Zoran Knežević

Datum rodjenja: 23. 8. 1949.
Mesto:
Datum rodjenja: 23. 8. 1949.
Mesto:

Rođen 1949. u Osijeku.

„Rođen je i odrastao u Osijeku, u građanskoj porodici. Otac Ilija, šumarski inženjer, poreklom je iz Jazavice, malog mesta u okolini Novske, u Zapadnoj Slavoniji. Očeva porodica je nestala u vihoru Drugog svetskog rata. Majka Olga Bešir, lekar pedijatar, rođena je u Lici (Lička Jasenica), ali je njena porodica dok je još bila mala došla u ovaj slavonski grad (majčin otac Nikola je bio železničar). Njihov sin jedinac opisuje roditelje kao ‘ambiciozne i vredne’. Svako se, kaže, svojom strukom ‘bavio predano i s ljubavlju, čitavog svog radnog veka se usavršavajući i učeći’. Otac je ubrzo posle rata, kao stipendista FAO, proveo šest meseci na usavršavanju u Italiji. Od njih se učio odgovornosti prema radu.“ (planeta.rs)

Kaže da mu škola nije oduzimala „suviše vremena, pa je uvek imao mogućnosti za zabavu, igru i sport“.

„Njegove gimnazijske dane, zlatno doba roka, obeležila je muzika. Sa Dadom Topićem, drugom iz razreda, i Josipom Bočekom (kasnije članovima Korni grupe), svirao je u Đavoljim eliksirima (grupa je dobila ime po naslovu čuvenog Hofmanovog dela). ‘Uvek sam, kaže, imao osećaj da su oni rođeni za muziku, a ja ne. Boček mi je posle mnogo godina rekao da bih, isto tako, bio odličan da sam se odlučio za muzičku karijeru. Prijalo mi  je njegovo mišljenje o mom talentu za muziku’. Poslednji put je javno nastupao sa drugarima iz dvorišta na terasi nekadašnjeg doma JNA u Osijeku, 23. avgusta 1968, na svoj devetnaesti rođendan. Bila je to noć invazije SSSR na Čehoslovačku.“ (planeta.rs)

Kaže da je slučajno postao astronom.

„Upis na fakultet je bio na pragu, nisam još imao jasno opredeljenje (ekonomija, prava). Izašao sam u grad da se prošetam sa prijateljem Vladom Subašićem i na ulici smo sreli njegovog poznanika (Miloša Šošića). Na pitanje gde je i šta radi odgovorio je da u Beogradu studira astronomiju. Odjednom radoznao da saznam nešto više postavio sam mu nekoliko pitanja o astronomiji, fakultetu, uslovima upisa. Nakon petnaestak minuta razgovora bio sam siguran da je astronomija upravo ono što želim da učim. Tako sam tu, na licu mesta, u trenutku, odabrao svoje životno zanimanje, i zaputio se potpuno nepoznatim stazama, na kojima sam usput otkrivao, i sve do danas otkrivam, lepotu i zadovoljstvo koje pruža naučno-istraživački rad i sama astronomija.“ (planeta.rs)

Na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu završio studije astronomije 1972. godine.  Na istom fakultetu magistrirao 1976, a doktorirao 1989. godine. 

„U žiži naučnih interesovanja i istraživanja dr Kneževića nalaze se pre svega mala nebeska tela iz čega je proizašao niz radova oko određivanja masa i orbita asteroida. Posebnu pažnju Knežević posvećuje problemu haotičnog kretanja malih planeta, zatim astrografskim i fotometrijskim osmatranjima objekata Sunčevog sistema, dinamičkim procesima u Sunčevom sistemu, itd. Glavni naučni doprinos Kneževića (za sada) nalazi se u oblasti analitičkih teorija kretanja malih tela. Dr Knežević spada u red najvećih poznavalaca malih tela u svetu, pa je, na predlog italijanskih astronoma, jedan asteroid (pod rednim brojem 3900) dobio ime Knezevic.“ (static.astronomija.org.rs

U Astronomskoj opservatoriji u Beogradu radio od 1973. do 2016, a na funkciji direktora bio je od 2002. do 2014. godine. 

„Bio sam direktor Astronomske opservatorije u periodu od sredine 2002. do kraja 2014. godine, dakle, punih 12,5 godina. Bio je to težak, ali meni drag period. Težak zato što je trebalo suočavati se na dnevnoj bazi sa problemima tekućeg poslovanja, skromnih finansijskih mogućnosti a velikih, često neodložnih potreba razvoja Opservatorije u kadrovskom, operativnom i materijalnom smislu, borbe za otvaranje prostora mladim istraživačima; a drag zato što smatram da sam u ponečemu od toga bar donekle i uspeo i da sam kao rukovodilac ustanove doprineo da rezultati i ugled Opservatorije i uslovi rada u njoj budu bolji.“ (Nedeljnik, 17. 8. 2017. godine)

Dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti postao je 2009, a redovni 2015. godine. Zamenik sekretara Odeljenja za matematiku, fiziku i geonauke bio je od 2015. do 2020. godine. Predsednik Akademijskog odbora za nauku postao je 2017, a generalni sekretar SANU 2020. godine.

Krajem marta 2023. izabran je za predsednika Srpske akademije nauka i umetnosti. 

„Zoran Knežević je dobio 75 glasova, a njegov protivkandidat kompozitor Svetislav Božić 33 glasa.“ (Tanjug, 30. 3. 2023. godine) 

Foto: Fonet, Zoran Drekalović