Bojan Dimitrijević

Rođen 1963. godine na Rudniku kod Gornjeg Milanovca.

U zvaničnoj biografiji, dostavljenoj uz predlog za izbor člana Fiskalnog saveta, navodi da je osnovnu i srednju školu završio u Svilajncu. Ekonomski fakultet u Beogradu upisao je 1983, a završio 1987, na smeru bankarstvo, sa ocenom 9,6. Poslediplomske studije završio sa prosečnom ocenom 9,88, a doktorirao 1996. sa temom “Hiperinflacija – teorija i ekonomska politika”.

Ističe da je do februara 1989. (15 meseci) radio u spoljnotrgovinskoj firmi “Jugometal”, a od 1992. do 1996. bio je saradnik na Ekonomskom institutu i Centru za makroekonomska istraživanja.

„Jedan od učesnika u izradi Stabilizacionog programa profesora Avramovića iz 1994. Od januara do aprila 1996. boravi na London School of Economics i pohađao seminar o reformama u Istočnoj Evropi. Tokom 1997. bio član tima G17 u izradi Programa radikalnih ekonomskih reformi“, piše u biografiji.  

Na Ekonomskom fakultetu izvodio nastavu na predmetu Razvoj i savremena ekonomska misao od 1989. do 2007. Od 2003. do 2007. izvodio nastavu i na predmetu Teorija i analiza ekonomske politike.

„U okviru poslediplomskih studija koje je izvodila Katedra za ekonomsku teoriju i analizu vodio predmet ekonomika lokalne samouprave. Pored toga izvodio je nastavu i na Vojnoj akademiji u Beogradu u periodu 1999-2001. Bio je povremeni predavač na Beogradskoj otvorenoj školi kao i na drugim fakultetima i institucijama u Srbiji. Bio je predavač i na Specijalističkom kursu Upravljanje u javnom sektoru (u organizaciji Ekonomskog fakulteta), na predmetu Ekonomika javnih preduzeća. Nastavu je izvodio i na predmetu Ekonomska istorija, kao i na predmetu Fiskalni menadžment na proslediplomskom kursu Ekonomskog fakulteta. Njegov rad sa studentima, provokativnost, otvorenost, angažovanost i erudicija cenjeni su kod studenata“, navodi u biografiji. 

Bio je dugogodišnji član Srpskog pokreta obnove i predsednik Političkog saveta te stranke. Od 1997. do 2000. bio je potpredsednik Vlade grada Beograda za privredu i finansije.

“Vreme će pokazati, s obzirom na uslove u kojima smo radili, da smo bili najbolja gradska vlada. Zadesio nas je rat, zemljotresi, poplave, nekoliko velikih požara, spoljne i unutrašnje sankcije. (…) Izjava da je zatečena prazna kasa je glupost. Vi kad, na primer, imate na računu 8 miliona dinara i tokom dana potrošite kasa je posle toga prazna. Mi neka velika dugovanja nismo ostavili, sem duga Direkcije gde smo stanovima plaćali gas, jer drugačije nismo mogli da izmirimo obaveze. Gradska vlast je najbolje funkcionisala u vreme bombardovanja jer je tada postojala saradnja između Republike i Grada – istakao je Dimitrijević.” (Glas javnosti, 16. 12. 2000. godine)

Nakon Petog oktobra bio je koministar za finansije u prelaznoj Vladi Srbije.

U periodu 2001-2002, u ime Ekonomskog fakulteta, kako napominje, radio je kao član Ekspertskog tima za makroenomiju u Savetodavnom centru za ekonomska i pravna pitanja (SCEPP), koji je osnovala EU u Beogradu. 

Od 2002-2003. bio je direktor Naučno-istraživačkog centra Ekonomskog fakulteta (NICEF), „a sa kojim je uspešno realizovao niz projekata, kako u oblasti fundamentalnih ekonomskih istraživanja makroekonomskih projekata, tako i u oblasti primenjenih i konsultantskih istraživanja za potrebe privrede“. Radio je i kao konsultant za potrebe Vlade, ministarstva privrede i drugih organizacija i institucija.

Bio je poslanik u Skupštini Srbije, a ministar za trgovinu i turizam u Vladi Srbije od 2004. do 2007. (prva vlada Vojislava Koštunice).  

“U njegovom mandatu sačinjena je prva studija o razvoju turizma, koja je ostala na papiru i prvi promo film o Srbiji koji je ne zna se za koje pare, radio komercijalni tim BBC-a. Film iako emitovan kroz tu mrežu nije preterano reklamiran kod nas, između ostalog i zato što je za promociju turističke ponude Srbije koristio kadrove snimljene u Rumuniji.” (Danas, 22. 12. 2020. godine) 

U novembru 2008. priključio se Srpskoj naprednoj stranci (SNS).

„Već dve godine sam van SPO, kaže za ‘Blic’ Dimitrijević i potvrđuje svoje članstvo u SNS Tome Nikolića. Bivši ministar, međutim, nije želeo da obrazloži svoju odluku da pristupi ovoj stranci. U Srpskom pokretu obnove bio je predsednik Političkog saveta, a tokom rascepa u toj stranci i stvaranja SDPO, Dimitrijević se držao po strani, a kasnije i napustio SPO.“  (Blic, 18. 11. 2008. godine) 

Od 2007. zaposlen je na Fakultetu za uslužni biznis Univerziteta Educons u Novom Sadu, u zvanju redovnog profesora. Dekan fakulteta bio je u periodu 2007-2013. Trenutno predaje Makroekonomiju na osnovnim studijama, Ekonomiku javnog sektora na master studijama i Ekonomsku analizu na doktorskim studijama.

„Tokom 2012. izabran je za člana Nacionalnog saveta Vlade Srbije za privredni oporavak kojim je predsedavao predsednik Vlade Srbije. U okviru Nacionalnog saveta zajedno sa profesorom dr Draganom Đuričinom, bio autor Programa za privredni oporavak Srbije. Bio član Upravnog odbora SIEPE, bio predsednik UO “Čačanske banke”, sad je predsednik Upravnog odbora “MTS banke” i zaposlen kao profesor na Beogradskoj poslovnoj školi – visokoj školi strukovnih studija od 2016. godine“, piše u biografiji. 

Bio je član Naučnog društva ekonomista Srbije. Član je Ekonomskog odbora Društvenog odeljenja SANU.

Dok je bio ministar trgovine i turizma isticao je da voli da izrađuje natalne karte i tumači horoskop.

„U godini koja je pred nama čelni dvojac Srbije, Boris Tadić – Vojislav Koštunica, treba da nađu zajednički jezik, mada to neće biti lako, pokazuje horoskop predsednika i premijera, čije natalne karte za Glas tumači Bojan Dimitrijević, ministar trgovine, turizma i usluga. Naravno, ministar nam izlazi u susret više iz hobija, a ne kao zvanični astrološki tumač.
Tadić je rođen u znaku jarca, a natalna karta pokazuje da je u životu imao dosta sreće i dobru zaštitu zvezda, pa su njegovi uspesi i veći od truda koji je ponekada ulagao. ‘I on je patriotski orijentisan. Zadatak mu je da nas što bolje predstavlja u inostranstvu, a ta će ga putovanja zdravstveno iscrpljivati. Godine izuzetnog Tadićevog političkog uspeha bile su 2003/4, a to će biti i od 2012. do 2013. U među vremenu postoji njegov politički kontinuitet. Pedesetpeta godina života predsednika Srbije nosi velike tenzije u njegovom javnom životu, ali može da se završi pozitivno. Do svoje 65. godine najverovatnije će biti u politici, kaže ministar.“ (Glas javnosti, 31. 12. 2005. godine)

Ipak, tvrdi da se astrologijom ne bavi već godinama.

“To je bio čist hobi, gledanje samo za porodicu i prijatelje, ali se odavno time ne bavim. U politici se zaista nisam rukovodio time – naveo je Dimitrijević.“ (Alo, 13. 12. 2015. godine) 

List “Danas” podseća da je “kao ubedljivo najveći poznavalac legende o potopljenoj Atlantidi”, objasnio je da su stanovnici te zemlje „imali treće oko za razliku od današnjih ljudi mogli su da lete i pomeraju stvari“, a tvrdio je i da „svetom vladaju potomci crnih magova sa drevne Atlantide“.

“Ovaj pedesetsedmogodišnjak ima i propalu priču sa Centrom za harmonični razvoj čoveka. Iako sama priča o ovom udruženju, čiji je Dimitrijević bio zastupnik sve do gašenja, deluje potpuno nebitno, naziv centra može nam dati tek mali uvid u zainteresovanost za ezoterično. ‘Tvrde da je razvijeno treće oko njima davalo mogućnost da savladaju silu gravitacije, da ono što smo mi posle nazivali čudima kod određenih ljudi, znači prozorljivost, telepatije, sposobnost teleportacije, postojanja na više mesta istovremeno, telekineza, da su to drevni ostaci sposobnosti koje je posedovao čovek iz tih vremena. Mi sad, naravno, možemo da sretnemo ljude koji su u stanju da nešto od toga rade. Postoji dokazana priča o mnogim monasima koji su prozorljivi, naš otac Tadej smatra se da je bio prozorljiv. Gavrilo Gruzijski koji je umro 2005. je bio prozorljiv, znači čim te vidi zna sve o tebi, zna tvoje misli’, poručuje Dimitrijević. Ipak, on je oprezan, pa odmah nakon izgovorenog stavlja zagradu i kaže da sve to priča kao jednu vrstu zanimljivosti i da ne želi da zvuči senzacionalistički, dodajući kako sve to nije njegovo apsolutno uverenje. Ipak, kaže da nauka ne može da objasni kako su civilizacije mogle da ‘obrađuju kamen preciznije nego danas i da mnogo lakše manipulišu kamenovima i ogromnim teretom nego danas’.“
(021, 21. 12. 2020. godine)  

U decembru 2020. izabran je za člana Fiskalnog saveta, na predlog guvernerke Narodne banke Srbije Jorgovanke Tabaković. Dimitrijević je posle izbora na ovu funkciju položio zakletvu u Skupštini Srbije.

Koalicija za nadzor javnih finansija pozvala ga je da se „bez odlaganja izjasni da li je u trenutku izbora u taj nezavisni državni organ bio član Srpske napredne stranke“.

„Imajući u vidu okolnost da je članom 92 Zakona o budžetskom sistemu propisano da ‘član Fiskalnog saveta ne može biti član političke stranke’, a da su u javnosti prisutne informacije da je Bojan Dimitrijević od 2008. godine član SNS, ovo izjašnjavanje je od suštinske važnosti za regularnost njegovog izbora“, navodi u saopštenju ta nevladina organizacija.

Foto: FoNet/Božidar Petrović