Prvi jeftini stanovi do kraja 2015. godine

Predsednik Vlade o izgradnji jeftinih stanova za stanovništvo. (Blic, 9. 5. 2014. godine)
„Procedure oko izgradnje ovih stanova mogle bi da počnu odmah i prvi stanovi mogli bi da budu završeni do kraja 2015. godine.“

Govoreći o planovima za 2015. godinu i pokretanju građevinske industrije premijer Aleksandar Vučić najavio je izgradnju jeftinih stanova čija bi cena bila čak četiri puta manja od najjeftinijih stanova koje danas gradi država, što znači da cena ne bi prelazila 380 evra po kvadratu.

U intervjuu “Nedeljniku” u maju 2014. Vučić je rekao da bi stan od 80 kvadrata građani mogli da kupe na kredit uz ratu do 130 evra sa 3,2 odsto kamate. Tada je spomenuto da bi posao izgradnje mogla da radi arapska kompanija “Araptek” i da bismo mogli da imamo oko stotinu hiljada takvih stanova u Srbiji.
Vučić je odmah potom rekao i da bi “procedure oko izgradnje ovih stanova mogle da počnu odmah i da bi prvi stanovi mogli da budu završeni do kraja 2015. godine”. 

Blic, 8.5.2014. godine
“Svi građani će moći da konkurišu za ove stanove, kao i zaposleni u državnoj upravi. Na njih mogu da računaju i pripadnici vojske i policije koji nemaju rešeno stambeno pitanje. Cilj je da ovakvim projektima pokrenemo građevinu u Srbiji. Od arapske kompanije “Araptek” dobio sam ponudu da po ovim vrlo povoljnim uslovima mogu da grade stanove, a isti uslovi će biti ponuđeni i domaćim firmama, tako da ko bude pronašao interes, moći će da radi.”

Tada je rečeno da će država izgradnju jeftinih stanova pomoći davanjem zemljišta za koje neće morati da se plaća naknada, a zanimljivo je da je izgradnja jeftinih stanova jedna od četiri mere koja je najavljena kako bi se oporavila privreda.

Sredinom 2014. godine, premijer Vučić je rekao da je za jeftine stanove i „kranove po celoj zemlji“, predviđen poseban paket mera, jer se iz godine u godinu beleži pad u oblasti građevinske industrije.
Slična obećanja ponovila je tada i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović. 

Večernje novosti, 9. maj 2014. godine
“Svesna sam da je prethodnih godina bilo mnogo obećanja da će se graditi jeftini stanovi, a na kraju su umesto obećanih 600 ili 800 evra koštali 1.300 evra. Naš je plan da stvorimo povoljan ambijent za ulaganje u stanogradnju i, koliko god je moguće, zaposlimo domaću operativu”, rekla je ministarka građevinarstva komentarišući najave izgradnje stanova.

Vlasti su obećale i donošenje uredbe kojom će se omogućiti ulazak u projekat izgradnje jeftinih stanova. Na sajtu Vlade, međutim, među objavljenim dokumentima sa sednica usvajanim od maja 2014. ne postoji uredba koja reguliše izgradnju jeftinih stanova. Ni u medijima nema informacija o usvajanju tog dokumenta, a odgovore na pitanje Istinomera da li takva uredba postoji, još uvek nismo dobili ni od Kancelarije za saradnju sa medijima Vlade Srbije.

Do sada, dakle, nije urađeno ništa u vezi sa realizacijom izgradnje jeftinih stanova. Nije donet propis po kom bi se vršila izgradnja, a od obećanja da će taj posao raditi arapska kompanija “Araptek” ostale su samo najave. Zbog toga obećanje premijera Vučića da bi prvi jeftini stanovi mogli da budu završeni do kraja 2015. godine, dobija ocenu “ni započeto”.
Katarina Lazarević iz agencije za nekretnine “Alka“ kazala je za Istinomer da one koji trenutno zidaju kvadrat košta oko 900 evra, a da bi izgradnja jeftinih stanova mogla da bude realizovana, ukoliko bi se zakonski uredilo odricanje od naknade za građevinsko zemljište. 

“Mi sada nemamo uopšte novogradnje jer se ljudima ne isplati. Mora da se mnogo uloži i čeka dugo da bi zarada bila nikakva”, kaže Katarina Lazarević.

Najave da bi izgradnja jeftinih stanova pomogla građevinsku industriju, naša sagovornica naziva nerealnim, jer u toj oblasti ima mnogo problema. Kako kaže, neadekvatna poreska politika koju država vodi godinama unazad ne omogućava ni građevincima da grade, niti građanima da kupuju stanove. 

“Kada ljudi mogu da kupe stan i plate porez na ono koliko stan vredi, a ne koliko vam odredi Uprava prihoda, stvari će se promeniti. Mora da se uredi katastar i već pomenuta poreska politika kao i situacija sa notarima, jer je činjenica da je sada mnogo skuplje overiti ugovor o kupovini nekretnine”, zaključuje Katarina Lazarević.