Milanko Šarančić

Datum rodjenja: 3. 11. 1957.
Stranka: Nova Srbija | Svi akteri
Mesto:
Datum rodjenja: 3. 11. 1957.
Stranka: Nova Srbija | Svi akteri
Mesto:

Rođen je 1957. godine u Pljevljima.

Sa dve godine se sa porodicom preselio u Vrnjačku Banju. Ekonomski fakultet završio je u Kragujevcu, a magistrirao 2007. godine sa temom „Turistički potencijali Srbije i perspektiva uključivanja u svetske tokove“.

Poslovnu karijeru započeo je u SIZ-u u Vrnjačkoj Banji, zatim je bio direktor banjskog lečilišta, a kasnije i direktor zemljoradničke zadruge „Vrnjci“ gde je proveo osam godina. U isto vreme je sa bratom otvorio kafanu „Bela lađa“ u Vrnjačkoj Banji, i etno restoran „Horizont“ na Goču.

U politiku je ušao devedesetih kao član opštinskog odbora JUL-a. Na izborima 2003. godine bio je kandidat liste „Privredna snaga Srbije i dijaspora-Branko Dragaš“. Kasnije je postao član Nove Srbije.

Na mesto generalnog direktora JP „Železnice Srbije“ postavljen je 2004. godine kao kadar Nove Srbije. Vlada Srbije ga je razrešila dužnosti u novembru 2008. Njegovo upravljanje Železnicama Srbije pratile su brojne optužbe za afere – kupovina švedskih vagona bez tendera, izgradnja toaleta na železničkoj stanici u Kraljevu po ceni od 75.000 evra, nabavka službenih automobila vrednosti 2,2 miliona evra, otkup službenog stana na Vračaru sa godišnjom kamatom od jedan odsto. 

Šarančić je 2006. dobio nagradu za menadžera Srbije „Put ka vrhu“ i uručena mu je prestižna nagrada statueta kapetan Miša Anastasijević. 
Uhapšen je 2. juna 2010. pod sumnjom da je zloupotrebio službeni položaj na mestu direktora JP „Želenice Srbije“. Aprila 2013. Specijalni sud je osudio Šarančića na pet godina zatvora zbog sporne nabavke lokomotiva iz Slovenije i motornih vozila iz Švedske, čime je preduzeću „Železnice Srbije“ naneta šteta od 908.000 evra.

Apelacioni sud u Beogradu u julu 2015. godine ukinuo je presudu kojom je Šarančić bio osuđen na pet godina zatvora. U odluci Apelacionog suda navodi se da prvostepena presuda sadrži bitne povrede odredaba krivičnog postupka, jer je izreka presude “nerazumljiva, protivrečna sama sebi i razlozima presude, pri čemu su u obrazloženju prvostepene presude izostali razlozi o odlučnim činjenicama, a razlozi koji su dati su nejasni i u znatnoj meri protivrečni”.

U ponovljenom postupku, Šarančić je u martu 2019. oslobođen optužbi da je zloupotrebom položaja oštetio to javno preduzeće. Šarančić je sa bivšim pomoćnikom direktora za vuču i vozna sredstva ŽTP „Beograd“ Zoranom Milićevićem, bivšim pomoćnikom direktora sektora za vuču i tehničku dokumentaciju u istom preduzeću Dragoslavom Pejčićem, zastupnikom preduzeća „Korel“ iz Londona i odgovornim licem u preduzeću „Sibeks“ Miloradom Čelebićem, oslobođen odgovornosti za nezakonitu nabavku šest lokomotiva od Slovenačkih železnica i 10 vagona od švedske kompanije „Šveden reil“. Viši sud u Beogradu utvrdio je da nema dovoljno dokaza protiv više bivših funkcionera „Železnice“ i njihovih saradnika kojima bi bile potkrepljene optužbe za malverzacije kojima su, navodno, naneli štetu tom javnom preduzeću od najmanje 908.000 evra.