Nerazumevanje naučne metodologije u središtu dezinformacija o globalnom zagrevanju
Mrežama cirkulišu netačni navodi da američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) „tendeciozno“ prilagođava podatke o izmerenim temperaturama kako bi „fabrikovala dokaze o globalnom zagrevanju“.

- Posredi je obmanjujuće tumačenje naučnog metoda prilagođavanja istorijskih meteoroloških podataka. Podaci se prilagođavaju kako bi se obezbedila doslednost klimatskih zapisa.
- Istorijski meteorološki podaci se obično prikupljaju putem mreže meteoroloških stanica, satelita i drugih alata za praćenje. Međutim, meteorološke stanice i instrumenti koji se koriste za prikupljanje podataka variraju i razvijali su se tokom vremena, što znači da sirovi istorijski podaci možda ne odražavaju uvek tačne ili dosledne uslove. Zbog toga, agencije za klimu prilagođavaju meteorološke podatke kako bi se uzeli u obzir faktori poput promena instrumenata, premeštanja stanica i urbanizacije.
- U objavama na mrežama se manipuliše činjenicama.
Navodi da američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) „tendeciozno“ prilagođava podatke o izmerenim temperaturama kako bi „fabrikovala dokaze“ o klimatskim promenama i globalnom zagrevanju, proširili su se na mrežama u regionu posredstvom naloga na Fejsbuku koji učestalo deli dezinformacije i teorije zavere.
Sporne teze se temelje na obmanjujućem tumačenju naučnog metoda prilagođavanja istorijskih meteoroloških podataka. Podaci se prilagođavaju kako bi se obezbedila doslednost klimatskih zapisa.
Arhiva meteoroloških podataka u Sjedinjenim Državama beleži se u Istorijskoj klimatološkoj mreži, skupu podataka o temperaturi, padavinama i pritisku sa dugogodišnjih stanica širom okruga, kojima upravlja Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA), piše ABC u analizi iste teme.
„Istorijski meteorološki podaci se obično prikupljaju putem mreže meteoroloških stanica, satelita i drugih alata za praćenje. Međutim, ove stanice širom zemlje i instrumenti koji se koriste za prikupljanje podataka variraju i razvijali su se tokom vremena, što znači da sirovi istorijski podaci možda ne odražavaju uvek tačne ili dosledne uslove. Zbog toga, Nacionalni centri za informacije o životnoj sredini (NCEI) prilagođavaju meteorološke podatke kako bi se uzeli u obzir faktori poput promena instrumenata, premeštanja stanica i urbanizacije, i to se čini putem recenziranih studija koje se javno objavljuju na zvaničnoj saveznoj veb stranici“, navodi ABC.
Na sajtu NCEI piše da su dostupni istorijski meteorološki podaci prvenstveno namenjeni proučavanju klimatske varijabilnosti, te da su shodno tome „posmatranja prilagođena kako bi se uzeli u obzir veštački efekti uneti u klimatske podatke faktorima kao što su promene instrumenata, premeštanje stanica, promene u praksi posmatrača i urbanizacija“.
Portal za proveru činjenica Science Feedback u analizi slične teme takođe navodi da naučnici rutinski prilagođavaju podatke o temperaturi kako bi ispravili greške nastale premeštanjem meteoroloških stanica na različite lokacije ili promenom instrumenata.
O naučnom metodu prilagođavanja istorijskih meteoroloških podataka NASA kaže:
„Tokom proteklih 140 godina, bukvalno smo prešli sa ručnog merenja temperature na korišćenje sofisticirane satelitske tehnologije. Današnji podaci o temperaturi dolaze iz mnogih izvora, uključujući više od 32 hiljade kopnenih meteoroloških stanica, meteoroloških balona, radara, brodova i bova, satelita i volonterskih posmatrača vremena. Da bi uzeli u obzir sve ove promene i osigurali dosledan i tačan zapis varijacija temperature naše planete, naučnici koriste informacije iz mnogih izvora kako bi izvršili prilagođavanja pre nego što uključe i apsorbuju podatke o temperaturi u analize regionalnih ili globalnih površinskih temperatura. To im omogućava da prave poređenja ‘jabuka sa jabukom’.“
Prema zaključku nezavisnih analiza, uticaj prilagođavanja podataka o temperaturi sa stanica nije veliki. „Prilagođavanja globalnih temperaturnih očitavanja pre 1950. godine su, ukupno, malo smanjila trendove globalne temperature na nivou veka. Međutim, od 1950. godine, prilagođavanja ulaznih podataka su malo povećala stopu globalnog zagrevanja koju beleže temperaturni zapisi za manje od 0,1 stepen Celzijusa (manje od 0,2 stepena Farenhajta)“, navodi NASA.
Iako se prilagođavanja primenjuju na podatke o temperaturi sa stanica koji se koriste u globalnim analizama, sirovi podaci sa ovih stanica se, kako ističe NASA, nikada ne menjaju, osim ako ne postanu dostupni bolji arhivirani podaci. Kada se obrađuju podaci o globalnoj temperaturi, originalni zapisi se čuvaju i dostupni su svima koji ih žele, besplatno, onlajn.
Brojne nacionalne i međunarodne naučne organizacije koje se bave klimom, poput Svetske meteorološke organizacije i Meteorološke službe Ujedinjenog Kraljevstva, nezavisno potvrđuju činjenice o klimatskim promenama i doprinosu ljudskog uticaja na globalno zagrevanje. Ove organizacije rade zajedno i dele podatke kako bi pružile sveobuhvatno, objektivno razumevanje klimatskih promena na Zemlji.



