Koliko je pristupačan izborni proces osobama sa invaliditetom?

Parlamentarni i lokalni izbori koji se održavaju 21. juna pokazaće da li su promene donete kako bi se poboljšao položaj osoba sa invaliditetom u izbornom procesu zaista i primenjene. Od lakšeg informisanja, dostupnijih izbornih mesta i lakšeg uvida u birački spisak, šta se sve promenilo na bolje za osobe sa invaliditetom, a šta je još uvek ostalo na nivou predloga.
Foto: Pixabay

Početkom decembra 2019. godine, Republička izborna komisija (RIK) i Centar za samostalni život osoba sa invaliditetom Srbije potpisali su Protokol o saradnji kojim se osobe sa invaliditetom uključuju u rad izbornih organa, a u cilju unapređenja izbornog postupka. Osim toga, osobama sa invaliditetom se, prema Protokolu, garantuje da će im izborna mesta sada biti lakše dostupna. 

 

Šta je urađeno?

 

Kada je u pitanju unapređenje prava osoba sa invaliditetom u izbornom postupku, prof. dr Marijana Pajvančić iz Centra za samostalni život osoba sa invaliditetom Srbije (CSŽ) ukazuje da je promenjeno više značajnih stvari u vezi sa samim činom glasanja.

 

Pristupačnost biračkih mesta za osobe sa invaliditetom

 

Govoreći o pristupačnosti biračkih mesta za osobe sa invaliditetom, prof. dr Pajvančić navodi nekoliko važnih izmena.

Najpre, usvojena je odluka o određivanju pristupačnosti biračkih mesta za osobe sa invaliditetom. Zatim, izrađeno je uputstvo o načinu procene pristupačnosti biračkih mesta u kojima su sadržani kriterijumi za procenu pristupačnosti biračkih mesta. Novina su i obuke osoba koje su radile na sagledavanju pristupačnosti biračkih mesta, a lokalne samouprave su organizovale timove koji radili na sagledavanju pristupačnosti biračkih mesta. Na kraju, sačinjen je Izveštaj o pristupačnosti biračkih mesta i određena su nova biračka mesta, gde je to bilo moguće, koja obezbeđuju pristupačnost.

 

Informisanje o pravima birača i uopšte informisanja o izbornom postupku

 

“Vrlo važna promena odnosi se na informisanje o pravima birača i uopšte informisanja o izbornom postupku. Ispoštovan je dogovor sa Poverenicom za ravnopravnost, koja je dala svoju preporuku da se to poboljša, naročito informisanje slepih i slabovidih osoba, i gluvih i nagluvih osoba”, objašnjava prof. dr Pajvančić.

 

Foto: Istinomer

 

 

Pružaoci medijskih usluga su dužni da u skladu sa mogućnostima prilagode svoj program licima sa invaliditetom, objašnjava Vladana Jaraković, pravnica CRTE.

“Svakako, ova obaveza je izraženija u toku izbornih procesa. REM je nadležan da ih kontroliše i u tom smislu. REM je prošle godine doneo Preporuku o većoj dostupnosti programskog sadržaja osobama sa invaliditetom. A ona ima posebnu odredbu koja se odnosi na predizbornu kampanju. Njome se preporučuje pružaocima medijskih usluga koji imaju dozvolu za pružanje medijske usluge na području Republike, da svoj celokupan predizborni program učine dostupnim gluvim osobama putem otvorenih ili skrivenih titlova ili znakovnog jezika”, kaže Jaraković.

Branka Brkić iz Saveza slepih kaže da se slepe i slabovide osobe najviše informišu preko medija, a da informisanje olakšava i to što je na sajtovima mnogih institucija i ustanova, ali i nekih medija (RTS,RTV) omogućena i opcija čitanja onoga što je napisano na ekranu. Slično bi, kaže, trebalo da bude i na televiziji.

“Važno je da se o tome vodi računa kada se iznosi neka statistika, ili kada se u toku nekih emisija prezentuju programi ili kandidati. Važno je da sve ono što je na ekranu predstavljeno ili grafikom, ili u nekom tekstu, da to ili sam voditelj programa pročita, ili da eventualno postoji neka naracija kako bi ljudi znali šta je to što piše na ekranu“, ističe naša sagovornica.

 

Obuke za instruktore

 

RIK je počev od 2016. godine, u saradnji sa organizacijama koje se bave ovim pitanjima i samostalno, preduzeo niz aktivnosti i radnji, kaže za Istinomer Vesna Mizdrak iz RIK-a, i izdvaja da je jedna od novijih sprovođenje obuka za instruktore.

“Republička izborna komisija je organizovala i sprovela obuke za instruktore, odnosno lica koja su u kasnijem periodu sprovela obuke za rad u stalnom sastavu biračkih odbora, kao i u proširenom sastavu za predstavnike političkih stranaka koje su se odazvale. Tokom obuka naročita pažnja je posvećena posebnim pravilima glasanja osoba sa invaliditetom, kao i drugih birača koji usled opravdanih razloga (zdravstveni razlozi, stara lica..) nisu u mogućnosti da na biračkom mestu samostalno glasaju”, objašnjava naša sagovorinica.

Dodaje da je obuka podrazumevala obučavanja o “pravu lica koja se kreću uz pomoć psa vodiča, koja koriste pečat sa podacima o ličnom identitetu ili sa ugraviranim potpisom, lica koja glasaju uz pomoć pomagača kao i o proceduri i pravima lica koja glasaju van biračkog mesta”.

 

Unapređenje ostvarivanja izbornih prava slepih i slabovidih osoba

 

Osim što će sada moći da koriste faksimil ili pečat za sve isprave za koje se traži potpis birača u izborima, osobe sa invaliditetom će moći pre izbornog dana da se prijave da ne mogu da glasaju na biračkom mestu. Prof. dr. Pajvančić ističe da je jedna od važnih promena i dostupnost podataka koji su sadržani u biračkim spiskovima

“Birački spiskovi se inače vode u Ministarstvu za lokalnu samoupravu i državnu upravu i prvi draft, odnosno prvi listing biračkog spiska koji je objavljen nije davao mogućnost osobama koje su slepe i slabovide da ostvare uvid u birački spisak i provere da li se nalaze na tom spisku ili ne”, kaže prof. dr Pajvančić, i dodaje da je Ministarstvo nakon upućene molbe Centra za samostalni život osoba sa invaliditetom Srbije, omogućilo i osobama koje su slepe ili slabovide da provere svoj status u biračkom spisku. 

U odgovoru Ministarstva navodi se da je “implementirana mogućnost da se putem audio fajla – koji će izgovarati slova sa slike, ista unesu, i na taj način omogućeno je slepim i slabovidim licima da elektronskim putem provere da li su upisani u jedinstveni birački spisak, kako bi ravnopravno sa ostalim građanima i građankama ostvarivali svoja izborna prava”.

 

Glasanje putem šablona za sada samo predlog

 

Slepe i slabovide osobe u Srbiji moraju da glasaju uz asistenciju pomagača jer glasački listići nisu štampani na Brajevom pismu, a nije moguće glasati putem šablona, kaže za Istinomer  Poverenica za rodnu ravnopravnost Brankica Janković.

Glasanje preko šablona je inače glasanje putem posebnih obrazaca koji imaju otvore na mestima koji odgovaraju mestima rednih brojeva ispred imena kandidata na glasačkim listićima.

Iako kaže da je bilo reči i o uvođenju opcije glasanja putem šablona za slepe i slabovide osobe, taj segment je ostao na nivou predloga, ističe prof. dr Pajvančič.

Glasanje putem šablona za slepe i slabovide osobe bi omogućilo da oni samostalno, potpuno samostalno glasaju. Dakle, bez toga da im neko u tome pomaže i da na taj način zaštite tajnost glasanja. To, međutim, u ovom momentu zapravo nije bilo moguće učiniti jer se veliki broj izbora istovremeno obavlja i bilo bi više šablona. Tako da, taj prvi, da tako kažem, pokušaj da se pomoću šablona učini glasanje za slepe i slabovide birače ne bi trebalo koristiti na ovim izborima jer se biraju i lokalni i pokrajinski i republički parlamenti, tako da se može stvoriti problem”, zaključuje ona.

Brkić kaže za naš portal da je njihova želja bila sa se uvede šablonsko glasanje. Međutim, kako kaže, elektronsko glasanje je “ono što je najpotpunije”, ali iziskuje dosta finansija. 

Opet, Brkić ističe da uvođenjem glasanja putem matrice ne bi trebalo isključiti ostale načine glasanja za osobe sa invaliditetom, i da treba da se vodi računa i o slabovidima, te da se na izbornim listićima koriste i veći fontovi i kontrasti.

“Šablonski način glasanja je bolji, ali nije ni on tako dobar zato što postoji visok procenat slepih i slabovidih koji su kasnije izgubili vid i koji možda nisu bili u mogućnosti da savladaju Brajevo pismo, niti taktilno participiranje informisanja. Matrica bi mnogo toga poboljšala u odnosu na sadašnji period, ali svakako ne bi trebalo da se ukida mogućnost da neko ko želi da glasa uz pomoć asistenta, ili pomagača koga on sam odabere, da ta mogućnost i dalje postoji”, kaže ona.

 

Kako je u regionu?

 

Kada je reč o ovom načinu glasanja za  slepe i slabovide, u regionu su ga koristile pojedine zemlje. Jedna od njih je Crna Gora, u kojoj je glasanje putem šablona propisano Zakonom o izboru poslanika i odbornika, nakon što je prvi put korišćen na predsednilkim izborima 2013. u Danilovgradu.

“To obezbjeđuje da se ne može pogriješiti kada se listić stavi u sam šablon. Obično se događa da član biračkog odbora stavi listić u šablon, tako da je to dodatna garancija da je listić pravilno stavljen u šablon. Na gornjoj korici se nalaze okrugli prorezi tamo gdje se na listiću nalaze brojevi izbornih lista i glasač sa oštećenim vidom  unutar tih proreza olovkom zaokružuje  željenu izbornu listu”, navodi Goran Macanović, Izvršni direktor Saveza slepih Crne Gore.

Samostalno glasanje za slepe i slabovide u Hrvatskoj, kako navodi Izvršna direktorka Saveza slepih Hrvatske, je omogućeno tako što je birački odbor na glasačkom mestu glasačima uručivao instrukcije za glasanje na Brajevom pismu, glasački listić za izbor predsednika Republike Hrvatske i matricu pomoću koje je slepa osoba mogla da popuni glasački listić samostalno. Iz Hrvatskog saveza slepih navode da se za svake izbore traži najbolje rešenje. Tako, kada je reč o parlamentarnim izborima, kako zbog veliki broj lista nije moguće prilagoditi glasački listić, dok je izvodljivije napraviti instrukcije za glasanje u audio formatu i na Brajevom pismu.

Iz Saveza slepih u Republici Srpskoj navode da kod njih samostalno glasanje za slepe i slabovide nije obezbeđeno, već da se glasa uz pomoć pratioca, jer je, kako navode, do elektronskog i šablonskog načina glasanja teško doći.

 

Glasanje na biračkom mestu

 

Važna novina, kada je reč o glasanju na biračkom mestu, odnosi se na osobe koje su slepe i slabovide, koje će sada moći uz pomoć psa vodiča ući na biračko mesto. Ova novina uključena je i u okviru sadržaja obuke za instruktore, koji će obučavati članove biračkih odbora.

 

Foto: Istinomer

 

Glasanje kod kuće

 

Još jedna od promena koju navodi prof. dr Pajvančić odnosi se na pravila o glasanju lica koja ne mogu da dođu da glasaju na biračkom mestu.

“Ključno pitanje ovde je bilo na koji način i u kom vremenskom roku, osobe sa invaliditetom ili lica koja ne mogu da dođu na biračko mesto mogu da obaveste birački odbor da neko dođe kod njih, da glasaju u kući. To je bila velika prepreka ranije, jer je prijavljivanje bilo moguće samo na dan glasanja i po pravilu se teže stizalo da se sve to obavi u biračkom danu. Sada je stvar drugačija. Moguće je da se prijava izvrši ranije i da birački odbor napravi raspored po kome će se obići birači i pomoći im se da glasaju po poslednjim pravilima”, objašnjava naša sagovornica.

Na ovogodišnjim izborima, osim tri člana biračkog odbora koji su predstavnici tri različite izborne liste, glasanju van biračkog mesta moći će da prisustvuju i posmatrači, kaže Jaraković.

A kako se obezbeđuje tajnost glasanja van biračkog mesta?

“Kako bi se obezbedila tajnost glasanja, birač svoj glasački listić pakuje u koverat koji se pred njim pečati i koji će, u slučaju da su ispunjeni i svi ostali uslovi, na biračkom mestu moći da otvori samo predsednik biračkog odbora i ubaci ga u glasačku kutiju, ne otvarajući listić koji je birač presavio”, podseća Jaraković.

 

Koliko su dostupni izbori za slepe i slabovide glasače u Evropi?

 

U Izveštaju Evropskog saveza slepih o dostupnosti izbora za slepe i slabovide glasače u Evropi iz novembra 2019. godine, zaključeno je da “čin glasanja nije potpuno dostupan ni u jednoj evropskoj zemlji”. 

U svih 45 evropskih zemalja koje su obuhvaćene istraživanjem, standarno je glasanje uz pomoć glasačkih listića, dok je glasanje putem šablona moguće je samo u 14 država, a elektronsko moguće samo u četiri

Kako se navodi, najčešće korišćeno rešenje kako bi se izbori učinili dostupnim osobama sa invaliditetom je glasanje uz pomoć asistenta, što je jedino rešenje u više od polovine ispitanih zemalja. Problem kod ovakvog načina glasanja je što se time ugrožava tajnost glasanja. 

Povezan sadržaj

Tajnost glasanja je u Srbiji zajemčena Ustavom i Zakonom o izboru narodnih poslanika.

Zaključak Izveštaja je da glasanje uz pomoć asistenta uvek treba da bude jedna od mogućnosti izbora za slepe i slabovide glasače, ali ne i jedina dostupna opcija.

Druge opcije, osim navedenih su i glasanje unapred, poštansko i glasanje putem mobilne kutije, elektronsko i glasanje putem šablona. 

Glasanjem putem šablona, kako se navodi, garantuje se tajnost glasanja i pruža veliki stepen samostalnosti. Dodaje se da treba da postoji jedinstven glasački šablon na nacionalnom nivou kako bi se proizvodnja pojednostavila, a da audio datoteke treba učiniti dostupnim slepim i slabovidim glasačima putem interneta pre izbora.

Kada je reč o preferencijama birača, za elektronsko glasanje je opredeljeno 79 posto osoba, za  glasanje putem interneta 71 posto, a za glasanje uz pomoć šablona – 67 posto.

 

Koliko je osoba sa invaliditetom u Srbiji?
Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine, u Srbiji živi 571 780 osoba sa invalididtetom od ukupno 7 186 862 stanovnika. Međutum, kako pitanja nisu bila obavezujuća, popisni podaci o osobama sa invaliditetom su nepotpuni. Procenu je još 2006. radila i Evropska agencija za rekonstrukciju. Prema njihovim podacima, u Srbiji živi između 700 000 i 800 000 osoba sa invaliditetom. Zbog toga, kako kaže sama Poverenica za ravnopravnost, pouzdano se ne zna ukupan broj osoba sa invaliditetom koji žive u Srbiji.

No, bez obzira na to, svakako je sigurno da između 8 – 11% stanovništva ima neki oblik invaliditeta, te je stoga važno voditi računa o potrebama ovih osoba kada se radi o pristupačnosti izbornog procesa. U poređenju sa situacijom od pre 5 - 6 godina, situacija je bolja, povećana je svest o neophodnosti da se ovaj proces učini dostupnim osobama sa invaliditetom, i na tome treba raditi i dalje.

 

*Ovaj članak je nastao uz podršku Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih Država (USAID). Mišljenja izneta u tekstu predstavljaju stav autora, i ne moraju nužno da odražavaju stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Država.

Naslovna fotografija: Pixabay