O jagodama i otrovu iz Prvog svetskog rata – sveža manipulacija na mrežama

Na mrežama se šire tvrdnje kako se u Kaliforniji jagode prskaju pesticidom koji je korišćen kao hemijsko oružje u Prvom svetskom ratu.
medicine-cancer-canva
Ilustracija; Foto: Canva

U tekstu, koji se deli na društvenim mrežama, navodi se da se hemikalija po imenu hloropikrin, koja se koristila kao hemijsko oružje u Prvom svetskom ratu, danas koristi za zaprašivanje jagoda u Kaliforniji. Navodi se da se vest o korišćenju ove hemikalije proširila nakon što su je otkrile nezavisne laboratorije na bobičastom voću kompanije Driscoll’s. 

Hloropikrin je bezbojna ili blago žuta tečnost sa snažnim iritantnim mirisom. Ova hemikalija jeste korišćena u Prvom svetskom ratu ali kao suzavac koji je mogao da probije kroz gas-masku i izazove mučninu i povraćanje kod vojnika, koji bi zatim morao da skine gas-masku što bi ga izložilo drugim smrtonosnijim gasovima. Nakon rata korišćenje ove hemikalije u poljoprivredi počelo je pedesetih godina prošlog veka kada se ustanovilo da je izuzetno efikasna i da se prinos na zemljištu tretiranom hloropikrinom udvostručio. Hloropikrin se i danas koristi kao fumigant (vrsta pesticida) u poljoprivredi ali se njime ne prska voće, već se njim tretira zemlja pre sađenja kako bi se eliminisale invazivne vrste koje bi mogle umanjiti prinose. 

Organizacija za zaštitu potrošača Mamavation iz Kalifornije, SAD u maju 2026. godine poslala je jagode proizvođača Driscoll’s na analizu za preko 500 vrsta pesticida u privatnu laboratoriju i dobila rezultate da testirane jagode sadrže ostatke 12 vrsta pesticida. Od toga osam vrsta pesticida se klasifikuju kao PFAS (veštačke hemikalije koje se teško ili uopšte ne ukalanjaju). Ipak nijedan od ovih 12 pesticida nije hloropikrin. Većina ovih hemikalija mogu se naći i na drugom voću i povrću ali je razlika u tome što jagode nemaju zaštitnu opnu ili koru, koja sadržaj štiti od spoljnih faktora, što povećava opasnost da unesemo ove hemikalije pri konzumaciji. 

U rezultatima koje je Mamavation objavila hloropikrin se ne spominje. Ipak ovo ne znači da su ostale hemikalije nađene na voću zdrave za upotrebu već da se u objavama na interenetom manipuliše podacima. EPA (Američka Agencija za zaštitu životne sredine), NTP (Nacionalni toksikološki program) i Evropska unija ne smatraju da je hloropikrin uzročnik kancera. Farmeri u Kaliforniji hloropikrin smatraju jednim od najvažnijih pesticida u industriji i koriste ga uz stroge državne regulacije. Za mnoge korišćenje pesticida u industriji hrane predstavlja rizik i zato biraju organski uzgoj kao sigurniji i zdraviji izbor za sebe i svoju porodicu.