Korisnik društvene mreže u Velikoj Britaniji nije osuđen zbog „antimigrantskih stavova“, već zbog poziva na nasilje

Tvrdnje da je korisnik društvene mreže u Velikoj Britaniji osuđen na 18 meseci zatvora isključivo zbog tvitova protiv migranata - nisu tačne. Presuda se odnosi na objave koje su sadržale eksplicitne pozive na nasilje i podsticanje rasne mržnje, što predstavlja krivično delo prema britanskom zakonodavstvu.
Ilustracija, Foto: Canva

  • U Velikoj Britaniji zaista je izrečena kazna zatvora od 18 meseci jednom korisniku društvene mreže X.
  • Presuda nije doneta zbog izražavanja negativnog stava o imigraciji, već zbog objavljivanja sadržaja koji poziva na nasilje i podstiče rasnu mržnju.
  • U objavama su se nalazili konkretni pozivi na napade i paljenje objekata u kojima borave migranti.
  • Broj pregleda spornih objava korisnika nije bio presudan za krivičnu odgovornost.
  • Objavama nedostaje kontekst.

Teza o navodnoj „zatvorskoj kazni zbog antiimigrantskih stavova“ se proširila društvenim mrežama i pojedinim portalima na našem govornom području, uz poruku da se u Velikoj Britaniji ljudi kažnjavaju zatvorom samo zbog svojih političkih stavova. Medutim, takvo tumačenje slučaja izostavlja ključne činjenice.

Prema dostupnim izveštajima međunarodnih medija, Luk Jarvud (36 godina) osuđen je na 18 meseci zatvora nakon što je priznao krivicu za objavljivanje materijala koji poziva na nasilje i podstiče rasnu mržnju. Sporne objave objavljene su na platformi X i nastale su u kontekstu reagovanja na vest o nasilnom incidentu u inostranstvu. U njima nisu izneti samo negativni ili uvredljivi stavovi o migrantima, već su sadržali eksplicitne pozive na nasilje, uključujući pozive na paljenje lociranih objekata u kojima borave migranti i na fizičke napade.

U britanskom pravnom okviru, takav sadržaj jasno potpada pod krivična dela vezana za javno podsticanje rasne mržnje i nasilja. Presuda se, dakle, ne zasniva na sankcionisanju političkog mišljenja ili stava o imigracionoj politici, već na proceni da objavljene poruke predstavljaju direktan i ozbiljan rizik po bezbednost drugih ljudi.

***

U Velikoj Britaniji zakonski okvir koji reguliše govor mržnje i pozive na nasilje nalazi se prvenstveno u Public Order Act 1986, koji zabranjuje distribuciju ili objavljivanje pretnjih, uvredljivih ili zlostavljačkih izraza koji su namenjeni da podstaknu mržnju prema grupama ljudi prema zaštićenim karakteristikama kao što su rasa ili nacionalno poreklo. Prema ovom zakonu, osoba se može krivično goniti ako namerno izaziva ili ako je verovatno da će takav govor izazvati rasnu mržnju, što uključuje i objavljivanje takvog materijala na mrežama ili drugim javno dostupnim kanalima.

Osim toga, Crown Prosecution Service (CPS), organ koji sprovodi krivična gonjenja u Engleskoj i Velsu, ima jasne smernice za tretiranje ovakvih slučajeva: „Zvučne, pisane ili digitalne objave koje sadrže pretnje i uvredljive komentare motivisane mržnjom prema rasi ili religiji mogu se kvalifikovati kao „rasistički ili verski motivisano krivično delo“ kada su namerno usmerene da podstaknu mržnju ili su verovatno da će je podstaći”. CPS takođe objašnjava da se u takvim slučajevima istražuje hostilnost ili neprijateljstvo prema zaštićenoj grupi i da se ti slučajevi mogu goniti prema zakonu o zločinu iz mržnje, čak i kada se radnja izvrši putem društvenih mreža.

Prema ovim pravnim okvirima, presuda se zasniva na konkretnoj proceni da je sadržaj objava imao elemente koji su izričito pozivali na nasilje ili bili pretnji usmerenim prema zaštićenim grupama, što po britanskom zakonu prelazi granicu slobode izražavanja i ulazi u domen krivičnog dela podsticanja rasne ili verske mržnje i nasilja.

***

Pojedini portali i korisnici društvenih mreža dodatno su naglašavali da su sporni tvitovi imali mali broj pregleda, što se koristilo kao argument da je kazna „neproporcionalna“. Međutim, sud je u obrazloženju naveo da broj pregleda nije odlučujući faktor – već sama činjenica javnog pozivanja na nasilje i mržnju predstavlja krivično delo, bez obzira na to koliko je ljudi taj sadržaj videlo.

O ovom slučaju detaljno su izveštavali međunarodni mediji poput Newsweeka i International Business Timesa, koji su preneli i sadržaj spornih objava i objašnjenje pravnog osnova presude. U tim izveštajima jasno se pravi razlika između dozvoljene, pa čak i oštre političke kritike, i nedozvoljenih poziva na nasilje.