Mihalj Kertes

Datum rodjenja: 29. 8. 1947.
Stranka: Srpska napredna stranka | Svi akteri
Datum rodjenja: 29. 8. 1947.
Stranka: Srpska napredna stranka | Svi akteri

Rođen 1947. u Bačkoj Palanci.

Osnovnu, srednju i Višu upravnu školu – smer za socijalni rad završio je u rodnom gradu.

Počeo je kao referent za socijalnu zaštitu u Bačkoj Palanci. Radio je i u SIZ-u za socijalnu i dečju zaštitu u opštini. Posao referenta za ONO i DSZ obavljao je u vodoprivrednom preduzeću „Dunav“. U političku strukturu SO Bačka Palanka ušao je 1981, a 1986. bio je sekretar opštinskog komiteta Saveza komunista.

Kada je krajem osamdesetih godina podržao dolazak na vlast Slobodana Miloševića „proslavio“ se rečenicom „Ako se ja kao Mađar ne bojim Srbije, zašto se Srbin boji Srbije“. Podržavajući Miloševićevu politiku započeo je proteste u Bačkoj Palanci i vodio protestante do Novog Sada. Događaj, poznat kao „jogurt revolucija“ doveo je do ostavke pokrajinskog vođstva i postavljanja vođstva odanog Miloševiću.

Zahvaljujući angažmanu u „antiautonomaškoj“ revoluciji, postao je 1989. član Predsedništva Srbije, zadužen za žalbe i predstavke i od milošte je u medijima nazivan „ministar za narod“.

Izabran je za poslanika u Skupštini Srbije na izborima 1990. godine i to u Grockoj, u kojoj nikad nije živeo. Ubrzo je postavljen na čelo službe Državne bezbednosti Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova i za pomoćnika saveznog ministra inostranih poslova.

„Želeo sam da SDB i čitav SSUP dovedem u red. Bila je to kuća alkoholizma i leglo antisrpstva usred Beograda… Tad sam pronašao i svoj dosije s ocenom „srbočetnički nastrojen.“ (Glas javnosti, 20. 5. 2000. godine)

Povezivali su ga sa formiranjem paravojnih formacija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Tadašnji savezni premijer Milan Panić smenio ga je 1992. sa mesta pomoćnika saveznog ministra inostranih poslova.

„Zvanično objašnjenje bilo je ‘suprotstavio se vladinom planu o sprečavanju etničkog čišćenja’. Kertes se branio: ‘Kako ja ko Mađar mogu da učestvujem u etničkim čišćenjima’.“ (Vreme, 20. 12. 2000. godine)

Postavljen je 1993. za direktora Uprave carina Savezne Republike Jugoslavije i na toj poziciji ostao je do oktobra 2000. Optuživan je za razne malverzacije, ali u februaru 2014. Specijalni sud u Beogradu ga je zbog zastarelosti slučaja oslobodio, a optužnica ga je teretila za zloupotrebu službenog položaja i iznošenje državnog novca na Kipar. Kertes je zbog zloupotrebe službenog položaja bio pravosnažno osuđen na šest i po godina zatvora, jer je od sredine 1994. do 5. oktobra 2000. godine deo novca carine, bez pravnog osnova, dao pojedinim preduzećima, a oko 38 miliona nemačkih maraka bez odobrenja Narodne banke Jugoslavije izneo na Kipar. Tu pravosnažnu presudu 2013. godine ukinuo je Vrhovni kasacioni sud i naložio Apelacionom sudu da ponovo razmotri žalbe, a taj sud je odlučio da se Kertesu ponovo sudi. Glavni pretres ponovljenog suđenja završen je 6. februara 2014. godine.

„Na ovo sam čekao, zajedno sa porodicom, 13 godina i dočekao da nakon svih doživljenih tortura i svga ostalog, dočekam da se pravda podeli. Vama hvala što ste me pratili i bili korektni ovih 13 godina. Živeli“, rekao je Kertes. (B92, 10. 2. 2014. godine)

Bio je optužen i zbog krivičnog dela pomaganja izvršiocima nakon izvršenog krivičnog dela, u vezi sa četvorostrukim ubistvom funkcionera SPO na Ibarskoj magistrali, 3. oktobra 1999. godine. Posle više ponovljenih suđenja osuđen jer je utvrđeno da je učestvovao u zataškavanju tragova o tome da je kamion kojim je počinjen zločin bio vlasništvo Državne bezbednosti. On je u septembru 2011. godine izašao iz zatvora Zabela, gde je odslužio kaznu i kao slobodan čovek dolazio na ostala suđenja.

Specijalni sud oslobodio ga je optužbe da je švercovao cigarete sa Stankom Subotićem Canetom i još 12 osoba, 1995. i 1996. godine, jer za to nije bilo dokaza. Sud je smatrao da je prema odredbama novog Krivičnog zakonika, prema kome je optužba prošle godine prekvalifikovana sa zloupotrebe službenog položaja na zloupotrebu odgovornog lica, rok za zastarelost 10 godina. Zbog toga je zastarelost nastupila 2006, to jest pre 7. juna te godine, kada je pokrenut krivični postupak.

Nakon devet godina suđenja oslobođen je optužbi da je zloupotrebio službeni položaj kada je bitumen dopremljen kao donacija za popravku saobraćajnica u Subotici, preusmerio u Novi Sad radi obnove mostove srušenih u NATO bombardovanju, 1999. godine. Odluku je doneo Osnovni sud u Subotici, smatrajući da je Kertes postupao po zahtevu Direkcije za obnovu zemlje. Takođe, u januaru 2018. Viši sud u Beogradu oslobodio ga je optužbi za nezakonitu dodelu državnih stanova 2000. godine.

Od osnivanja je bio član Socijalističke partije Srbije, a početkom decembra 2015. mediji su objavili da je postao član Srpske napredne stranke.

Preminuo 29. decembra 2022. godine.