I virus Nipah na meti dezinformacija

Na mrežama su se proširile teze da je virus Nipah „nastavak operacije kovid“ i da su vakcine za taj virus već napravljene.
Foto: Canva
Foto: Canva

  • Nipah i kovid 19 su dva različita virusa i nema dokaza da su deo „tajne operacije“.
  • Od prvog otkrivanja 1998. godine, infekcije virusom Nipah beleže se povremeno, uglavnom u vidu manjih epidemija. Nipah virus je znatno smrtonosniji od kovida 19 i često izaziva teške neurološke probleme, dok kovid 19 primarno pogađa respiratorni sistem. Kovid 19 se lako širi vazduhom i kapljicama, dok se Nipah virus prenosi uglavnom bliskim kontaktom sa zaraženim osobama, životinjama ili kontaminiranom hranom. Za kovid 19 postoje vakcine i lekovi, dok za Nipah virus još uvek ne postoji specifična vakcina ni terapija.
  • SZO je saopštila da se rizik od međunarodnog širenja infekcije virusom Nipah (NiV) smatra niskim i da ne preporučuje nikakva ograničenja putovanja ili trgovine na osnovu trenutnih informacija.
  • Objave na mrežama označili smo kao netačne.

„Nastavak operacije k0vid, samo pod drugim nazivom — NIPAH! Ime je spremno. Mediji takođe — već ga ‘najavljuju’. Kad se pojave pajaci — znaš da je predstava počela. Rešenja spremna — pelcovi već napravljeni i spremni da bodu. Prvo strah, pa ‘spas’. Uvek isto“, navodi se u objavama koje su se proširile na mrežama u regionu, povodom aktuelne situacije sa virusom Nipah.

Međutim, nema dokaza da su kovid 19 i virus Nipah deo iste „tajne operacije“. Od prvog otkrivanja 1998. godine, infekcije virusom Nipah beleže se povremeno, uglavnom u vidu manjih epidemija. Nipah virus je znatno smrtonosniji od kovida 19 i često izaziva teške neurološke probleme poput encefalitisa, dok kovid 19 primarno pogađa respiratorni sistem. Kovid 19 se lako širi vazduhom i kapljicama, dok se Nipah virus prenosi uglavnom bliskim kontaktom sa zaraženim osobama, životinjama ili kontaminiranom hranom. Za kovid 19 postoje vakcine i lekovi, dok za Nipah virus još uvek ne postoji specifična vakcina ni terapija.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je 6. februara ove godine saopštila da je jedna žena preminula u severnom Bangladešu u januaru nakon što se zarazila virusom Nipah. Slučaj u Bangladešu, gde se slučajevi zaraze ovim virusom prijavljuju skoro svake godine, usledio je nakon dva slučaja infekcije virusom Nipah identifikovana u susednoj Indiji, što je već dovelo do pojačanih provera na aerodromima širom Azije, piše Gardijan.

Povodom smrtnog slučaja usled infekcije virusom Nipah SZO je saopštila: „Pacijentkinja u Bangladešu – starosti između 40 i 50 godina – razvila je simptome konzistentne sa virusom Nipah 21. januara, uključujući groznicu i glavobolju, praćene hipersalivacijom, dezorijentacijom i konvulzijama, Umrla je nedelju dana kasnije, a dan kasnije je potvrđeno da je zaražena virusom. Osoba nije imala istoriju putovanja, ali je imala istoriju konzumiranja sirovog soka od urmine palme“.

SZO je dodala da se svih 35 ljudi koji su bili u kontaktu sa pacijentkinjom prate i da su testovi na virus bili negativni, i da do 3. februara nisu otkriveni dalji slučajevi.

Infekcije virusom Nipah (NiV) je ozbiljna, ali retka zoonotska bolest koja se prenosi na ljude preko zaraženih životinja (kao što su slepi miševi) ili hrane kontaminirane pljuvačkom, urinom i izlučevinama zaraženih životinja. Takođe se može preneti direktno sa osobe na osobu bliskim kontaktom sa zaraženom osobom. Slučajevi infekcije virusom Nipah prvi put su prijavljeni 1998. godine i od tada su identifikovani u Bangladešu, Indiji, Maleziji, Filipinima i Singapuru. Stopa smrtnosti slučajeva procenjuje se na 40 do 75 odsto.

Trenutno ne postoje licencirani lekovi ili vakcine za NiV infekciju, međutim, rana medicinska nega može povećati šanse za preživljavanje.

SZO trenutno procenjuje rizik koji predstavlja virus Nipah kao umeren na subnacionalnom nivou i nizak na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou i ne preporučuje nikakva ograničenja putovanja ili trgovine na osnovu trenutnih informacija.

Iako još uvek ne postoje odobreni lekovi ili vakcine, SZO je identifikovala infekciju virusom Nipah kao prioritetnu bolest za plan istraživanja i razvoja SZO.