Brzim koracima do pravde

Ministarka pravde o skraćenju sudskih postupaka. (Tanjug, 30. 4. 2010. godine)
„Postupci će ubuduće trajati najviše do godinu dana u krivičnim i dve godine u parničnim materijama, što je praksa u drugim evropskim zemljama.“

Građani Srbije na sudske presude u proseku čekaju četiri godine, a za najteže slučajeve i do sedam godina. Primera radi, Englezi i Holanđani na presude njihovih sudova čekaju oko dve i po godine.

Dugogodišnja suđenja trebalo bi, prema najavama ministarke Malović, da postanu prošlost. Da bi krivični i pranični postupci bili kraći, neophodno je da se donesu Zakon o parničnom postupku (ZPP) i Zakon o krivičnom postupku (ZKP).

Umesto skraćivanja suđenja, međutim, građani su dobili nova obećanja ministarke pravde.

„Krivični postupci u Srbiji ubuduće će trajati godinu dana, a parnični dve godine, u skladu sa standardom koji važi i u drugim evropskim zemljama.“

RTS, 29. 9. 2010. godine 

„Tokom leta će biti usvojena dva najvažnija procesna zakona koja će trajanje suđenja svesti na razuman rok u skladu sa evropskim standardima – krivični postupak na godinu dana, a parnični na dve godine.“

Tanjug, 5. 6. 2011. godine

Usvajanje Zakona o krivičnom postupku i Zakona o parničnom postupku najavljeno je za jesen 2011. godine, ali će primenu ZKP-a građani morati da sačekaju.

„Vlada će utvrditi predloge zakona o parničnom postupku i zakona o krivičnom postupku do prvog septembra, a rasprava u Skupštini Srbije očekuje se u prvoj nedelji septembra. Ta dva zakona su izuzetno važna za efikasnost sudskog postupka, koja upravo počiva na procesnim zakonima. ZPP će biti primenjen odmah po usvajanju, a primena ZKP-a biće odložena za godinu dana, možda i više.“

državni sekretar Ministarstva pravde Slobodan Homen, Politika, 14. 7. 2011. godine

Budući da još uvek nisu ni usvojene zakonske pretpostavke koje bio omogućile kraća suđenja, a da je sprovođenje tih mera na „dugom štapu“, Istinomer obećanje ministarke Malović ocenjuje kao „neispunjeno„.

Koliko traju suđenja?
Koliko su građani nezadovoljni zbog dugih i neefiksanih suđenja govori i podatak da Srbija spada u deset zemalja čiji se građani najviše žale Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, a da se najviše predstavki odnosi na kršenje prava na suđenje u razumnom roku.