Putin nije potpisao dokument kojim se prodaja Aljaske proglašava nezakonitom

Na društvenim mrežama deli se manipulativno tumačenje dokumenta koji je nedavno potpisao predsednik Rusije Vladimir Putin.
Izvor: Canva
  • Na Fejsbuku se dele tvrdnje da je Putin potpisao dokument kojim se prodaja Aljaske proglašava ilegalnom.
  • Posredi je manipulativno tumačenje dekreta o upravljanju imovinom Ruske Federacije u inostranstvu koji je predsednik Rusije potpisao u januaru ove godine. U dokumentu se ne pominje Aljaska.
  • Objave na Fejsbuku ocenili smo kao obmanjujuće.

U pojedinim medijima i na društvenim mrežama pojavile su se insinuacije i tvrdnje da je ruski predsednik Vladimir Putin nedavno potpisao dokument kojim se prodaja Aljaske Sjedinjenim Državama 1867. godine „proglašava nezakonitom”.

Izvor: Screenshot / Facebook

Reč je o manipulativnom tumačenju dekreta o upravljanju imovinom Ruske Federacije u inostranstvu, koji je predsednik Rusije potpisao u 18. januara ove godine. U spornom dokumentu se ne pominje Aljaska.

Digitalni primerak dokumenta na ruskom jeziku objavljen je na zvaničnoj internet stranici ruske vlade. Prevod dokumenta pokazuje da se u njemu ne pominje Aljaska, niti se navodi da je Aljaska, ili bilo koja druga teritorija koja je ranije bila deo Rusije, prodata „ilegalno”.

Izvor: Screenshot / publication.pravo.gov.ru

Ruska državna novinska agencija „TASS” objavila je 19. januara izveštaj o dekretu pod naslovom „Rusija će izdvojiti sredstva za pretragu sovjetske, carske ruske imovine u inostranstvu”.

„Relevantnim dekretom, koji je potpisao ruski predsednik Vladimir Putin, sredstva će se dodeliti Odeljenju za inostranu imovinu Administrativne uprave predsednika Ruske Federacije. Sredstva će biti dodeljena za pokrivanje troškova vezanih za ‘proces pretrage nekretnina u vlasništvu Ruske Federacije, bivše Ruske imperije, bivšeg SSSR-a’, kao i za ‘uslovnu registraciju [imovinskih] prava’ i ’pravnu zaštitu te imovine’. Druga uredba dodeljuje sredstva za pokrivanje troškova odeljenja za održavanje i korišćenje ruske federalne imovine u inostranstvu”, piše „TASS”.

Dakle, ni u izveštaju ruske agencije „TASS” ne pominje se Aljaska.

Glavni zamenik portparola Državnog sekretarijata SAD Vedant Patel bio je upitan na skorašnjem brifingu za medije da prokomentariše navodno Putinovo potpisivanje dokumenta kojim se prodaja Aljaske Sjedinjenim Državama proglašava „nezakonitom”.

Patel je odgovorio: „…samo da se razumemo, on (Putin, prim.aut) je danas potpisao nešto čime se prodaja Aljaske proglašava ilegalnom? Pa, mislim da mogu da kažem – u ime svih nas u američkoj vladi – da je sigurno neće dobiti nazad. Tako da… (smeh)”, navodi se u transkriptu brifinga objavljenom na zvaničnom sajtu Stejt departmenta.

Uzgred, kasnije tokom konferencije neko od novinara je razjasnio da je reč o dezinformaciji.

***

Kupovina Aljaske 1867” (izvor: „The Office of the Historian” – Kancelarija istoričara kojom upravlja Državni sekretarijat SAD)

Kupovina Aljaske 1867. označila je kraj ruskih napora da proširi trgovinu i naselja na pacifičku obalu Severne Amerike i postala je važan korak u usponu Sjedinjenih Država kao velike sile u azijsko-pacifičkom regionu. Počevši od 1725. godine, kada je ruski car Petar Veliki poslao Vita Beringa da istraži obalu Aljaske, Rusija je imala veliko interesovanje za ovaj region, koji je bio bogat prirodnim resursima i slabo naseljen. Kako su se Sjedinjene Države proširile na zapad početkom 1800-ih, Amerikanci su se ubrzo našli u konkurenciji sa ruskim istraživačima i trgovcima. Sankt Peterburgu su, međutim, nedostajala finansijska sredstva da podrži velika naselja ili vojno prisustvo duž pacifičke obale Severne Amerike, a stalnih ruskih doseljenika na Aljasci nikada nije bilo više od četiri stotine. Poraz u Krimskom ratu dodatno je smanjio interesovanje Rusije za ovaj region.

Rusija je ponudila da proda Aljasku Sjedinjenim Državama 1859. godine, verujući da će Sjedinjene Države nadoknaditi planove najvećeg rivala Rusije na Pacifiku, Velike Britanije. Predstojeći građanski rat u SAD odložio je prodaju, ali nakon rata, državni sekretar Vilijam Sjuard brzo je prihvatio obnovljenu rusku ponudu i 30. marta 1867. pristao na predlog ruskog ministra u Vašingtonu Eduarda de Štokla da kupi Aljasku za 7,2 miliona dolara. Senat je 9. aprila odobrio kupoprodajni ugovor; Predsednik Endrju Džonson potpisao je ugovor 28. maja, a Aljaska je zvanično prebačena Sjedinjenim Državama 18. oktobra 1867. Ova kupovina je okončala prisustvo Rusije u Severnoj Americi i obezbedila pristup SAD severnom obodu Pacifika.

O ovoj temi pisao je i „Snopes”.