Ne, novu premijerku Nepala nije izabrala veštačka inteligencija

Na mrežama se dele obmanjujuće teze o učešću veštačke inteligencije u procesu izbora nove premijerke Nepala Sušile Karki.
Ilustracija; Foto: Canva

  • Izbori na kojima je Sušila Karki izabrana za privremenu premijerku Nepala održani su posredstvom virtuelne ankete na Diskordu, na kojoj su učesnici virtuelne diskusije zajednički doneli odluku.
  • U zvaničnim izvorima i kredibilnim medijima ne pominje se korišćenje veštačke inteligencije ili ChatGPT platforme tokom skorašnjih vanrednih izbora u Nepalu.
  • Objave na mrežama su obmanjujuće.

“Chat GPT je izabrao premijera Nepala. To je 73-godišnja Sušila Karki, koja je prethodno obavljala funkciju predsednika Vrhovnog suda. Pobunjeni zumeri koji su svrgnuli vladu zemlje izabrali su veštačku inteligenciju kao najboljeg asistenta u donošenju odluka. Budućnost je stigla”, navodi se u objavama koje su se proširile na Fejsbuku u regionu. 

Činjenica je, pak, da se u zvaničnim izvorima i kredibilnim medijima ne pominje korišćenje veštačke inteligencije ili ChatGPT platforme tokom skorašnjih vanrednih izbora u Nepalu. 

U pojedinim medijskim člancima navodi se da su “aktivisti konsultovali ChatGPT ili slične AI alate za ideje ili analize potencijalnih kandidata”, međutim, ove teze nisu zvanično potvrđene.

Izbori na kojima je bivša predsednica Vrhovnog suda Sušila Karki izabrana za privremenu premijerku Nepala održani su posredstvom virtuelne ankete na Diskordu.

Diskord je platforma koja omogućava korisnicima da komuniciraju putem tekstualnih poruka, glasovnih i video poziva i deljenja medijskih sadržaja. Korisnici mogu deliti poruke privatno putem ličnih poruka ili u virtuelnim zajedničkim sobama za ćaskanje, kojima se može pristupiti preko linkova za poziv.

“Virtuelne ankete na ekranima mobilnih telefona omogućile su učesnicima da nominuju svog privremenog lidera u realnom vremenu, što je označilo radikalni eksperiment u digitalnoj demokratiji”, piše Al Džazira.

Onlajn skup je organizovala grupa generacije Z, u okviru nevladine organizacije Hami Nepal, koja stoji iza protesta u Nepalu sa više od 160 hiljada članova. Hami Nepal vodi kanal na Diskordu pod nazivom “Youth Against Corruption”, gde je debata o budućnosti zemlje okupila više od 10 hiljada ljudi, uključujući mnoge iz nepalske dijaspore, izvestila je Al Džazira. 

The Indian Express navodi da je “svaki kandidat za premijera morao biti poslušan vojsci zemlje, koja je vršila de fakto kontrolu nad zemljom u odsustvu funkcionalne vlade”. Njujork tajms je izvestio da su se komandanti nepalske vojske sastali sa moderatorima servera na Diskordu i zatražili im da pronađu potencijalnog kandidata.

“Poenta je bila da se simulira neka vrsta mini-izbora”, rekao je za Njujork tajms Šasvot Lamičane, srednjoškolski student i moderator kanala koji je predstavljao grupu u razgovorima sa vojskom. Prema njegovim rečima, “Diskord grupa nije predstavljala celu zemlju, a njen cilj je bio samo da predloži privremenog lidera koji bi mogao da nadgleda izbore”.

Nakon više sati debate koja je uključivala teška pitanja za vođe protesta i pokušaje da se u realnom vremenu izaberu potencijalni kandidati za premijera, učesnici su izabrali bivšu predsednicu Vrhovnog suda Sušilu Karki.

Karki je položila je zakletvu 12. septembra ove godine kao privremena premijerka Nepala i postala prva žena koja vodi zemlju nakon što su smrtonosni protesti protiv korupcije primorali premijera K. P. Šarmu Olija da podnese ostavku, izvestio je Rojters.

Izbori u Nepalu održaće se 5. marta 2026. godine, kako bi se izabrali sledeća vlada i premijer.

Protesti “generacije Z” u Nepalu su prvobitno počeli kao protest na društvenim mrežama koji je kritikovao način života “nepo dece”, odnosno “luksuzan život porodica i dece korumpiranih političara i državnih funkcionera”. Protesti su poprimili nasilan zaokret kada je bivši premijer Oli najavio zabranu svih aplikacija za društvene mreže koje nisu bile u skladu sa vladinim pravilima. Pobuna je dočekana vatrom i suzavcem od strane snaga bezbednosti, nakon čega su zapaljene rezidencije političara i vladine zgrade, uključujući parlament. U sukobima ubijena je najmanje 51 osoba, a 1.300 je povređeno, izvestio je Rojters.