako izgleda prazna samoposluga, da se ne plaše ničega. Uostalom, oko teme gladi se niko nije preterano uzbudio, a već se prešlo na lažne dojave o bombama. Sve novine pišu samo o tome, brige o gladi više nema, to je stara vest.

 

Naslovna fotografija: Canva