“Ne davimo Beograd” bili građanski protesti, pa okupljali više ljudi

Predsednik Srbije o protestima Inicijative “Ne davimo Beograd” i “1 od 5 miliona”. (TV Pink, 25. 12. 2018.)
“Ne da(vi)mo Beograd je skupljao više ljudi, dakle zato što su to bili pravi građanski protesti, ne politički protesti kao ovi.”
Od kada su početkom decembra prošle godine počeli protesti “Jedan od pet miliona” vlast se na sve načine trudi da ih delegitimizuje i umanji njihov značaj, brojeći, različitim metodama, nezadovoljne građane, koji iz subote u subotu protestuju u Beogradu, ali i još stotinak gradova u Srbiji. 
*
Protest „1 od 5 miliona“ u Beogradu, 22. 12. 2018. / Foto: Istinomer/Zoran Drekalović

Najpre je ministar policije Nebojša Stefanović, računajući “maksimalnu gustinu tri čoveka sa zimskim jaknama da mogu da stanu na jedan kvadrat”, procenio da je na prvom protestu, 8. decembra, 1.500 -1.600 ljudi bilo na platou ispred Filozofskog fakulteta, za šta je od Istinomera dobio ocenu “neistina”

Onda je Vučić izjavio da čovek u pokretu zauzme “pet, šest i sedam kvadratnih metara”, zbog čega “i kada je hiljadu ljudi vam izgleda – ovo je kao milion ljudi”
Zatim je doktor Nebojša Stefanović, metodom obeležavanja šetača crvenim tačkicama, došao do računice da osam ljudi ne može da stane na kvadratni metar, naročito ako “imate dvoje odraslih ljudi u zimskim jaknama”. 
Od tada ne prestaje brojanje demonstranata, kojih je, prema računici vlasti, sve manje i manje na ulicama. Tako smo stigli do procene predsednika Srbije da su na protestu ispred zgrade Predsedništva 17. marta bila samo 1.023 demonstranta, a onda i Vučićeve najnovije izjave od pre dva dana, prema kojoj protesti “1 od 5 milona” u Beogradu “nijednom nisu skupili preko 6.500 ljudi” i to je, kako je rekao, bilo početkom februara.
U poslednja tri navrata nijednom ni 2.000 nisu imali. Samo što to, nažalost, niko od vas ne sme da kaže. Ja vam govorim precizne brojeve, kao što ćemo vam saopštiti precizne brojeve 13. (aprila) posle podne. U glavu, ne procene”, izjavio je Vučić na konferenciji za novinare 10. aprila, komentarišući veliki protest „1od 5 miliona“, zakazan za 13. april.
*
Protest „1 od 5 miliona“ u Beogradu, 17. 3. 2019. / Foto: Istinomer/Zoran Drekalović

On je rekao i da ne veruje da će taj protest biti najveći opozicioni skup u poslednjih sedam godina, kao što to najavljuju organizatori protesta. Najveći opozicioni skup, dodao je Vučić, imala je Inicijativa “Ne da(vi)mo Beograd” kada je okupila 9.860 ljudi. 

Na koji protest “Ne davimo Beograd” je tačno mislio, predsednik nije precizirao. Ipak, upada u oči da, pored minimiziranja protesta “1 od 5 miliona” i redovnih kvalifikacija da “fašista” Obradović i “lopovi” Đilas i Jeremić stoje iza protesta, predsednik Srbije drugi put poredi aktuelne proteste sa protestima “Ne davimo Beograd”, koji su bili organizovani zbog rušenja objekata, vezivanja i maltretiranja ljudi u Savamali i neodazivanja policije na pozive građana u pomoć, u noći između 24. na 25. aprila 2016. godine.
Tako je i 25. decembra prošle godine, gostujući na TV Pink, Vučić upoređivao proteste, zaključivši da su svi protesti “Ne da(vi)mo Beograd” bili brojniji od to do tada održanih protesta “1 od 5 miliona”.  
“‘Ne davimo Beograd’ je skupljao više ljudi, dakle zato što su to bili pravi građanski protesti, ne politički protesti kao ovi”, rekao je tada Vučić, dodavši da to “niko nikada nije smeo da kaže”, “zato što tamo nije bilo Đilasa, velikog medijskog maga i vladara medija”. 
Međutim, ako se vratimo u vreme kada su održavani protesti “Ne da(vi)mo Beograd”, vidimo da Aleksandar Vučić nije govorio ni da je reč o građanskim protestima, ni da su ti protesti veliki. Upravo suprotno.
*
Protest građana zbog rušenja u Hercegovačkoj, 25. 6. 2016. / Foto: FoNet/Nenad Đorđević

Tako je u intervjuu za TV Pink krajem maja 2016, Vučić izjavio “mali su to protesti”, da bi nakon protesta “Ne da(vi)mo Beograd” 29. septembra 2016, u kom je, kako se procenjuje, učestvovalo oko 10.000 ljudi (video Istinomera sa tog protesta možete pogledati ovde), ironično rekao da nije fasciniran njihovom snagom.
„Kad mi nađete mesnu zajednicu u kojoj neću moći da skupim više ljudi nego oni što skupe sa svih strana, odmah me smenite„, poručio je Vučić 30. septembra 2016. 
Tada je rekao i da je od početka protesta “Ne da(vi)mo Beograd”, “jasno da oni ne protestuju zbog rušenja tri barake”, već zbog rušenja njega, ali da mu nije jasno zašto to od početka nisu tako rekli.
Neka oni rade svoj posao, mi ćemo svoj, neka oni ruše, mi ćemo graditi“, poručio je Vučić i 
„predložio“ da oni koji finansiraju aktivnosti Inicijative ulože tri ili šest puta toliko u neke projekte, od kojih ćemo, kako je rekao, bolje živeti.
Ocenu da su protesti “Ne da(vi)mo Beograd” politički protesti izrekao je i u januaru 2017, kada je izjavio da Savamala predstavlja političku paradigmu za pritisak i uzimanje ogromnog novca spolja za rušenje Vlade Srbije.
“Dve godine se ulaže ozbiljan novac u to da bi se srušila Vlada Srbije spolja, ogroman novac…  Različite zemlje, o tome sam bezbroj puta govorio, samo za Savamalu, za medijsku akciju, za osmišljavanje, za organizovanje protesta, potrošeno je više od osam miliona evra. Za šta imamo dokaze, direktne dokaze, sve sa računa, narodu da pokažemo, koliko je novca uloženo da bi se Srbija oslabila, da bi Srbija bila lakša meta, da ne bi mogla da bude toliko nezavisna i suverena, kao što Srbija danas jeste”, rekao je tada Vučić, ali te “dokaze” nije nikada pokazao. 
Kako je vlast Srpske napredne stranke u to vreme videla proteste Inicijative “Ne da(vi)mo Beograd”, ilustruju i tadašnji naslovi u provladinom tabloidu „Informer“: “Šefovi žute patke hteli da linčuju Sinišu Malog”, “Kreće nasilje u Srbiji!”, “Soroš za haos u Srbiji dao skoro četiri miliona evra”, “Žuti patkari bi da zapale Srbiju! Pozivaju na nasilne proteste nalik onim u Rumuniji!”, “Žuta patka hoće i da bije”, “Stranci daju milione za lažne afere u Srbiji”, “NATO podržao žutu patku”, “Janković, Jeremić i žuti patkari pukli skroz! Oborili sopstveni rekord, pre desetak dana okupili 547 ljudi, sada ni toliko!”…

*
Protest Inicijative „Ne da(vi)mo Beograd“, 25. 6. 2016. / Foto: Screenshot Istinomer

Optužbe da za proteste zbog rušenja objekata u Hercegovačkoj, Inicijativa “Ne da(vi)mo Beograd” dobija novac iz inostranstva, iznosili su i drugi predstavnici SNS-a, poput šefa poslaničke grupe naprednjaka Aleksandra Martinovića, koji je u oktobru 2016. izjavio da “i pored tog novca, na tim skupovima ne možete da vidite više od 200 ili 300 ljudi”. Budući da su njegovu izjavu demantovale fotografije i video snimci sa, do tada, šest održanih protesta i procene organizatora i policije da je na ulicima bilo od pet do 15 hiljada ljudi, Martinović je od Istinomera dobio ocenu “kratke noge”

Kao što smo videli, 2016. i 2017, kada su održavani protesti “Ne da(vi)mo Beograd”, Vučić nije govorio da je reč o građanskim, već o političkim protestima, čiji je cilj rušenje njega i Vlade Srbije. Takođe je optuživao Inacijativu da je za rušenje vlasti finansirana spolja, odnosno da je Savamala “politička paradigma za pritisak i uzimanje ogromnog novca spolja za rušenje Vlade Srbije”. Isto tako govorio je da je reč o malim protestima i poručivao: „kad mi nađete mesnu zajednicu u kojoj neću moći da skupim više ljudi nego oni što skupe sa svih strana, odmah me smenite”. Budući da danas govori da je “Ne da(vi)mo Beograd“ na protestima okupljao više ljudi od “1 od 5 miliona”, zato što su to, kako kaže, “bili pravi građanski protesti, ne politički protesti kao ovi”, a da je pre dve, odnosno tri godine govorio suprotno, kako bi umanjio značaj protestima zbog Savamale, Aleksandar Vučić dobija ocenu “nedosledno”.
Naslovna fotografija: FoNet/Nenad Đorđević