Na snimku nije proizvodnja “veštačkog pirinča” – u pitanju je plastični pelet
Viralni snimak koji navodno prikazuje „pravljenje veštačkog pirinča“ zapravo prikazuje proizvodnju plastičnog peleta, koja je karakteristična za male reciklažne pogone u Pakistanu. Proces, mašine i vizuelni tragovi u kadrovima poklapaju se sa uobičajenim postupkom sečenja plastičnog peleta.

- Snimak procesa sa pravljenjem sjajnih, belih niti koje se hlade u vodi, a zatim seku na kratke „zrnaste“ komade, tipičan je za izradu peleta, ne hrane.
- Obrnuta pretraga ključnih kadrova pokazuje da nije reč o proizvodnji bilo kakve vrste „pirinča“, več plastičnog peleta koji se koristi za proizvodnju širokog spektra proizvoda od kesa i ambalaža do kućnih aparata.
- Slične radionice kao sa snimka za reciklažu plastike u malim pogonima sa jednostavnim linijama za topljenje, ekstrudiranje i sečenje granulata su javno dokumentivane u Pakistanu i Bangladešu.
- Postoji takozvani fortifikovani, odnosno vitaminima obogaćeni pirinač koji se pravi se od pirinčanog brašna i mikronutrijenata, ekstrudiranjem u zrna u Aziji i Africi.
- Objave ocenjujemo kao zloupotrebu vizuelnog sadržaja.
Društvenim mrežama se širi kolaž snimka i fotografije sa natpisom „veštački pirinač”, implicirajući da snimak prikazuje proizvodnju žitarice koji nije prirodnog porekla.
U spornom videu se prikazuju različite faze procesa proizvodnje navodnog veštačkog pirinča. Međutim, obrnuta pretraga ključnih kadrova iz snimka rezultirala je brojnim, istovetnim snimcima više rezolucije koji ne prikazuju proizvodnju pirinča veštačkog porekla, već peleta dobijenog od plastičnog otpada, izvesno u Pakistanu.
Plastični granulat, koji se u južnoj Aziji često naziva „dana“ (od hindi reči za zrno), predstavlja osnovnu sirovinu od koje nastaje velika većina proizvoda od plastike koje se koriste u svakodnevnoj upotrebi. U pitanju su sitne, ujednačene granule, najčešće cilindričnog ili sferičnog oblika, koje se lako transportuju, precizno doziraju i brzo tope, pa su zbog toga optimalne za masovnu industrijsku proizvodnju.
Kada se otope, mogu se oblikovati u najrazličitije proizvode, od tankih plastičnih kesa i posuda za domaćinstvo, preko ambalaže za hranu i piće, pa sve do cevi, kanti, nameštaja, kablova i pojedinih delova za automobile i električne aparate.
Na spornom snimku je prikazan standardni tok proizvodnje plastičnog peleta u malim, niskotehnološkim pogonima u dvorištima ili halama u azijskim zemljama, poput Pakistana ili Bangladeša.
U pitanju je, kako se navodi na portalu Recycling Today, proces prikupljanja i sortiranja otpada, njegovog pranja i sušenja, nakon čega se reciklirana plastika sitni i topi u ekstruderu, potiskuje kroz kalibracioni otvor (matricu), a zatim hladi i seče u granule za dalju preradu. Vizuelno vrlo slične linije iz pakistanskih radionica dokumentovane su u brojnim reportažama i tutorijalima sa istim redosledom operacija i izgledom prostora i opreme.
***
Ono što zaista postoji jeste takozvani fortifikovani (ekstrudirani) pirinač. Reč je o posebnoj vrsti prehrambenog proizvoda koji se pravi od pirinčanog brašna uz dodatak mikronutrijenata poput gvožđa, cinka, folne kiseline, vitamina A i vitamina B grupe, jer upravo njihov nedostatak predstavlja veliki zdravstveni problem u mnogim zemljama u razvoju. Proces proizvodnje fortifikovanog pirinča se umnogome razlikuje od onog prikazanog na snimku.
Najviše ga ima u Aziji i Africi gde se fortifikovani pirinač distribuira kroz državne programe javne ishrane, uključujući subvencionisane prodavnice hrane i školske kuhinje.
U afričkim zemljama poput Nigerije, Gane, Mozambika postoje pilot programi Svetskog programa za hranu (WFP) i lokalnih vlada kao način da se smanji „skrivena glad“ – hronični nedostatak vitamina i minerala koji često ne daje vidljive simptome, ali ima ozbiljne posledice po zdravlje i razvoj dece.
Jedan od poznatijih projekata je program školskih obroka u Senegalu iz 2024, u kojem se fortifikovani pirinač uvodi u školske kuhinje kako bi deca dobijala dovoljne količine mikronutrijenata. Na primer, u Kambodži i Bangladešu ovakav pirinač predstavlja deo redovnih obroka u školama koje učestvuju u WFP programu.



