Ne, astronauti nisu potvrdili da se sletanje na Mesec nije dogodilo

Kompilacija manipulativno montiranih izjava astronauta iz svemirske agencije NASA iskorišćena je na društvenim mrežama za afirmaciju teorije zavere da je sletanje na Mesec lažirano.
man-on-the-moon-conspiracy-theory-canva
Ilustracija; Foto: Canva

  • Reč je o izjavama astronauta koje su istrgnute iz konteksta. Astronauti nisu potvrdili da se sletanje na Mesec nije dogodilo.
  • O tom istorijskom događaju svedoči 8.400 javno dostupnih fotografija, hiljade sati video snimaka, pregršt naučnih podataka i potpunih transkripata i audio snimaka svih razgovora svemirske posade. Pored toga, astronauti su na Zemlju doneli 382 kilograma Mesečeve stene, koje su laboratorije širom sveta nezavisno verifikovale kao lunarne.
  • Reč je o zloupotrebi vizuelnog sadržaja. Objave na mrežama ocenili smo kao netačne i teoriju zavere.

“NASA-ina službena konferencija za novinare, 24. septembra 2025. godine.
Astronaut Reid Wiseman, bravo majstore. Nikad niko nije i nikad niko neće biti na Mesecu i to je proverena, zabetonirana činjenica”, navodi se u objavama na mrežama koje se dele sa kompilacijom izjava astronauta.

Prvi snimak iz kompilacije prikazuje deo izjave astronauta NASA Rida Vajzmena, komandanta misije Artemis II, sa konferencije za novinare iz septembra ove godine. Kada je Vajzmen izgovorio da “prvi put šaljemo ljude na Mesec”, on je referisao na misiju Artemis II, u okviru koje će se astronauti prvi put posle misije Apolo koja je okončana u decembra 1972. godine, vratiti na Mesec. Dakle, suprotno navodima sa mreža, Vajzmen nije potvrdio da “čovek nikada nije bio na Mesecu”.

Drugi snimak prikazuje astronauta misije Apolo 11 Baza Oldrina, koji kaže: “Nil Armstrong i ja smo izveli prvu vanzemaljsku šalu čovečanstva”. Reč je humorističkom skeču iz nekadašnje emisije “Konan” koja je bila emitovana na američkog televiziji TBS. Skeč je objavljen na zvaničnom Jutjub kanalu američkog TV voditelja Konana O’Brajena 14. avgusta 2013. godine.

Oldrinov video je snimljen kao odgovor fanu koji je rekao da je “O’Brajen pogrešno identifikovao Oldrina kao prvu osobu koja je hodala po Mesecu”, piše AFP u analizi istog snimka. U videu, kako navodi AFP, “Oldrin je pozvan da se razigrano odbrani od O’Brajenove greške šaleći se da je on zapravo bio prvi čovek koji je sleteo na Mesec, a ne Armstrong”. Rekao je da je neposredno pre nego što je napustio svemirski let, zamenio svemirska odela sa Armstrongom iz šale.

Ostali snimci iz kompilacije koja se deli na mrežama prikazuju nepovezane delove izjava zvaničnika i drugih javnih ličnosti o sletanju na Mesec. Nema dokaza da su astronauti ili drugi javni zvaničnici potvrdili da je sletanje na Mesec bilo lažirano.

O projektima Apolo i Artemis

Apolo je projekat koji je sprovela američka Nacionalna vazduhoplovna i svemirska administracija (NASA) 60-ih i 70-ih godina i u okviru kojeg su ljudi prvi put sleteli na Mesec, navodi enciklopedija Britanika. Ukupno 24 Apolo astronauta su posetila Mesec, a njih 12 hodalo je po njegovoj površini. Astronaut Nil Armstrong i pilot lunarnog modula Edvin Baz Oldrin postali su prvi ljudi koji su sleteli na Mesec u okviru misije “Apolo 11”, 20. jula 1969. godine.

O tom istorijskom događaju svedoči 8.400 javno dostupnih fotografija, hiljade sati video snimaka, pregršt naučnih podataka i potpunih transkripata i audio snimaka svih razgovora svemirske posade. Pored toga, astronauti su na Zemlju doneli 382 kilograma Mesečeve stene, koje su laboratorije širom sveta nezavisno verifikovale kao lunarne.

NASA orbitalni istraživač Meseca, koji snima fotografije površine Meseca visoke rezolucije, zabeležio je lokacije sletanja letelica kao i mračne vijugave staze koje su napravili otisci astronauta. Svemirske letelice iz Kine, Indije i Japana potvrdile su njihovu autentičnost. Tokom boravka na Mesecu, Armstrong i Oldrin su postavili na njegovu površinu lunarni laserski niz retroreflektora. Taj sistem je i danas u funkciji i omogućava nam da laserskom metodom izmerimo rastojanje od Zemlje do Meseca, sa velikom preciznošću.

Apolo 17 je svemirski let američke posade na Mesec lansiran 7. decembra 1972. i uspešno završen 19. decembra 1972. Bio je to poslednji let programa Apolo, a astronauti Apola 17 Judžin Sernan i Harison Šmit bili su poslednji ljudi koji su hodali na Mesecu, navodi Britanika.

Planirano je da se NASA astronauti vrate na Mesec 2026. i 2027. godine u okviru svemirskog programa Artemis.

Artemis I je bio bespilotni probni let sistema za lansiranje u svemir i letelice Orion oko Meseca. Artemis II će biti prvi test leta sa posadom sistema za lansiranje u svemir i letelice Orion oko Meseca (planiran je za april 2026. godine). Artemis III će poslati prve ljude da istraže region blizu lunarnog Južnog pola. Artemis IV predstavlja prvu lunarnu svemirsku stanicu čovečanstva, veću, snažniju verziju rakete SLS i novi mobilni lansirni sistem, navodi NASA.