Jesu li izbori bili (ne)regularni?

OEBS-ova misija za posmatranje izbora u svom izveštaju navela širok dijapazon oblasti u kojima iznosi ozbiljne zamerke na izborni proces u Srbiji.
“Srbija nije imala nijednu ozbiljnu primedbu od bilo koje međunarodne organizacije na regularnost izbora koji su od 2000. godine održavani u Srbiji. Tako je bilo i kada je izbore organizovala Vlada koju je vodila DS, kada SNS nije palo na pamet da traži bilo kakvu pomoć od Evrope, a tako će biti i danas, kad je Srbija otvorila pregovore o članstvu sa Evropskom unijom.”
Ovako je u januaru ove godine, pred vanredne parlamentarne izbore, potpredsednica Srpske napredne stranke i Vlade Srbije Zorana Mihajlović odgovorila na najavu Demokratske stranke da će Bojan Pajtić u Briselu tražiti fer i poštene uslove na izborima. Godinama unazad misija OEBS-a prati izbore u Srbiji i, iako regularnost procesa nije dovođena u pitanje, svaki put u konačnom izveštaju nabrajane su preporuke za poboljšanje uslova u kojima se održava izborna utakmica. Od obezbeđivanja jednakih uslova za sve kandidate, preko finansiranja izborne kampanje do slučajeva kupovine glasova. Ovoga puta OEBS-ova Ograničena misija za posmatranje izbora u svom izveštaju navela je širok dijapazon oblasti u kojima iznosi ozbiljne zamerke na izborni proces u Srbiji.  
*
Izbori 2016 / Foto: Fonet

U Izveštaju se ističe da iako je izborna administracija svoje dužnosti obavljala na efikasan način “postavlja se pitanje načina na koji je pristupala rešavanju prigovora koji su podneseni u periodu nakon izbora i načina obrade rezultata”. Govori se da su osnovna građanska prava bila poštovana, ali su “pristrasno izveštavanje u medijima, nepravedna prednost koju obezbeđuje status vladajuće stranke i nejasno razgraničenje državnih i stranačkih aktivnosti, poljuljali jednakost mogućnosti u takmičenju učesnika izbora”.

“Određen broj ranijih preporuka OEBS-a i Venecijanske komisije Saveta Evrope još nije uzet u obzir. Ključni nedostaci se odnose na nedovoljno jasna pravila vezano za podnošenje i proglašenje izbornih lista, neefikasne mere protiv zloupotrebe javnih resursa za sprovođenje kampanje, nedovoljno precizne propise vezano za finansiranje izborne kampanje, kao i nedostatke i nepostojanje propisa u rešavanju izbornih sporova, nepostojanje sankcija za određene prekršaje i nedostatke odredbi o posmatranju izbora”, piše u Izveštaju.

Predstavnici SNS i u nešto manjoj meri SPS, kako se ističe, “povećali su svoje učestvovanje na zvaničnim događajima tokom izborne kampanje i koristili nepravednu prednost koju obezbeđuje položaj vladajuće stranke, uz nejasno razgraničenje državnih i stranačkih aktivnosti što je u suprotnosti sa opredeljenima OEBS-a i standardima Saveta Evrope”.

“Obaveštenja koja su pristizala sa svih strana o tome da vladajuće stranke vrše pritisak na birače, naročito one zaposlene u javnom sektoru, i mame birače inicijativama u vezi sa raznim oblicima socijalne pomoći, podstakla je zabrinutost u pogledu mogućnosti da birači slobodno glasaju za koga žele. Nepostojanje sveobuhvatnih propisa kojima bi se regulisalo sprovođenje kampanje i nepostojanjem merodavnog tela koje bi nadziralo sprovođenje kampanje, teoretski su ostavili nerešenima postojeće nedostatke”, dodaje se u Izveštaju OEBS-a.

Sporna registracija birača

Zamerke su upućene i na način na koji su birački odbori organizovali obuke jer ona, kako se ističe, nije bila ujednačena i bila je dostupna samo predsednicima odbora i njihovim zamenicima.

“Nedostatak transparentnosti u procesu registracije birača negativno je uticao na poverenje javnosti u tačnost izvoda iz biračkog spiska i to nije u skladu sa najboljom međunarodnom praksom”, piše u Izveštaju.

Neki podnosioci izbornih lista iskoristili su nedostatak jasnih kriterijuma u zakonu da bi, kako se ističe, mogli da zatraže status nacionalne manjine isključivo zato da bi stekli privilegije koje iz toga proizlaze. Napomenuto je da je rok za podnošenje i proglašenje izbornih lista do 10 dana pre dana održavanje izbora, čime se dovodi u pitanje pravovremeno štampanje glasačkih listića i smanjuje mogućnost efikasnog rešavanja potencijalnih prigovora. Sistem kojim je regulisano finansiranje, dodaje se, ne obezbeđuje transparentnost, integritet i snošenje odgovornosti za finansiranje kampanje. Primećeno je da su mnogo veće finansijske mogućnosti vladajućih stranaka u poređenju sa drugim učesnicima u izborima narušile pravo na jednake mogućnosti.

“Analitičko i kritičko izveštavanje na uticajnim televizijskim kanalima sa nacionalnom pokrivenošću je bilo ograničeno, delimično zbog sveprisutne autocenzure koja je rezultat političkog uticaja na sektor medija. Zbog nedostatka mehanizma za detaljno praćenje rada medija tokom izborne kampanje, pitanja medijske pristrasnosti, primeri prljave kampanje i slučajevi narušavanja slobode medija, ostali su nerešeni”, napominje se u Izveštaju.

*

Misija OEBS-a naglašava da nije upoznata da li su podneti zvanični prigovori u vezi sa navodnom zloupotrebom javnih resursa i vršenjem  pritisaka na birače, ali je bila obaveštena o “primećenom strahu od štetnih posledica zbog podnošenja prigovora kao i opštem nedostatku poverenja u efikasnost pravosuđa i istražnih organa”.

“Iako zakon propisuje da RIK može poništiti rezultate glasanja na biračkom mestu i naložiti ponavljanje glasanja, ovlašćenja RIK-a su ograničena odlukom Vrhovnog suda u kojoj se izričito navodi da RIK-u nije dozvoljeno da deluje po službenoj dužnosti (ex officio) u slučaju nepravilnosti, što uključuje i poništenje glasanja i izdavanje naloga za ponavljanje izbora, što nije u skladu sa najboljom praksom. Uopšteno posmatrajući, mehanizam za rešavanje sporova ne obezbeđuje efikasan pravni lek”, navodi se u Izveštaju.

Tajnost glasanja nije obezbeđena

Žene, kako se ističe, nisu bile dovoljno zastupljene na političkim skupovima koje je pratila misija OEBS, a sami učesnici izbora nisu u svojim programima obrađivali pitanja koja se odnose isključivo na žene. Dodaje se da u većini onih medija čiji je rad praćen, izveštavanje o ženskim političkim akterima nije prelazilo 10 odsto celokupnog izveštavanja, iako je bilo primetno veće u nekim medijima.

“Uprkos preporukama OEBS-a iz prethodnih godina, sam zakonodavni okvir ne obezbeđuje mogućnost praćenja izbora od strane organizacija civilnog društva i međunarodnih organizacija već je to pitanje regulisano uputstvima RIK-a. Izgledom paravana i načinom na koji su bila postavljena biračka mesta nije bila obezbeđena tajnost glasanja. Tokom prebrojavanja glasova je određen broj članova biračkih odbora pokazao nedovoljno poznavanje procedura kojima se sprovodi usklađivanje broja potpisa na izvodima iz biračkog spiska i broja glasačkih listića u kutijama”, kaže misija OEBS-a u svom Izveštaju.

 

*
Aleksandar Vučić /Foto: Fonet

Iako su odluke RIK-a donošene “na otvoren i inkluzivan način”, ovaj proces, kako se naglašava, nije propisan zakonom što je dovelo do toga da je određenom broju birača uskraćeno izborno pravo.

“Iako je to dovelo do javnog negodovanja i do toga da su opozicione političke stranke dovodile u pitanje integritet izbornog procesa i tačnost rezultata izbora, niti jedna žalba nije podnesena u odnosu na bilo koju od ovih odluka RIK-a”, zaključak je misije OEBS-a.

Podsetimo, u izbornoj noći lideri opozicionih lista DS, SDS-LDP-LSV, DSS-Dveri i Dosta je bilo izrazili su sumnju u izborni rezultat i optužili vladajući SNS za izbornu krađu. To je bio razlog da te večeri uđu u prostorije RIK, a nekoliko dana potom održale su i protest u centru Beograda. Ove sumnje nisu dobile sudski epilog, a nakon izbora zahtev da se utvrde sve okolnosti podnela je Srpska napredna stranka kroz zvanični predlog da se u Skupštini Srbije formira anketni odbor koji bi utvrdio činjenice i okolnosti vezane za dešavanja tokom izbornog i postizbornog procesa. Zahtev za formiranje anketnog odbora potom su podneli i poslanici DSS i Dveri. Dakle, priča o (ne)regularnosti izbornog procesa svoj nastavak (da li i epilog) dobiće narednih meseci u Skupštini Srbije.