„Pobednik“ se u februaru vraća na Kalemegdan

Zamenik gradonačelnika Beograda o rekonstrukciji spomenika. (Beoinfo, 4. 10. 2019. godine)
“Obnovljeni spomenik će biti vraćen za nešto manje od četiri meseca. U međuvremenu, ograđen je postament, urađeno je novo šipovanje i biće promenjen kamen i ojačan postament. Veliki je to posao, ali je bilo krajnje vreme da se reaguje.”

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić najavio je u oktobru prošle godine da će rekonstrukcija spomenika “Pobednik” na Kalemegdanu biti završena za četiri meseca.  

“Tokom sledeće nedelje ‘Pobednik’ će biti skinut, što će se direktno prenositi na televiziji. Posredstvom Tviter naloga “pobednik”, koji je napravio Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda, građani će moći da prate tok rekonstrukcije”, naveo je Vesić.

Odgovorni projektant rekonstrukcije “Pobednika” Nevenka Novaković iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture izjavila je  za Tanjug da je “projekat rekonstrukcije uradio Zavod, u saradnji sa Građevinskim fakultetom u Beogradu”.

“Pobednik” je 10. oktobra skinut sa postamenta i odnesen na restauraciju, a građani su, kako je i najavljeno, imali priliku da ceo događaj prate u direktnom prenosu na Fejsbuk stranici Zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograda.

Foto: Istinomer/Zoran Drekalović

Uporedo sa restauracijom spomenika u ateljeu vajara Zorana Kuzmanovića u Smederevu, obavljani su i radovi na rekonstrukciji postamenta.

A početkom februara, iz gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture, saopšteno je da će 14. februara spomenik biti vraćen na postament na Kalemegdanskoj tvrđavi.

“U sredu, 12. februara predviđeno je vraćanje skulpture iz ateljea vajara Kuzmanovića u Smederevu na Beogradsku tvrđavu, plato Gornjeg grada. U četvrtak, 13. februara bronzana skulptura će biti izložena na platou oko spomenika za sve posetioce Beogradske tvrđave. U petak je planirano postavljanje bronzane skulpture na postament”, navodi se u saopštenju. 

Kako je i obećano, u petak, 14. februara, “Pobednik” je vraćen na Kalemegdan. 

Foto: FoNet/Beoinfo

Zato je Istinomer obećanje zamenika gradonačelnika Gorana Vesića ocenio kao – “ispunjeno”

Inače, Nevenka Novaković iz Zavoda za zaštitu spomenika rekla je za N1 da je restauracija koštala oko 200.000 evra i da je ona bila neophodna jer je spomenik bio u lošem stanju.

„Radovi su bili spasavalački, bila je u toliko lošem stanju, a postojala je mogućnost i da skulptura padne“, navela je.

A Goran Vesić je za Radio Slobodna Evropa (RSE) kazao  da je „sačuvan važan spomenik kulture“.

“Za mene je ovo istorija. Kao što je i za Beograđane istorija. Beograđani su 1928. mogli da vide ‘Pobednika’ izbliza, i mogli su da vide 2020. godine. Mislim da kada ga budu sledeći put restaurirali niko od nas neće biti u prilici to da vidi”, istakao je Vesić.

Inače, “Pobednik” se od 1928. godine nalazi u Gornjem gradu Beogradske tvrđave gde je stigao spletom društveno-istorijskih okolnosti, objasnila je za „Politiku“ Bojana Ibrajter Gazibara, iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

„Odluka o rekonstrukciji Terazija doneta je 1911. godine, a dve godine kasnije pojavila se ideja da centralni motiv bude fontana u slavu pobede nad Turcima. Ona bi se sastojala od lavova koji nose bazen, a u sredini bi bio masivni stub sa pet prstenova sa simbolikom pet vekova ropstva. A na vrhu bi se nalazio mitski junak oslobodilačkih ratova“, kazala je Bojana Ibrajter Gazibara.   

Svoju skulpturu Meštrović je vajao u školi „Kralj Petar Prvi” kojoj je za tu priliku, zbog veličine skulpture, bio skinut krov. Ali, radove je prekinuo rat. Po njegovom završetku i Meštrovićevom povratku u grad, stvari su se promenile. Opština je posle spora otkupila spomenik od njega i do 1927. godine sve je stajalo. Onda se prvo odustalo od lavova, a zatim se pobunila i javnost. Nagom čoveku nije mesto na Terazijama, moralisali su neki. A drugi su tvrdili da „Pobednik” i ne liči na srpske, već na antičke junake. Zato je posle duge polemike on i završio ovde gde je sada.

„Postavljen je daleko od Terazija, na visini od 17,5 metara, i to ne da bi se video bolje, već manje“, objasnila je Ibrajter Gazibara.

Naslovna fotografija: FoNet/Beoinfo