Dezinformacije o biometrijskom plaćanju i tuđim fotografijama

Mrežama u regionu proširio se snimak žene koja navodno plaća robu koristeći mušku fotografiju, sa obmanjujućim navodima da dokazuje da je biometrijsko plaćanje moguće očitavanjem fotografije druge osobe.
Ilustracija, Foto: Canva

  • Video je snimljen u Rusiji i prikazuje ženu koja koristi uslugu “Plati osmehom” koju nudi ruska banka Sberbank. Reč je o biometrijskom sistemu plaćanja koji koristi digitalni otisak lica. Nema dokaza da ova usluga banke omogućava zloupotrebu tuđih fotografija za izvršenje platnih transakcija, a na spornom snimku nije prikazano da je plaćanje tuđom fotografijom obavljeno uspešno.
  • Biometrijski sistemi plaćanja se uglavnom smatraju bezbednim i praktičnim, ali nisu u potpunosti bez rizika.
  • Reč je o manipulaciji vizuelnim sadržajem – objave na mrežama ocenili smo kao netačne.

Sporne teze da snimak prikazuje “biometrijsko plaćanje korišćenjem tuđe fotografije”, dele se na mrežama u regionu sa navodima da će “sistem biometrijskog plaćanja omogućiti prevare”.

Video je snimljen u Rusiji i prikazuje ženu koja koristi uslugu “Plati osmehom” koju nudi ruska banka, pokušavajući da izvrši plaćanje korišćenjem fotografije muške osobe, navodi se u analizi litvanskog portala za proveru činjenica Delfi. 

Usluga Sberbanke “Plati osmehom” podrazumeva biometrijski sistem plaćanja koji koristi digitalni otisak lica. Nema dokaza da ova usluga Sberbanke omogućava zloupotrebu tuđih fotografija za izvršenje platnih transakcija, a na spornom snimku nije prikazano da je plaćanje tuđom fotografijom obavljeno uspešno.

“Video je montiran na takav način da na kraju nije jasno šta se dešava na terminalu ‘Plati osmehom’. Kada se telefon sa fotografijom muškarca približi terminalu, na ekranu se pojavljuje rotirajući simbol, što ukazuje da terminal čeka odgovor. Kasnije u videu stvara se iluzija da je plaćanje uspešno i da su sredstva skinuta sa računa muškarca na fotografiji, ali u stvari kamera je okrenuta ka ženi, čuje se kako se muškarac kikoće, a ekran terminala više nije u kadru”, piše portal Delfi. 

Na snimku, dakle, nije prikazana potvrda plaćanja koja, prema opisu banke i snimcima korisnika usluge “Plati osmehom” u Rusiji, podrazumeva “prikaz zelenog smajlija i plaćenog iznosa na ekranu”.

Na sajtu Sberbanke je objašnjeno da korišćenje usluge biometrijskog plaćanja “Plati osmehom”, podrazumeva kreiranje digitalnog otiska lica tako što se korisnici prilikom prvog korišćenja usluge fotografišu na terminalu. Fotografije se ne čuvaju u terminalima – koriste se samo matematički podaci o crtama lica. Ova metoda je već dostupna u Rusiji za plaćanje u prodavnicama, apotekama, benzinskim stanicama i tržnim centrima koji imaju poseban terminal “Plati sa osmehom”.

Sberbanka promoviše plaćanje robe i usluga korišćenjem biometrijskih podataka kao “veoma bezbednu metodu koja se ne može prevariti lažnim predstavljanjem druge osobe ili korišćenjem njihove fotografije”.

Biometrijski sistemi plaćanja se uglavnom smatraju bezbednim i praktičnim u odnosu na tradicionalne metode poput korišćenja lozinki ili PIN-ova, jer su biometrijske osobine jedinstvene za svaku osobu i teško ih je replicirati. Međutim, ni ovaj sistem nije u potpunosti bez rizika. 

U ovogodišnjem izveštaju opservatorije iz Laboratorije za inovacije Europola, navodi se da “iako su sistemi biometrijskog prepoznavanja generalno robusni, pod uslovom da su dobro obezbeđeni i pravilno implementirani, akademska istraživanja pokazuju da postoje načini da se ovi sistemi prevare”. Primeri uključuju upotrebu maski, veštačkih otisaka prstiju ili dipfejkova kako bi se zaobišli mehanizmi biometrijske autentifikacije. Kako se autentifikacija sve više oslanja na biometrijsku identifikaciju, ključno je da organi za sprovođenje zakona razumeju povezane ranjivosti, navodi Europol.

“Organi za sprovođenje zakona moraju tesno sarađivati sa stručnjacima u ovoj oblasti kako bi stekli uvid u potencijalne napade, tako da se svaki pokušaj iskorišćavanja otkrije rano. Podsticanje saradnje između relevantnih disciplina, kao što su biometrija, forenzika i sajber bezbednost, je neophodno da bi se ostalo ispred ove pretnje, ističe se u izveštaju.